Piše: Husein Galijašević
Ovu sedmicu obilježio
je početak Ramazana. U ponedjeljak i utorak u gradu je još uvijek bilo živo. U
posjeti su bili učenici iz Turske, humanitaraci ADRE, učeničke ekskurzije, a od srijede se u grad uvukao ramazanski
mir.
Meteorološke
prilike kao i prošle sedmice. Svježije noći 6 -10ºC, a tokom dana temperature su prelazile
20ºC.
Svako poslijepodne kiša sa grmljavinom. U ponedjeljak je pljusak bio jak pa je
voda prekrila ulicu, u kojoj stanujem, od ivičnjaka do ivičnjaka.
Učenici i nastavnici iz Istanbula
bili gosti OŠ Huso Hodžić
Učenici
i nastavnici OŠ Huso Hodžić bili su
prošle godine gosti škole Fatih AtataȕrkImam-Hatiportaokulu iz Istanbula. U
uzvratnoj posjeti ove sedmice OŠ Huso
Hodžić je ugostila 12 nastavnika i 17 učenika. Gosti, koje je predvodio
direktor Ekrem Bulut, su imali jednodnevne posjete Mostaru i Konjicu, zatim i Sarajevu.
U Tešnju su se upoznali sa organizacijom i načinom rada škole, prostorijama i
sportskom halom, a obišli su i neke učionice sa učenicima, imali razgovore sa
kolegama nastavnicima.
Saradnja dvije škole
je počela u vrijeme kada je direktor škole iz Istanbula bio Bajram Kefeli, koji
je također bio među gostima, kao i Ayhan Kilinc koji govori naš jezik, a
porijeklom je iz Konjica i prezivao se Karalić.
Gosti
su obišli Opću biblioteku, Muzej,
Eminagića konak, Ferhad-begovu džamiju i Gradinu.
Gosti kod direktora Osme Hurića, lijevo treći Ekrem Bulut, a do njega Bayram
Kefeli, preko puta Kefelija Ayhan Kilinc
Ramazan
Prvi
dan posta ovogodišnjeg mjeseca ramazana, po
Takvimu Rijaseta Islamske zajednice u BiH je u srijedu, 16. maja 2018.
godine.
Ramazan, sveti
islamski mjesec, je deveti mjesec hidžretskog kalendara koji muslimani i
muslimanke provode u postu, suzdržavanju od hrane, pića, ružnog govora i
ponašanja, a post počinje od zore i traje do zalaska sunca. Osim posta,
muslimani, također, klanjaju i teravih-namaz (teravija), provode vrijeme u
slušanju, učenju i razumijevanju Kur'ana, organiziraju zajedničke iftare i
sehure.
Prvog dana Ramazana
početak posta je bio u 3h i 5min, a iftar je bio u 20h i 16min.
I ove godine „top“
(pirotehnički lanser sa barutnim punjenjem koji se koristi i kod vatrometa. Prvi
pucanj je lansiranje, a drugi kada dostigne maksimalnu visinu pri čemu se
pojavljuje svjetlosni efekat) objavljuje početak iftara. Poslužilac „topa“ je
bio Nermin Smailbegović vlasnik firme Beskos
iz Tešnja (firmu je osnovao r. Smail Smailbegović otac Nerminov) koja obavlja
ove poslove i u Sarajevu na šest mjesta. Sa Nerminom je bio, samo kao gledalac, sin
Edin, maturant Gimnazije.
Dok sam
polazio na Gradinu odakle djeluje
„top“, zabilježio sam i red za vruće lepine (somune) pred Muhinom pekarom. Sa
Gradine mi fotografije nisu jasne zbog sumraka.
Rusmir Hrvić dobitnik prestižne
nagrade Večernjakov pečat
Na 17. Večernjakovom pečatu Rusmiru Hrviću
predsjedniku Uprave AS Holdinga
dodijeljena je prestižna nagrada
„Privrednik godine“.
U konkurenciji
privrednika iz BiH Rusmir Hrvić je odlukom građana izabran za privrednika
godine.
Grupacija
AS Holding bilježi rekorde u
proizvedenim količinama, izvozu, broju zaposlenih. U okviru AS Holdinga
egzistiraju firme:AS d.o.o
Jelah.Tešanj, Klas Sarajevo, Oaza Tešanj, Vispak Visoko, Napredak
Tešanj, Fortitudo Travnik, a
odnedavno i dio Agrokomerca iz Velike
Kladuše. Ove firme zapošljavaju oko 3500 radnika koji ostvaruju prihod od 300
miliona maraka.
Rusmir
Hrvić, sin Osmana i Sabine (rođene Dolamić), rođen je 1976. godine u Vukovu,
Tešanj. Osnovnu školu je završio u Jelahu a Srednju
trgovačku u Doboju. Ekonomski
fakultet je upisao u Zenici, zatim se prebacio na Ekonomski fakultet u Sarajevu gdje je i diplomirao. Stekao je i
zvanje magistra ekonomskih nauka na Ekonomskom
fakultetu u Sarajevu.
U toku
školovanja, kad god mu je vrijeme dozvoljavalo, radio je u mješovitoj trgovini
amidže Sulejmana gdje je učio životnu školu biznisa.
Nakon
završetka studija rastao je zajedno sa razvojem firme AS(nastale iz trgovačke radnje) koju je osnovao amidža Sulejman.
Tako je za samo 45 godina života napravio ogromne rezultate u poslu kojim se bavi.
Kompanija koja je počela sa radom sa tri radnika danas zapošljava oko 3500
radnika. Bio je zamjenik direktora, a sada je direktor AS Holdinga.Nakon uspješne realizacije pokretanja proizvodnje i
pakovanja šećera, zatim ulaska u konditorsku industriju, poslovna odluka kroz
akvizicije u prehrambenom sektoru,
ali i u industriji konfekcije.
Naravno da je za uspjeh zaslužan tim koji je rastom kompanije
Rusmir stvarao.
Oženjen je ima dvoje djece. Zanimljivo je da su obadvojica
sinova, Mustafa i Adem (imena dobili po Rusmirovom djedu i ocu majke Sabine),
slave rođendan isti dan, 1. maja.
Posjeta Oftalmološkoj klinici
Doboj Jug
Tešnjaci
pacijenti, kao i pacijenti općina Doboj Jug i Maglaj imaju privilegiju u odnosu
na pacijente u drugim općinama, pa čak i u velikim gradovima, jer imaju Opću bolnicu u Tešnju, Oftalmološku kliniku u Doboj Jugu i privatnu
kliniku Medikus u Vukovu. Većinu svojih potreba ostvaruju u ovim
medicinskim institucijama, a za pojedine specijalističke usluge odlaze u Zenicu
(najčešće neurološke i ortopedske),Tuzli (kardiološke) ili neko drugo mjesto. Posjetio
sam Polikliniku u Doboj Jugu da bih ponešto zabilježio za Tešanjski dnevnik.
Direktor
i prvi čovjek operativnog tima na Oftalmološkoj klinici, doktor medicinskih
nauka, dr. Emir Čabrić je zasigurno
najzaslužniji za sve uspjehe ove ustanove. Pored stručnih i menadžerskih sposobnosti
ima izuzetan odnos prema pacijentima zbog čega je omiljen, a i ja sam se
osjećao prijatno u razgovoru ne osjećajući nijednog trenutka neku udaljenost u
komunikaciji sa velikim stručnjakom.
dr Emir Čabrić
Imao sam priliku biti
pacijent sve tri ustanove, a vodio sam na intervenciju i druge i lično se
uvjerio u kvalitet rada Poliklinika sa dnevnom bolnicom Doboj
Jug egzistira od augusta 2001. godine kao nasljednica ambulante. Ambulanta je
uspostavljena nakon rata, a u njoj je radilo medicinsko osoblje bez ljekara.
Upravnik je bio stomatolog Muhamed Sofić. Sofića na mjestu upravnika mijenja dr.
Emir Čabrić, prvi ljekar u ambulanti općine Doboj Jug, a uspostavom Poliklinike
imenovan je za direktora. Od dolaska dr. Čabrića ova javna zdravstvena
institucija ima kontinuirani napredak u pružanju zdravstvenih usluga. Od 2010
godine prepoznatljiva je po Oftalmološkoj
klinici, najboljoj u BiH, a prepoznatljivoj i šire, naročito po operacijama
katarakte (mrene).
Danas u Poliklinici
radi tim od 5 ljekara i 13 medicinara.
Na čelu sa dr Emirom Čabrićem prošle godine ovaj tim je izvršio oko 1800
operativnih zahvatai preko 600 intravitrealnih aplikacija tzv. antiVEGF-terapija
po svjetskim standardima i sa uspješnošću u granicama svjetskog prosjeka Organizacija i uspostavljene procedure omogućuju
pacijentu od zakazanog termina ulazi u operacioni tretman, a sat nakon
operacije pacijenti idu kući. Pojedini pacijenti koji su iz udaljenijih mjesta
ili zdravstveno stanje pretpostavlja mogućnost komplikaciju ostaju na klinici
jednu noć. Broj pacijenata za koje troškove snosi Zavod zdravstvenog osiguranja
Ze-Do kantona limitiran je na 1320 dok su mogućnosti klinike 2000 operacija
godišnje. Inače smatra se da danas u BiH ima 20 000 pacijenata kojima je
potrebna hirurška intervencija katarkte.
Ostali pacijenti
dolaze iz drugih dijelova BiH, ali i iz inostranstva. Razlog su kvalitet,
rokovi i cijena.
Poliklinika je
jeftinija u odnosu na ostale medicinske centre u BiH, a skoro duplo nego u
inostranstvu. Ugovorena cijena sa Zavodom
za zdravstveno osiguranje Ze-Do kantona je 895 KM, i niža je 30% nego u
drugim medicinskim centrima gdje se još plaća i implementacioni materijal i 126
KM bolnički dan.
Najstarija, uspješno
operisana pacijentkinja iz Doboja je imala je 96 godina.
Na ovoj klinici
uspostavljen je i pionirski posao uvođenja javno privatnog partnerstva. Osnivač
općina Doboj Jug ima problema da kroz budžet realizuje osnovne potrebe
administracije i građana i nije mogla ulagati u Polikliniku. Iznađeno je
rješenje javno-privatnog partnerstva tako da je najsavremenija oprema kupljena
privatnim kapitalom, a odnosi regulisani ugovorom. Imaju najbolju dijagnostiku
koju vrše na modernim uređajima, tri ultrazvuka, dva OCT uz mogućnost
dijagnosticiranja svih degenerativnih promjena na vaskularnom sistemu oka.
Dr. Emir Čabrić je rođen 23.6.1962.
godine u Doboju. Srednju medicinsku školu
je završio u Doboju, a Medicinski
fakultet u Sarajevu. Magistarski rad na temu Verifleks intraokularne leće kod visokih refraktivnih anomalija
pripremao je na klinici Svjetlost u
Zagrebu kod poznatog dr. Nikice Gabrića, a rad odbranio na Medicinskom fakultetu u Sarajevu.
Doktorsku disertaciju
na temu Značaj koncepta dnevne hirurgije katarakte
odbranio je na Medicinskom fakultetu
u Zenici.
Autor je knjige Urgentna ultrasonografija oka, a
kooautor knjige OCT Angiografija.
Zanimljivo je da je knjiga OCT Angiografija
sa izvjesnim proširivanjem i dotjerivanjem nedavno odštampana na engleskom pod istim naslovom u izdanju druge po veličini izdavačke kuće ove vrste literature u
Engleskoj. To je ujedno i prva knjiga u izdanju ove kuće iz BiH. Promovisana je
na nedavnom 18. Kongresu Hrvatskog oftalmološkog i optometrijskog društva
Hrvatske.
Dr.
Čabrić je prvo zaposlenje imao u RMC
Doboj na Internom odjeljenju. Zatim je radio u ambulantama u Stanarima,
Dragalovcima i drugim, do početka rata. U ratu je bio Načelnik saniteta 203 motorizovane brigade Armije BiH i brigadni
liječnik 110 HVO jedinice.
Još tokom rata
zahvaljujući dr. Ekremu Ajanoviću, komadantu ratne bolnice, dobiva
specijalizaciju po svojoj želji (oftalmologije) zajedno sa drugim ljekarima (Rifat
Sejdinović, Muhamed Smailbegović Doma Petrović, Mehdija Hodžić).
Specijalizaciju će obaviti po sticanju uslova nakon rata. Vrlo kratko je radio
u Općoj bolnici u Tešnju i obzirom da
rukovodstvo Opće bolnice nije
planiralo razvijati oftalmološke usluge odlazi za upravnika ambulante u Doboju,
a nakon registracije Poliklinike postaje njen direktor.
Pored vrhunskih
stručnih sposobnosti dr. Čabrić je pokazao izvanredne menadžerske sposobnosti
zbog čega je i proglašen menadžerom godine BiH 7.12.2017. godine. Tešnjaci ga se
sjećaju i kao ljektra TOŠK-a
Humanitarci ADRE posjetili Tešanj
Na Gornjoj čaršiji sam susreo
direktora Muzeja Ernada Prnjavorca sa dva gosta. Upravo su se pripremali da
posjete prostorije Medžlisa IZ-e.
Pridružio sam im se. To su bili otac Rudolf i sin Patrik Reitz iz humanitarne
organizacije ADRA iz Čehoslovačke. Primio ih je zamjenik glavnog imama mr. Enver
ef. Kurtić sa predsjednikom IO Zehrudinom Kruškom i sekretarom Rašidom
Orlovićem. Iz razgovora kome sam prisustvovao, ali i teksta koji je na tesanj.net
napisao o njima Fuad Šišić (imao je uvid u njihov rad jer je bio Načelnik u
vrijeme intenzivne dostave humanitarne pomoći Adre) saznadoh o kakvim se
humanistima radi i koliko su valjali Tešnjacima.
Prvi put je Rudolf
Reitz u Tešanj sa konvojem dođao u maju 1955. godine. Zapisvao sam sve o Adri i
Rudolfu i Patriku odlučio sam se da prenesem dio teksta Fuad Šišić koji piše:
„Bio je to početak djelovanja ADRE (Adventist Development and Relief
Agency) u Tešnju a u Bosni i Hercegovini su bili prisutni već od 1992.
godine. Iako je ADRA internacionalna organizacija ona s radom u Češkoj počinje
upravo 1992. godine potaknuta događajima u bivšoj Jugoslaviji početkom 90-tih
godina. Velika pomoć prema opkoljenom Sarajevu kreće 1993. godine i trajala je
u kontinuitetu a Rudolf je više od 80 puta ušao u Sarajevo preko Igmana, u noćnim
satima, sa ugašenim svjetlima. Svaki puta je rizikovao svoj život da bi pomogao
da drugi ljudi prežive. A nije morao, mogao je sjediti u blizini Praga u miru i
uživati u ljepotama Praga.
A Rudolf
Reitz je bio je Predsjednik Upravnog odbora i izvršni direktor ADRA, Češka od
osnivanja do 2004. godine. Kazati za Rudolfa Reitza da je humanitarac ne bi
bilo fer. On je živi heroj, živa legenda o kojoj se jako malo zna. Rudolf Reitz
nije pričao puno, puno je radio i žrtvovao se. Njegov sin Patrik se uključio sa
ocem sa istom željom, voljom i energijom da pomogne ljudima. Godinama je
dolazio u Tešanj i druge dijelove Bosne i Hercegovine, boravio duži period,
neposredno radeći i s alatom u rukama na gradnji kuća. On kaže: ne treba lijeva da zna šta desna daje.
S lijeva:Rašid Orlović, Zehrudin Kruško, Ernad Prnjavorac, Rudolf
Reitz, Patrik Reitz i mr. Enver ef. Kurtić
ADRA je
dovozila u Tešanj pakete hrane, lijekove, medicinski i građevinski materijal,
namještaj i školske sadržaje. Poslije nekog vremena ADRA gradi stanove,
rekonstruira dio Opće bolnice Tešanj i isporučuje kompletnu opremu za hiruršku
salu, pomaže socijalno ranjive kategorije te distribuira pakete novorođenčadi i
djeci iz socijalno ugroženih porodica.
Općina Tešanj
je odlukom Općinskog vijeća iz 1998. godine dodijelila najveće općinsko
priznanje, Ključevi grada, za organizaciju ADRA a jednu ulicu u Tešnju imenovalo nazivom
ADRA.
Gosti su
imali prijem kod Načelnika, posjetili grad i kroz dva dana prisjećali se ratnih
dana i boravka u Tešnju.
U toku razgovora
Patrik je ef. Kurtiću iznio zapažanje da
je vidio veći broj žena sa maramama na glavi pa se pitao da li je islamski
radikalizam prisutniji u Tešnju! Ef. Kurtić mu je lijepo objasnio potrebu
marame kod muslimanki i stavu IZ-e prema islamskom radikalizmu. Naravno da se u
Tešnju mogu vidjeti žene i djevojčice sa maramom, pa rijetko i one koje potpuno
prekrivaju lice, ali u grupama (izuzev učenica mektebske nastave). Međutim taj
dan gradom su šetale učenice i nastavnice iz Turske koje su nosile marame, a
zatim je bila i neka eskurzija žena gdje je bilo dosta žena sa maramama.
Nezvisani blok
otvorio prostorije u Tešnju
Da se
približava vrijeme predizbornih aktivnosti pokazuje i novi izgled prostora u
ulici Mesud ef. Smailbegovića. otvorena je kancelarija nove političke stranke Nezavisni blok.
Prostorije Nezavisnog bloka
Na konvenciji stranke 10.9.2017. godine za
predsjednika je izabran Senad Šepić poslanik u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine. Pored Šepića u stranci
su takođe poslanici Parlamentarne
skupštine Sadik Ahmetović i Salko Sokolović i Načelnik općine Zenica Fuad
Kasumović. Uglavnom svi su bivši istaknuti članovi SDA koji se nisu slagali sa
današnjom politikom koju vodi predsjednik stranke Bakir Izetbegović.
Imenovan je povjerenik
i sekretar za Tešanj i očekuje se da će uskoro biti formirana osnovna organizacija
u Tešnju. Iz stranke, za sada, ne žele govoriti o njihovim imenima.
Da li će zgrada za izbjeglice biti
završena do zime?
U
Tešanjskom dnevniku od 30.10-6.11.2017. godine zabilježio sam svečano otvaranje
radova na gradilištu zgrade u Medakovu u koju će u roku godinu dana biti
smještene izbjeglice iz naselja na Vili. Na samom otvaranju moglo se vidjeti da
je iskopana zemlja za podrumski dio, a otvaranju je prisustvovao i predstavnik firme
Inter, izvođača radova. Prisustvovali
su Federalni i Kantonalni ministar, direktor Fonda za povrat izbjeglica, Načelnik
Općine. Očekivao sam da će se nakon toga radovi nastaviti. Međutim evo skoro
sedam mjeseci kasnije radovi nisu nastavljeni,
a iskopanu zemlju, dobrim dijelom, zatrpala je sjelina. Da li će zgrada biti urađena i useljiva u
najavljenom roku, odnosno do zime ostaje da se vidi, ali očito da radovi kasne ili je ceremonija rano
obavljena.
Foto zabilješka
Generacija 1974-78. Gimnazije Musa
Ćazim Ćatić se okupila da obilježi 40 godina od mature
Ono što sam zapazio je da se radi o veoma nadarenoj i uspješnoj
čaršijskoj generaciji, ljekara specijalista, inžinjera, ekonomista,
privrednika, prosvjetara, farmaceuta..
Prvi red s lijeva: Ermina Smailbegović, Maida Šehagić –Deljkić, Jasna
Kudić-Jukić, Envera Abduzaimović-Ibrahimkadić, razredna Bosiljka Kecman Al
Hazam, Aida Turalić-Hadžihasić, Jasminka Korajlić-Mašnić, Jasminka
Krdžalić-Jabandžić, Sadeta
Abduzaimović-Filipović
Gornji red: Rizah Ajanović, Muhamed Smailbegović, Smail
Bajraktarević, Senada Bukvić-Kotorić, Nihad Hadžismajlović, Nedžad Brkić, Ibrahim
Abduzaimović i Muhamed Hodžić
Stare fotografije
Razglednica Tešnja iz 1952. godine
Popravka mosta nakon razorne poplave u junu 1976. godine
Sa table na Gornjoj čaršiji
Povezani postovi
Crni vrh Tešanj: Kada uživate u hotelu s 1000 zvjezdica, smeće ponesite sa sobom
IZBORI ZA ROĐAKA, KOMŠIJU, PRIJATELJA, DRUGA I POZNANIKA
Bosanskohercegovačka književnica Hazeta Hamzić Salihović: Genocid nad Bošnjacima mi ne dozvoljava da mi nešto drugo bude prioritet u pisanju