Tešanjski dnevnik 26.2-5.3.2018. godine

Piše: Husein Galijašević

Sedmica sa zimom
kakvu odavno nismo imali po niskim temperaturama i dužini trajanja. Temperatura
se kretala uglavnom od -6º do -15ºC. Sitni snijeg je
padao skoro svaki dan, a u petak uveče padala kiša, ujutro osvanula zaleđena i
stvorila poledicu po kojoj se bilo veoma teško kretati.

Ovu sedmicu su
obilježili demobilisani borci. Zatvorili su najprometnije puteve. Tešanjski
borci su bili među borcima koji su zatvorili put u Karušama. Njihovi zahtjevi
su poznati, a i ja sam o tome pisao u Dnevniku: Javnu objavu spiska boraca,
smanjenje broja organizacija boraca i borački dodatak. Podijeljena su mišljenja
građana o postupku kojim se ispostavljaju zahtjevi. Ne osporavajući pravo da
iskažu svoje zahtjeve, ali ne na račun privrede i građana. Transport je
zaustavljen, a u kolima na putu su ostali mnogi građani sa malom djecom,
bolesni… Nažalost Vlada je već imala ovakve slučajeve i povoljno je riješila
zahtjeve, kao kod radnika Željezare
Zenica. Borci kažu da im je žao, ali je ovakav način jedini koji daje
rezultate.

Održana javna tribina pod nazivom
Darivanje organa novi život na dar

U organizaciji Donorske mreže BiH i Udruge/udruženja dijaliziranih i
transplantiranih bolesnika FBiH i domaćina JU Opća biblioteka održana je javna tribina pod nazivom Darivanje organa novi životni dar.

Učesnici tribine su
bili prof. dr. Besim Prnjavorac, Tomislav Žuljević transplantirani pacijent i dr.
Nermina Rizvanović anesteziolog i član eksplantacionog tima Kantonalne bolnice
u Zenici. Program je vodila mr. Almina Alagić

S lijeva: prof. dr, Besim Prnjavorac, Tomislav Žuljević, dr. Nermina
Rizvanović i mr. Almina Brkić

Prof. dr. Besim
Prnjavorac, specijalista interne medicine, nefrolog, klinički imunolog, koji
obavlja dužnost načelnika Odjeljenja
dijalize u Općoj bolnici u Tešnju
od njegovog osnivanja 1992. godine, govorio je o bubrezima i bubrežnim
bolestima, načinu identifikacije njihovog rada i zastoja kao i mogućnostima
jedinog organa čija se funkcija može obavljati vještački u dijaliznim centrima.
Na milion stanovnika dolazi 20-25 dijaliznih bolesnika. Iznosio je podatke o
brojevima dijaliznih bolesnika na broj stanovnika u svijetu, broju
transplantiranih pacijenata i ekonomskim efektima koje donosi transplantacija. U Općoj bolnici u Tešnju se dijalizira 58
pacijenata. Jedna pacijentkinja se dijalizira tako dugo da je trošak dijalize
iznosio milion KM, a u BiH transplantacija bubrega košta 34 000 KM, iz čega se
mogu vidjeti ekonomski efekti transplantacije. Član je Donorske mreže BiH od 2002. godine.

Žuljević je
transplantirani pacijent koji se aktivno uključio u rad Udruženja i promoviše
kroz tribine pristupanje Donorskoj mreži
iznoseći svoje iskustvo.

Dr. Rizvanović je
detaljno opisala moždanu smrt, postupke utvrđivanja i vezu sa transplantacijom
nakon moždane smrti. Učesnici tribine je
grupa entuzijasta koja pokušava široj javnosti približiti ovu problematiku.
Zakonska rješenja imamo, ali puno toga je još potrebno uraditi, prije svih nadležna
 ministarstava i javnom mjenju, da bismo se približili, recimo, susjednoj Hrvatskoj koja je jako puno učinila u ovoj
oblasti. Do tribine je došlo zahvaljujući Saši Turkovići i društvenoj mreži
koji je uvezao Opću biblioteku i
učesnike tribine. U publici je bila i majka Fikreta Halilović koja će donirati
sinu bubreg. U publici su bile dominantno učenice Medicinske škole i Mješovite
srednje škole koja pohađaju zdravstvena zanimanja.

Održana javna tribina ”Domovina u srcu”

Povodom 1. marta, Dana nezavisnosti BiH, UG Vrijeme/Zeman
iz Tešnja, Udruženje Klub prijatelja Srebrenice iz Tešnja i Savez bošnjačkih nevladinih organizacija
BiH organizovali su javnu tribinu pod nazivom ”Domovina u srcu”. Učestvovali su Nezim Halilović, hatib džamije
kralja Fahda u Sarajevu i rukovodilac Ureda
za hadž Rijaseta IZ-e BiH, general Atif Dudaković, komadant 5. Korpusa Armije RBiH, i Jasmin
Hadžikadunić, predsjednik UG Vrijeme/Zeman.

Od onog momenta kada
je BiH stekla nezavisnost 1.3.1992. godine, politička situacija u BiH se
značajno promijenila, pa je i odnos prema ovom datumu različit. Dok u RS u
praksi ne priznaju BiH, pa, naravno, ni ovaj datum, u dijelu Federacije su
takođe pristupi različiti. Tamo gdje je hrvatski narod u većini takođe se ne
obilježava ovaj dan, samo više rukovodstvo to čini formalno, a kod Bošnjaka to
čini vlast i javne ustanove prigodnim programima u vrijeme neradnog dana, sa
istaknutim državnim zastavama na javnim objektima. Udruženja građana takođe
obilježavaju ovaj praznik, kao što je bilo i ovom prilikom u Tešnju.

S lijeva:Esmir Bašić, Nezim Halilović Muderis, Atif Dudaković i Jasmin
Hadžikadunić

Na tribini je iskazan
patriotizam prema BiH, najvećim dijelom preko vjere i njenog odnosa prema
državi. Slušali smo hadise i na arapskom i na našem jeziku, saznali za snove
turskog osvajača Sarajeva, slušali o genocidu nad muslimanima.

Zapamtio sam jednu
rečenicu generala Dudakovića koja je poticaj na realnost i prilog domovini, a
to je da se moramo posvetiti obrazovanju i radu.

Interesantno je da na
ovakvim skupovima svi drže poduke iz historije Bosne, Bošnjaka, muslimana. Niko
ne govori o moralu i etici, o bolesnom društvu današnje BiH gdje se svakodnevno
dobri Bošnjo, funkcioner, musliman,
redovan na namazu u džamiji, postač, nalazi u pritvoru, jer je krao od države. Jesu
li oni neprijatelji ove države? Kakvo mjesto zauzima odnos prema radu i
stvaranju, i da li je i to odnos prema državi?

U današnje vrijeme
patriotizam se pokazuje na različite načine, kao na primjer kroz ekonomski
patriotizam. I ako smo najbogatija zemlja pitkom vodom po stanovniku u regionu
mi smo u 2017. godini uvezli vode, mineralne vode i pakovanja sa ubačenim
sladilima u vode za 144 miliona KM.

Kada porazgovaram sa
privrednicima iz Tešnja kažu najmanje po glavi stanovnika prodaju u svojoj
općini, Tešnju. Očekivao sam na ovakvim tribinama da poenta bude na moralu,
etici, domoljublju kroz odnos prema radu u najširem smislu i ekonomskom
patriotizmu, koga očito nema dovoljno.

I Dudaković i Halilović
su kazali da se u posljednje vrijeme druže i da prave ovakve tribine. Džamija
kralja Fahda je teritorija Saudijske Arabije u kojoj je vlast veoma bliska
vehabijskom i slefijskom pokretu. Saudijci su i veliki prijatelji sa USA, a
najveći neprijatelj im je Iran (odnosno šije). U našu zemlju su, zajedno sa
novcem, ova učenja islama došla tokom rata. Saudijska Arabija je redovno
snosila troškove hadža velikom broju visokih 
zvaničnika BiH već godinama. Prije odlaska na hadž Dudaković i
Konaković su dovu učili u ovoj džamiji.

Pošto je BiH oduvijek
izložena raznim utjecajima velikih ili manje velikih sila, a sve se kasnije
pokušava usmjeriti u politiku, da li je sada na putu nova politička partija,
ili će se neka postojeća useliti u džamiju kralja Fahda – to ćemo tek vidjeti,
jer nam slijede izbori. Visoki dužnosnici u vojsci tokom rata (Sefer Halilović)
i dužnosnici u vjerskim zajednicama su i do sada sa velikom ljubavlju
prihvali demokratski put u vlast (Cerić, Zukorlić).

Tribini su prisustvovali Načelnik Općine mr. Suad Huskić, glavni imam Fuad ef. Omerbašić i predsjednik Izvršnog odbora Medžlisa Zehrudin Kruško

Svečanost u MSŠ povodom Dana
poduzetništva

Obilježavajući Dan poduzetništva kao i Dan nezavisnosti BiH SMŠ je organizovala prigodan program i
potpisivanje ugovora o saradnji sa firmama partnerima.

U radnom dijelu
direktor škole Muharem Saračević je upoznao prisutne o rezultatima rada u
prošloj godini, a profesori Damir Kadribašić, Armin Hamustafgić, Dž. Jusufbašić
i Halid Bošnjak su kratko upoznali prisutne o četiri projekta koja se
realiziraju u školi.

Projekat Tehničko stručno obrazovanje u općini
Tešanj – ”Od dobre do bolje prakse” predstavio je profesor Damir Kadribašić (o
tom projektu sam već pisao u Dnevniku), drugi projekat je ”Uključimo se na sunce” o kome je govorio prof. Armin Hamustafić.
Ovim projektom je predviđeno instalisanje solarnih panela i proizvodnja
električne energije za potrebe škole, prije svega rasvjete.

S lijeva:Muamer Ganjgo, Emir Ahmetović, Enis Artuković, Muharem Saračević
i Adnan Bajraktarević

Vrijednost projekta
je 29 900 KM, a finansira ga Vlada Češke. Treći program nosi naziv ”Staklenička proizvodnja 2018”, koja je
već u fazi realizacije, finansijer je firma Hifa,
a proizvešće 8 000 sadnice dvije vrste cvijeća i četvrti program se naslanja na
IT tehnologije i nosi naziv ”Baza podataka”.
Ovim programom su umreženi svi podaci o rezultatima učenika u školi (ocjene,
vladanje i dr), koje će služiti za internu upotrebu.

Ugovori o saradnji su
potpisani sa firmama Autocentar Ganjgo
d.o.o. Doboj Jug, Eni-Em d.o.o. Doboj Jug, Art  d.o.o. Jelah i Global metal construction d.o.o.
Žabljak.

Program su obogatili
i učenici koji su recitovali tekstove poznatih bh. stvaralaca posvećene našoj
Državi, a drugi su pjevali i svirali sevdalinke. Ovaj program je bio odličan
kao i prošli put. Da bude tako autorici profesorici Nadini Bešlagić pomogli su
učenici dobrim izvedbama.

Učesnici u programu: Enid Delić, Selma Hadžić, prof. Nadina Beslagić,Aldina
Kovačević, Eldar Pezer, Nadina Hadžiedhemović, Harisa Salkić, Zerina Jaranović,
Almedin Zilkić, Alen Kotoric (solista pjevač) i Muris Džafić (harmonika).

Općinski program obilježavanja Dana Nezavisnosti

Ovogodišnji Općinski
program obilježavanja Dana nezavisnosti odvijao se polaganjem cvijeća na Spomen
obilježje, Tribinom, svečanim potpisivanjem ugovora o stipendiranju i koncertom
Omladinskog ansambla.

Polaganje cvijeća na Centralno
spomen obilježje

Cvijeće na Centralno
spomen obilježje položile su delegacije:Općine Tešanj, Vlade Ze-Do kantona, Udruženje
boračkih organizacija i članovi Odreda
izviđača „Crni vrh“. Vrijeme je bilo veoma hladno pa je obraćanje Načelnika
obavljeno u velikoj sali Cko gdje je u nastavku obavljeno i svečano potpisivanje
i predaja ugovora o stipendiranju za 2018. godinu.

Potpisani ugovori za općinske
stipendije u 2018. godini

Na Dan nezavisnosti svečano su potpisani
ugovori sa najboljim studentima, a ostalim su predati potpisani.

Općina Tešanj već
šestu godinu dodijeljuje stipendije za studente za što je utrošeno preko 2 miliona
KM.

Ove godine na
raspisani oglas prijavljeno je 380 studenata. Uslove je ispunjavalo 358, a 20
ih je automatizmom dobilo stipendije. Sa prosjekom ocjena 9 i više prijavilo se
9 studenata, jedan učenik generacije iz srednje škole, dva studenta iz porodica
poginulih boraca i šehida, 7 iz porodica RVI sa procentom invalidnosti 50% i
više i jedan student oca koji je nosilac ratnog priznanja. Na listi Ministarstva za boračka pitanja Ze-do kantona
bilo je 14 studenata. Bila su prijavljena i 22 studenta čija porodična primanja
prelaze limit.

Na osnovu toga
potpisani su ugovori sa ukupno 344 studenta u ukupnom iznosom od 259 300 KM.
Studenti deficitarnih zanimanja, njih 51, dobili su stipendiju u iznosu od 1300
KM godišnje, a ostali 1000 KM.

S lijeva: Amina Krdžalić, mr. Suad Huskić i Elma Bavrk

Studenti koji su
imali prosjek devet i više, trebali su svečano potpisati ugovore, a to su: Anes
(Fuada) Hodžić iz Marin Hana student druge godine Fakulteta političkih nauka  u
Sarajevu, odsjek Politologija prosječna ocjena 9,42, Amina (Ibrahima) Krdžalić
iz Bukve, studentica treće godine Fakulteta
prirodnih i tehničkih fakulteta u Sarajevu, smjer Industrijski inžinjering sa prosjekom ocjena 9,42,
Alen (Muharema) Hatkić, iz Mrkotića, student treće godine Farmaceutskog fakulteta u Sarajevu i  Elma (Seada) Bavrk iz Jelaha, studentica pete
godine Farmaceutskog fakulteta u
Tuzli sa prosjekom 9,33. Anes Hodžić i Alen Hatkić nisu mogli prisustvovati
potpisivanju, dok su ovom svečanom prilikom to uradile Amina i Elma.

Učenicima i
roditeljima su se obratili načelnik mr. Suad Huskić i predsjednik OV-a Senad
Subašić.

Tribina u CKO: Aktuelni sigurnosni
izazovi za nezavisnost BiH

Povodom Dana
nezavisnosti CKO je organizirao javnu tribinu pod nazivom ”Aktualni sigurnosni izazovi za nezavisnost BiH”. Izlagač je bio naš
Tešnjak dr. Nedžad Korajlić, profesor i dekan na Fakultetu za kriminalistiku,
kriminologiju i sigurnosne studije. Tribini je prisustvovao i predsjedavajući
OV-a Senad Subašić, koji se obratio i čestitao praznik, kao i glavni imam
Medžlisa mr. Fuad ef. Omerbašić.

Senad Subašić, dr. Korajlić i Amir Brka

Dr. Korajlić je naglasio da on nije želio da ova tema bude politička, ali
da je nju nemoguće odvojiti od politike. Govorio je o BiH, stalnosti njenih
granica, gubljenju suvereniteta i teškom ponovnom sticanju. Neovisnost i
sloboda su plaćeni životima građana, materijalnim i kulturnim razaranjem svega
što je simboliziralo BiH. BIH je jedna specifična zemlja koju čini mozaik
naroda i religija, i to je ono što joj daje vrijednost i što je čini izuzetnom.
Svi smo mi njen dio. Teško je reći da li onih 64% zaista vjeruje u ono za šta
su glasali i šta misle njihova djeca koja sve više napuštaju BiH. Korajlić
smatra da će otići svi koji se ne nalaze u dva koncepta koji urušavaju BiH:

     –
Političko-nepotističko-kriminalno-familijarni,

     –
Političko-interesno-mafijaško-sicilijanski.

Političko-ekonomske
elite, ili kvazi-elite (oni u politici i
oni sa parama), razmišljaju samo o tome kako da zadrže pozicije i dopuštaju da
se talasa do granice kada bi njihova moć i biznis mogli da budu ugroženi, jer
ih jedino strah od sukoba i rata održava na pozicijama sa kojih mogu biti „dio
kolača“.

Bombardovani smo
različitim informacijama i svaka priča koja diže tenzije dobija maksimalnu
pažnju javnosti. Navžanije je ukazivati na sigurnosno zanimljive pojave, koje
ne treba potcjenjivati, ali ni precjenjivati, a raspravu o tome treba ostaviti
struci. Međutim, kod nas i u regiji Balkana struku i politiku je teško
razdvojiti – kazao je Korajlić.

Danas u BiH vlada osjećaj
duboke krize, a to ima uticaja i na sigurnost, što se vidi kroz napade na
državno tužilaštvo, napade na ustavni sud BiH, napade na OSU, probleme u vezi
sa Izbornim zakonom, uspostavu vojne neutralnosti jednog dijela BiH, pojavu
paravojnih formacija.

Krah nacionalističkih
projekata je prvi korak u uspostavi novog društvenog poretka, novih
demokratskih vrijednosti. Mora se odbaciti i poraziti politika razdvajanja.

Da bi BiH bila uistinu
cjelovita, moramo je svi prihvatiti kao svoju domovinu – zaključio je Korajlić.

Govorio je Korajlić i o
socijalno-klasnim pitanjima (izuzetno niska primanja radnika), o odlascima iz
BiH u potrazi za sigurnošću, o sigurnosnim izazovima u kontekstu predstojećih
izbora, te o globalnim, regionalnim i unutrašnjim izazovima. Govorio je i o
tolerisanju krivičnih djela, narušavanju ustavnog poretka, raspirivanju rasne i
vjerske mržnje, tromom i slabom tužilaštvu, nepoštivanju presuda na svim
nivoima, naročito Ustavnog suda, sve složenijim i uvezanim krivičnim djelima,
dok je sistem razmrežen, neodgovornom izvještavanju medija i dr.

Potreban je novi
politički i sigurnosni mehanizam: sigurnost za sve u svakom dijelu države,
politički dijalog visokog nivoa, kreiranje ekonomske međusobne zavisnosti,
prihvatanje kulturnog pluralizma, konstantna i sveobuhvatna edukacija u
sigurnosnom sektoru, depolitizacija i neovisnost sigurnosnog i sudskog sektora.

Omladinski ansambl održao koncert povodom Dana nezavisnosti

Omladinski ansambl uveličao je obilježavanje Dana nezavisnosti koncertom pod nazivom ”Bosna prkosna od sna”.

Soliste je pratio Veliki hor i orkestar pod upravom Nusreta Salkanovića i
Damira Galijaševića.

U programu su učestvovali solisti: Nermin
Handžić, Selma Plančić, Adnan Kotorić, Adelisa Krdžalić, Selma Ahmetagić, Ajna
Krdžalić, Sadžida Hafizović, Merisa Muminović, Avdo Škokan, Adna Smailbegović,
Irma Katić, Almija Krdžalić, Sara Brković, Alen Kotorić, Nedžad Hasanbašić i
Ajla Kruško. Kao specijalni gost nastupila je Nusreta Kobić.

Tema svih patriotskih
pjesmi i sevdalinki je Bosna. Eldar Pezer, učenik Mješovite srednje škole je
recitovao tekstove o Bosni.

Foto zabilješka

Svatove Hakije Halilovića prato je trubački orkestar iz Vladičina Hana. Otac Ahmo i ako bolestan sa maskom na
licu darovao je članove orkestra

Stare fotografije:

Prvi red čuče: Rasema Prnjavorac, NN, Muhamed Dubošlić, Fuad
Ahmetagić, Muho Agić, Muhamed Hotić, Hamdija Hotić, Husein Saračević, Ahmet Smailbegović, Ago Hadžismajlović,  Ibrahim?, Osman Hodžić, Ankica Pajić, 
Zora ?

Prvi poslijeratni tešanjski autobus, Hidajet Morankić i Ham