Piše: Husein Galijašević
Zima krajem marta, namiruje – kompenzira topli januar. Snijega je bilo i do
prvog dana proljeća, ali baš taj dan je osvanuo sa novim pokrivačem (proljeće
je stiglo prethodni dan uveče). Slijedeća dva dana niske temperature ispod nule
sa hladnim vjetrom.
Panorama grada na prvi dan proljeća
Očekivao sam 23. marta topljenje snijega, ali po
ko zna koji put u proteklih mjesec dana, morao sam lopatu u ruke i čistiti
snijeg ispred kuće jer je preko noći napadao do visine od 28 cm. Kraj sedmice sunčan sa jutarnjim temperaturama
oko -3ºC. TOŠK u nedjelju igra važnu utakmicu
protiv Veleža pa su navijači u subotu
očistiti snijeg sa stadiona.
Razgovor na temu: Perspektive srednjeg
školstva u Tešnju sa posebnim akcentom na Gimnaziju
Prvi uslov razvoja zajednice je
znanje, a temelj znanja je obrazovanje. Gledajući na naš prostor može se
utvrditi potpuna veza obrazovanja našeg kraja sa razvojem zajednice. Dok je
bilo više ruždija i medresa i drugih vjerskih škola bilo je više zanata i
trgovine. Do početka 60-tih godina
prošlog vijeka, karakteristika našeg kraja je stagnacija i nedostatak
obrazovanih ljudi. Društvena zajednica je stagnirala. Tada se u Tešnju otvara
Gimnazija i industrijsko odjeljenje u ŠUP-u. U porodice ulazi svijest o potrebi
za obrazovanja djece, a fabrike i zajednica uvode masovno stipendiranje.
Najbolji učenici idu u Gimnaziju i druge
škole, a zatim na fakultete. Počinju pristizati visokoobrazovani kadrovi svih
zanimanja. Tešanj intenzivno napušta nerazvijenost. I u ratu, a i u poslijeratnoj obnovi glavni resurs je
ljudski resurs, a posebno mjesto imaju visokoobrazovani.
S lijeva:Aida Salkić, Miralem Brkić i
Adem Huskić
Danas se događaju promjene. Djeca više
ne idu u tolikom broju prema Gimnaziji kao stepenici prema
fakultetskoj diplomi. I roditelji i djeca nastoje uputiti ih na najbrži put do egzistencije,
a kapitalističko tržište usmjerava trendove.
Profesor Miralem Brkić je sredinom
prošle godine napravio jedan materijal za raspravu koji je podijelio na nekoliko mjesta. Pokrenut tekstom
Miralema Brkića, Cko je organizirao
razgovor na temu: ”Perspektive srednjeg školstva u Tešnju sa posebnim akcentom
na Gimnaziju”. Kao domaćin razgovore je otvorio Amir Brka, uvodno izlaganje i
moderiranje skupa obavila je direktorica Gimnazije Aida Salkić. Izlaganje o
stanju obrazovanja, sa posebnim akcentom na Gimnaziju iznio je prof. Miralem Brkić. U razgovoru su učestvovali: dr.
Mesud Ajanović, Muharem Saračević direktor MSŠ, Adem Huskić dugogodišnji direktor
Gimnazije i profesor, Fuad ef. Omerbašić, Husein Galijašević, Selim Brkić i na
kraju načelnik mr. Suad Huskić.
Nekoliko podataka iz izlaganja prof.
Miralema Brkića:
Broj učenika u srednjim školama od
2012. godine do 2018. godine
Škola |
2012 |
2014 |
2016 |
2017 |
2018 |
MSŠ |
1136 |
1056 |
942 |
985 |
1000 |
STŠ |
872 |
843 |
690 |
664 |
664 |
Gimanzija |
436 |
419 |
384 |
325 |
248 |
Najveći pad broja upisanih učenika ima
Gimnazija.
Cilj EU je da do 2020. godine, 40% mladih stekne kvalifikaciju za visoko
obrazovanje. BiH ima najveći procenat nepismenih i najnižu stopu
visokoobrazovanih u regionu. I ono što školujemo nije usklađeno sa potrebama tržišta.
Sve bolji uspjeh u školama, a sve lošiji rezultati na testiranjima.
Kvalitetno obrazovanje je preduslov
vertikalne socijalne pokretljivosti.
Odgojiti ambiciju, mjeriti se sa
boljim i učiti više, naš najveći resurs je pamet naše djece, žarište
obrazovanja mora biti: osposobljavanje za kontinuirano učenje, sposobnost
prekvalificiranja, inovativnost, intelektualna sloboda,….
Muharem Saračević je govorio o
prilagodbi obrazovanja tržištu rada. Slično razmišljanje je iznio i Načelnik
iznoseći podatke o pravnicima, ekonomistima i gimnazijalcima kojih na Birou ima
svakog zanimanja po 50 (ako sam dobro zapamtio).
Da li uopće treba ovakav oblik
obrazovanja kao što je gimnazijski?
Postoji mišljenje da svako obrazovanje
treba prilagoditi tržištu. Naravno da je to prioritetan zadatak reformi koje
svi spominju, ali niko ne pokreće provedbu.
Obzirom da ne postoji tržište za
talentovanu djecu koja, zbog nedostatka
niza naučnih institucija, uglavnom idu prema zaposlenju na fakultetima ili u
inostranstvo, ja mislim da BiH treba
imati školu za talentovanu djecu kao putu prema visokom obrazovanju koju će
podržati i zajednica i privreda. Talentovana djeca moraju dobivati šire obrazovanje i usmjerenje
prema višim nivoima kvalitetnog obrazovanja. To su dugoročna ulaganja u pamet
zemlje bez koje nema ni razvoja društva. Djeca mogu naći te puteve i preko
drugih škola, ali su one više okrenute najbržem putu do novca. Pitanje je
koliko će onih 68 kandidata (najviše odličnih) za upis u Medicinsku školu, dostići
zvanje doktora, a koliko će završiti u staračkim domovima Njemačke.
Uvijek je prisutan i aktuelni problem
odlaska iz zemlje gdje osim socijalnog, ključni razlozi su i nesigurnost,
korupcija, nepotizam….
Razgovori na temu srednjeg školstva su
dio sadržaja Tešanjskog proljeća. Pored Načelnika razgovorima je prisustvovala
i pomočnica Načelnika Azra Muslija. (Tešanjsko proljeće 2018)
Svečano puštena u rad dva nova
kabineta u MSŠ
O projektu Tehničko i stručno obrazovanje i
osposobljavanje u općini Tešanj – od dobre do bolje prakse sam već detaljno
pisao. Ova sedmica je veoma važna u realizaciji tog projekta jer su i zvanično
puštena u rad dva kabineta za praktičnu nastavu za operatora CNC mašina i ugostiteljskog tehničara. U
kabinetu za CNC operatore instalisana je edukativna CNC mašina, a u drugom
kabinetu moderna programska peć za spremanje jela.
Značajni učesnici u realizaciji
projekta: Muharem Saračević, Bernadeta
Galijašević, Mensur Sinanović, mr. Suad Huskić, David Kramer, Snježana Đuričić, koordinator za javni sektor
programa PrilikaPlus, Nurđehan
Šahinović, ministar u Ministarstvu za
rad, socijalnu politiku i izbjeglice ZDK, Šefkija Botonjić, Diana Babić.
Svečanom otvaranju su prisustvovali
zvaničnici institucija involviranih u ovaj projekat: Šefkija Botonjić predsjednik
Privredne komore ZDK, David Kramer
zamjenik direktora za saradnju Ambasade Švicarske u BiH. Muharem Saračević
direktor MSŠ i projekt menadžer, Nurđehan Šahinović ministar Ministarstva za
rad, socijalnu politiku i izbjeglice ZDK, Mensur Sinanović ministar
Ministarstva za obrazovanje, nauku, kulturu i sport ZDK, Diana Babić pomočnik
predsjednika Privredne komore ZDK, Snježana Đuričić koordinator za javni sektor
programa PrilikaPlus, Bernadeta
Galijašević pomočnica ministra Sinanovića i Suad Huskić načelnik općine Tešanj.
O projektu je govorio direktor MSŠ Muharem
Saračević projekt menadžer, a program je prezentirao njegov asistent na
projektu Damir Kadribašić.
Nastavnik praktične nastave Sulejman
Hodžić za novom CNC edukativnom mašinom
Nakon uvoda nastavnika demonstraciju
izrade šahovskog pijuna od bronze koje su poklonili gostima, na kraju su gosti
imali priliku da degustiraju proizvode iz nove peći. Učenici su pripremili i
tortu koju su zajednički rezali David Kramer i Mensur Sinanović.
Gosti su, iz kabineta gdje je
smještena nova, moderna peć, ponuđeni proizvodima napravljenim na novom
kapacitetu
Književno veče sa Zlatkom Topčićem
U organizaciji JU Opća biblioteka na Dan
pjesnika 22.3. održano je Književno veče sa Zlatkom Topčićem. Učestvovao je dr.
Vedad Spahić, a skup je moderirala Almina Brkić.
Dr. Spahić je govrio o Zlatku Topčiću
kao značajnoj pojavi u svjetskoj i BiH književnosti početkom osamdesetih godina
kada se pojavljuju novi pravci u
književnosti koja je zainteresirala kako širi krug čitalaca tako i one koji
traže više estetske vrijednosti od književnih dijela. Zdravko Topčić je dramski
pisac i pripovjedač.
Knjizi Dagmar predhodila je knjiga
Završna riječ. Obje knjige su objavljene kao jedna pod naslovom Završna
riječ@dagmar duologija.
Prva knjiga Završna riječ je zamišljena kao
riječ obrane osumnjičenika pred sudom za ratne zločine. Glavni lik ove pripovijesti je pisac koji se sumnjiči da je, za vrijeme opsade Sarajeva,
snajperskom puškom pogodio i na licu mjesta ubio dvije djevojčice. U pauzi
između suđenja (transkript kojega čini jedan dio romana) glavni junak piše
tekst Završne riječi na laptopu u zatvoreničkoj ćeliji i njime razotkriva
nekoliko života – vlastiti život, definiran i problematiziran kroz priče o
ljubavnim vezama, život predratnog bosansko-hercegovačkog kulturnog miljea i
život ratnog Sarajeva. Takvim će se tekstom prikazati najvažniji aspekti jedne
ličnosti: njeno odrastanje u bitno različitim kontekstima, njeno formiranje u
interakciji s drugima i njena sudbina kao posljednja karika u tom
lancu.
Fotografija Zlatka Topčića sa mladim
izviđačima koji su prisustvovali Književnoj večeri
U drugoj knjizi Dagmar dr. Oskar
Feraget, glavni lik iz Završne riječi,
nastavlja svoj život nastojeći dati međunarodni život Završnoj riječi, šaljuči
je Havelu, češkom predsjedniku, na čitanje. Nakon Havelove smrti, autor
nastavlja intenzivnu e-mail prepisku s
Havelovom drugom suprugom, poznatom glumicom Dagmar Veškrnovom-Havlovom i ta
„veza“ vremenom dobija nove dimenzije
koje završavaju iznenađujućim obratom u finalu romana.
Književno veče sa Zlatkom Topčićem je
dio sadržaja Tešanjsko proljeće 2018
Zlatko Topič je rođen u Sarajevu 1955.
godine gdje je završio Gimnaziju, a zatim Pravni fakultet . Danas obavlja
dužnost direktora biblioteke Sarajevo.
Prvu knjigu objavio je 1981. godine pod pseudonimom. Napisao je više radio drama,
priča, pozorišnih predstava, romana, filmskih scenarija među njima i Rimejk Dine Mustafića. Višestruko je
nagrađivani pisac: godišnja nagrada Društva pisaca BiH za roman Košmat 1997, nagrada
udruženja filmskih radnika BiH za scenarij REMAKE 1999, nagrada Ministarstva
kulture i sporta za dramu Tume out 2000, nagrada časopisa Tmačaart za najbolju
domaću dramu Glavom kroz zid i Sretna
Nova 1994, 2004, nagrada za najbolji domaći dramski tekst na Festivalu BH
teatara u Brčkom 2004. za dramu Glavom kroz zid, nagradu Fra Grga Martić i Društva
pisaca za knjigu Dagmar 2013. godine (Dagmar je prevedena na češki).
NK Tošk dobio generalnog sponzora
Na zakazanoj konferenciji za medije
potpisan je ugovor o generalnom sponzorstvu između firme Madi d.o.o. i NK Tošk. Ugovor su potpisali Edin Jabandžić izvršni
direktor firme Madi.o.o i Ajdin Mrguda predsjednik UO Toška.
S lijeva: Ramiz Brkić (moderator
konferencije), Edin Jabandžić, Ajdin Mrguda i Hatkić kapiten seniora
Madi d.o.o. već 20 godina pomaže NK
Tošk. Prošle godine bio zlatni sponzor, a ove godine i generalni sponzor. Nakon potpisivanja
ugovora predstavljeni su i novi dresovi koje će ubuduće nositi fudbaleri svih
uzrasta. Oblik i dizajn dresova su
zaštićeni i neće ih moći koristiti drugi klubovi. Ajdin Mrguda je istakao
dosadašnju odanost kompanije Madi prema
Tošku, ali je naglasio da je ovo ipak događaj koji treba obilježiti, jer Tošk prvi put u svojoj historiji ima
generalnog sponzora. Naglasio je da će to značiti bolje uslove rada i sigurnost za sve kategorije (seniori, juniori,
kadeti, pioniri), ali i za nastavak borbe za ostanak u u Prvoj ligi FBiH.
Održana ekološka konferencija
U okviru projekta Sportom do zdravlja
– sport za sve, Sportski savez općine Tešanj je, u maloj sali CKO, organizirao održavanje Ekološke
konferencije. Za termin održavanja odabran je 22. mart –Svjetski dan voda. Tema
Ekološke konferencije je Izrada katastra zagađivača Ze-Do kantona, aktivnosti
koje su do sada urađene i koje su planirane.
Predavači su bili: dr. Raif Seferović
koji je prezentirao izradu katastra zagađivača ZDK i dr. Mirano Jupić koji je govorio o stanju na
području Općine Tešanj sa mjerama i radnjama iz Kantonalnog ekološkog akcionog
plana (zaštita prirodnih resursa: vode,
zraka, zemlje, rizici zagađenja i mehanizmi zaštite prirodnih resursa).
Dr. Seferović je direktor Instituta
Kemal Kapetanović, institucije koja je od Vlade Ze-Do kantona određena za nosioca aktivnosti. U ovoj
instituciji uspostavlja se akreditirana laboratorija za certificiranje mjernih
uređaja koji se koriste za razna ekološka mjerenja. Ze-Do kanton ima već nekoliko pokretnih i
nepokretnih mjernih stanica, a planirano je da i Tešanj dobije jednu.
Bilo je govora i o KEAP-u (Kantonalni
ekološki akcioni plan). Vlada Ze-Do je
već donijela značajne odluke i planove iz ove oblasti.
Ispred organizatora, prisutnima
se obratio Besim Sejdić predsjednik Sportskog saveza i
menadžer projekta kazavši da je cilj održavanja Ekološke konferencije podizanje
svijesti javnosti o značaju zaštite životne sredine i podizanje
svijesti kroz edukaciju i praktično djelovanje.
Dr. Jupić je govorio o našim rijekama
Usori i Bosni navodeći, da bi se bilo
šta moglo preduzimati na području ekologije potrebno je uvesti monitoring. Od
1953 .godine kada je rađen monitoring rijeke Bosne, do 2006. godine nije vršen
monitoring na području Općine. Uspostavom Centra za monitoring u Institutu Kemal
Kapetanović planirano je uvođenje monitoringa.
Da posjetim, a o tome sam detaljnije pisao u Tešanjskom dnevniku, projekat
Sportskog saveza Sportom do zdravlja-sport za sve je dio Regionalnog
programa lokalne demokratije na Zapadnom Balkanu koji finansira EU, a provodi
UNDP. Vrijednost projekta je 60.372 KM.
Sportski savez je planirao veliku
ekološku akciju za 24. mart, ali je odgo