Piše: Husein Galijašević
Vrijeme se ne
mijenja. Jutra sunčana, tokom dana toplo, a poslije podne oblaci sa grmljavinom
koji zaobiđu grad, ali u nekoliko navrata donesu i kišu. Jedno od tih
poslijepodneva bilo je posebno ekstremnog
intenziteta kiše i vjetra. Sreća nije bilo većih šteta posebno kod
plastenika.
Mirno je u gradu, koji samo uveče živne kada se pojave gužve za lepine
pred pekarama i poslije teravih namaza.
Promovisana monografija lista Zemzem
List
učenika gazi Husrev-begove medrese iz Sarajeva Zemzem ove godine obilježava 50 godina izlaženja. Tim povodom u
izdanju Gazi Husrev-begove medrese izašla je knjiga-monografija pod nazivom Zemzem 50 godina- Izabrani tekstovi
1968-2018. Prva promocija knjige je održana u Sarajevu. Promotori su bili:
mr. ef. Mensur Malkić direktor Gazi Husrev-begove medrese, Ismet Veladžić
urednik i pomoćnik direktora Medrese za
nastavu, dr. Safija Malkić profesorica na Medresi i mr. Osman Lavić direktor Gazi Husrev-begove
biblioteke. Promocija je održana u atriju Medžlisa IZ-e
S lijeva: mr. Osman Lavić, dr. Safija Malkić, Ismet Veladžić, mr. Fuad
ef. Omerbašić i mr. Mensur Salkić
List učenika Gazi
Husrev-begove medrese Zemzem nastao
je u vrijeme pobune mladih u BiH, Jugoslaviji, ali i širom Evrope. Izašli su na
ulice i tražili promjene. U to vrijeme Gazi
Husrev-begova medresa pravi đački
list koji egzistira 50 godina. Prvi urednik je bio Adem
Omerika. To je list prethodnica Preporoda.
Novi objekta u Auto Centru Kantić u Vukovu
U krugu
Auto Centra Kantić u Vukovu, koji se
nalazi preko puta Medikusa, u fazi
gradnje je novi poslovni objekat. Samo ime KIA
Motors u Vukovu, drugog po veličini proizvođača automobila iz Južne
Koreje, izaziva pažnju i pitanje ko
je vlasniku firme koji je obezbjedio uslove da bude jedan od 5 dilera u BiH
(ostala 4 se nalaze u Sarajevu, Banja Luci dva
i Tuzli).
Osnivač i vlasnik
firme je Muhamed Kantić, koji je rođen u Vukovu 1956. godine. Nakon završene
osnovne škole, u Doboju je završio školu za KV vozača, a drugo zanimanje
autolimar završio je u Tesliću.
Prvo zaposlenje imao
je u Industrogradnji u Hrvatskoj gdje je radio na građevini da bi ubrzo otišao
u JNA gdje je bio vozač. Nakon završetka vojnog roka vraća se u
Industrogradnju gdje ovaj put radi
kao vozač. Nije dugo ostao jer se u međuvremenu oženio pa je 1976.godine
odlučio da se vrati u Tešanj i zaposli kao vozač u Ukusu. Od 1980. godine radi kao vozač u Univerzalu, pri čemu u svojoj garaži (porodičnu kuću, koja se nalazi u krugu današnjeg Auto Centra su izgradili 1963. godine)
počinje da se bavi poslovima, svog
drugog zanimanja-autolimara.
Muhamed Kantić
Radeći autolimariju
ocijenio je da bi otvaranjem privatne radnje mogao ostvariti bolju egzistenciju
nego u državnoj firmi, pa 1986. godine napušta Univerzal i otvara Samostalnu
zanatsku radnju Kantić (SZR) i potpuno se posvećuje ovom poslu. U to vrijeme
ta odluka je izazivala čuđenje, ali je Muhamed imao viziju svog mjesta u
privatnom biznisu i imao je hrabrosti da
donese takvu odluku.
Planirao je
proširenje posla i izlazak u novi prostor pa je pripremio svu potrebnu
dokumentaciju i jedan dio građevinskog materijala da bi gradio novi objekat.
Rat je prekinuo planove, a Sekretarijat za narodnu odbranu izuzeo
je radionicu za potrebe Armije BiH.
Završetkom rata
nastavlja realizaciju planova i gradi, u prvo vrijeme prizemni dio za
radionicu, a 2005. i 2006. godine gradi i sprat sa ukupno 700 m2. Otvara salon
za prodaju i servisiranje vozila KIA potpisujući ugovor sa generalnim
zastupnikom za Balkan.
Sin Mirzet je po
struci automehaničar i uz oca je radio
od malih nogu. Do 2011. godine egzistira firma Auto Centar Kantić d.o.o., a kao poseban subjekat i zanatska
radnja. Te godine Muhamed odlazi u penziju, a zanatska radnja se unosi u Auto Centar Kantić gdje dužnost
direktora već obavlja sin Mirzet.
Muhamed sa sinom Mirzetom ispred novog objekta
Novi objekat će imati
oko 1200 m2 radnog prostora namijenjenoga za servisiranje automobila i manjih
transportnih vozila sa administrativnim prostorom i garažama za smještaj vozila
prije i poslije rada na njima. Poslovi
autolimarije ostat će na sadašnjem prostoru, prizemlju salona vozila.
Auto Centar Kantić ima 7 radnika. Predviđaju problem sa
radnom snagom jer već sada imaju potrebu za dva automehaničara, ali ih još nisu
pronašli.
Umro Salko Subašić
Rođen je 1940. godine u Jelahu. Osnovnu
školu završio 1964. godine u Jelahu. Pohađao Gimnaziju u Tešnju i potom upisao Filozofski fakultet u Sarajevu, odjek
historije. Od 1973. godine zaposlen je Gimnaziji Doboj kao profesor historije
sve do maja 1992. godine, te ubrzo nastavlja karijeru profesora historije u
Tešnju. Od 2004. godine obavlja dužnost direktora Gimnazije Musa Ćazim Ćetić i na toj funkciji
ostaje osam, uspješnih godina. U penziju je otišao 2014. godine. Doprinos
profesora Salke Subašića u razvoju humanog, socijalnog i intelektualnog razvoja
Gimnazije Musa Ćazim Ćatić i grada
Tešnja izuzetno je velik. Svojim pedagoškim radom je mnogim generacijama davao
primjer posvećenosti i humanosti te bio uzor za biranje profesionalnog puta u
prosvjeti.
Umro Miralem Unkić
Rođen
je 15.5.1953. godine u Mrkotiću. Mašinsku
tehničku školu je završio u Doboju, a uz rad je završio Ekonomski fakultet.
Prvo zaposlenje je
imao u Pobjedi kao mašinski tehničar
u Službi razvoja. Poslije radi kao
samostalni referent prodaje, a od 1989. godine prelazi u FAD Jelah gdje obavlja poslove rukovodioca prodaje, a zatim i
pomoćnika direktora.
Član je SKJ od 1972,
a kao član SDP-a, na prvim višetranačkim izborima biran je u Skupštinu opštine
Tešanj. Od 1995. godine u tri mandata je
vijećnik OV-a, a u mandatu 1997-2000 je bio Predsjedavajući OV-a. Obavljao je
dužnost Rukovodioca Općinske službe za privredu i finasije. Bio je poslanik u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine
FBiH. Nakon četvorogodišnjeg mandata odlazi u penziju.
Bio je član
Kantonalnog odbora SDP-a Ze-do kantona.
Bio je aktivan u mjesnoj zajednici Jelah i u FK Borac. Miralem Unkić je dao veliki doprinos razvoju privrednog i
političkog života u Općini, a prije svega bio je dobar, principijelan čovjek i
dobar drugar.
Stare fotografije
Učenici OŠ Huso Hodžić generacija 1953 do 1961
Slijeva prvi red:
Delveta Handžić Smailbegović, Tima Tahirović Prnjavorac, Raza Bukvić, Mirko
Čekić i Salih Livnjak
Drugi red: Mina
Prnjavorac Berberović, Besima Terzić Turalić, Šaćira Krdžalić, Ahmet
Abduzaimović, Aljo Bešlagić Palčo, Uzeir
Prnjavorac i Adil Mularifović
Treći red:Fuad Ahmetagić
Šef, Zvonko Svalina, Besim Bukvić, Seid Mehinović (samo se djelinično vidi),
Besim Hotić, Husein Saračević
Četvrti red:Alija
Mujarić, Andrija Knežević, Hamzalija Užičanin, Braković Muharem, NN, Suljo
Braćkan i razrednik Milenko Jukić
Salih Husara i Enver Korajližć
Sa table na Gornjoj čaršiji
