Na području Federacije BiH, ukupno 40%
prikupljenog otpada se odlaže na općinska nesanitarna odlagališta, kojih ima
54. Ukupno 36% proizvedenog otpada se uopće ne zbrinjava od strane komunalnih
preduzeća. U uslovima loše pokrivenosti uslugama prikupljanja otpada za
očekivati je veliki broj neuređenih i nekontroliranih deponija. Odlaže se
komunalni, industrijski i otpad animalnog porijekla. Divlje deponije otpada
predstavljaju jedan od gorućih problema u BiH.
”Broj deponija po informacijama i
analizama koje nama stižu, iz godine u godinu se smanjuje odnosno ne zanavljaju
se. Općina svake godine provodi aktivnosti uklanjanja tih deponija, niz je
aktivnosti koje se provode. Činjenica je da se smanjuje broj, ali da je jedna
mnogo je. Mi svi pojedinačno možemo davati svakako tome doprinos, prvenstveno
ne odlažući nepropisno, a drugi segment koji mi ne želimo, nažalost
izbjegavamo, jeste da evidentiramo odnosno da prijavimo nesavjesnog građanina,
jer zaista takvim ponašanjem nama svima nanosi štetu. To je sigurno nekom
manje, nekom više, ali direktno i indirektno svima nama se pravi šteta. ” –
kazao je Adnan Lihić, pojašnjavajući trenutnu situaciju sa divljim deponijama.
Kada se govori o ZDK procjene kažu da
trenutno na prostoru ovog kantona postoji oko 1300 deponija. Prikupljanje
podataka, praćenje i izvještavanje u sektoru otpada zaostaje u odnosu na druge
sektore, poput sektora za vodu i zrak. Aktivnosti na prekograničnom
izvještavanju uglavnom se zasnivaju na obavezama iz nekoliko međunarodnih
konvencija i sporazuma. Raspoloživi podaci o industrijskom i komunalnom otpadu,
uključujući opasni otpad, zasnivaju se na procjenama koje su ili nepotpune ili
nepouzdane Na većini područja koja su obuhvaćena uslugama prikupljanja otpada
ne postoji organizirano odvajanje otpada na izvoru, jer su kapaciteti za
odvojeno sakupljanje i reciklažu nedovoljni. Posljednjih godina nekoliko
privrednih subjekata dobilo je dozvole za prikupljanje, prevoz i privremeno
skladištenje opasnog otpada. Također, postoji nekoliko manjih specijaliziranih
objekata namijenjenih za obradu opasnog otpada, te određeni kapaciteti u okviru
većih industrijskih postrojenja koji se koriste za obradu. Evropske zahtjeve za
sanitarne deponije djelomično zadovoljavaju deponije u Sarajevu, Zenici,
Mostaru i Bosanskoj Krupi.
”Jedan u nizu problema koji sam ja
zatekao kada je u pitanju i sam okoliš jeste pitanje naše lokalne općinske
deponije komunalnog otpada koja je stara 43 godine. Dakle na toj deponiji prema
izvještaju iz 2014 godine, bilo je smješteno oko 390 hiljada tona komunalnog
otpada koji je tu odlagan bez bilo kakvog nadzora , kontrolnih mjera. Nije
zbrinjavan otpad na način kako je to zakon propisao. Tako zatečeno stanje je
bilo gotovo nemoguće riješiti. Mi smo uspjeli kao nijedna općina, dakle poduzeli
smo korake: dobili smo građevinsku dozvolu za zatvaranje te deponije i za
izgradnju sortirnice i reciklažnog dvorišta. Da pokušamo na jedan zakonit i
normalan način da zbrinemo komunalni otpad pored mjera koje smo mi poduzeli u
smislu drugih strateških dokumenata i planova.” – kazao je Hašim
Mujanović načelnik općine Zavidovići
Prema planovima većina općina iz ZDK,
kao i dio općina iz SBK trebalo bi da odlaže otpad na regionalnu deponiju
Mošćanica. S druge strane neke rubne općine, kao što su Tešanj i Usora, vozile
bi smeće na regionalnu deponiju u Doboju.
”Prema propisima ZDK, mi bi sad
trebali otpad zapravo da odvozimo do Mošćanice. Međutim transport otpada do
Maglaja, pa tovarenje tog otpada na voz da bi se vozio do Mošćanice je
jednostavno preskup odvoz otpada. Tona bi nam došla oko stotinjak KM što
mi trenutno nismo u mogućnosti plaćati. Mi trenutno plaćamo oko 25 KM u
Doboju tonu otpada i to je donekle na gornjoj granici
prihvatljivosti cijena otpada. ” – pojašnjava Maid Buljubašić, JKP ”Vis” Doboj
Jug.
Na osnovu dosadašnjih podataka iz 48
jedinica lokalne samouprave i zaprimljenih prijava građana, od početka oktobra
protekle godine je evidentirano više od 1.300 lokaliteta divljih deponija širom
Federacije BiH, na kojima je bačeno oko 4.715.780 kubnih metara otpada.
Od evidentiranih, aktivno je 84 posto deponija, tri posto neaktivno, pet posto
sanirano, dok preostalih osam posto nisu kategorisane. Najčešći sadržaj je
miješani otpad, kućni i građevinski, odložen u vrtače ili drugi ambijent u prirodi,
u blizini saobraćajnica i vodotokova.
Ovaj program je realiziran uz podršku Fonda Ministarstva za prostorno uređenje, promet i komunikacije i zaštitu okoline ZDK.
Rifa Vilašević/zosradio.ba
