Piše: Husein Galijašević
Promovisana knjiga Samo FrontalNO Srđana Puhala
U organizaciji JU Opća biblioteka održana je promocija
knjige Samo FrontalNO, autora Srđana
Puhala. Srđan Puhalo, doktor psihologije, poznat je širom BiH pa i šire kao
bloger i istraživač sa svojim pisanjem, ima najviše lajkova iz cijele BiH pa i
šire. Teme njegovog pisanja je bh.stvarnost napisana na jedan duhovit i
ironičan način, ali i argumentiran kada govori recimo o žrtvama iz proteklog
rata u Prijedoru (Tomašica), srpskim žrtvama u Srebrenici, djece u Sarajevu.
Mr. Almina Alagić, dr. Srđan Puhalo i Elvedin Himzić (Udruženje Rez)
Promocija nije bila
klasična, nije bilo ni promotora. Autor, skup nije nazvao promocijom nego
ohrabrenjem na što je ukazivao tokom svog izlaganja ukazujući na potrebu
aktivizma prisutnih. Svi mogu raditi ono što on radi. Govorio je o tome kako je
nakon pisanja za Index našao punu
slobodu pisanja na internetu i tako
postao jedan od najpoznatiji blogista. Govorio je da se njegovo pisanje ne
sviđa politikama i sredstvima informisanja u podijeljenim etničkim sredinama pa
je tako dobio nazive: Bakirov Srbin, Američki čovjek, Soroševac, Njemački špijun
i Lobist Isila.
Govorio je i o svojim
saznanjima i utiscima iz svih sredina BiH Širokog Brijega, Tuzle, Banja Luke i
drugih mjesta. Govorio je o tome da on nema ništa protiv Dodika, Čovića i
Izetbegovića, ali ima protiv njihovih politika. Govorio je o potrebi demokratske
borbe da se smijeni vlast, jedna pa i
druga i svaka sljedeća ako ne radi u interesu naroda i da nije za nasilne
proteste, ali jeste za pritisak na vlast pa i izlascima na ulicu.
Nakon izlaganja autora
nastavljen je razgovor u kome su
učestvovali i posjetioci. U najavi direktorica Opće biblioteke je citirala jednu Puhalovu izjavu: ”Glasat’ ću za političare koji bi od BiH napravili Tešanj.”
U kasnijoj raspravi
bilo je među posjetiocima različitih mišljenja o stanju u Tešnju.
Biblioteka Hamida Dizdara 50
godina u Tešnju
Navršava se 50 godina
od kako je Tešanj kupio biblioteku Hamida Dizdara u, jednu od najvrednijih
privatnih književnih zbirki u BiH. Biblioteka se nalazi u Općoj biblioteci kao zasebna cjelina.
Na svečanoj sjednici
Skupštine opštine povodom Dana općine 9.9.1968. godine odbornici su
donijeli odluku o kupovini biblioteke Hamida Dizdara izdvojivši za to vrijeme
ogroman novac od 21 milion dinara (ekvivalent u to vrijeme je bio 65 000 DM,
ali daleko vrednijih sa uporedbom sa
današnjim ekvivalentom u KM). Mnogi i danas postavljaju pitanje kako to ovakvu
vrijednu Biblioteku kupi jedna nerazvijena općina u to vrijeme pored jednog Stoca
rodnog grada Hamida Dizdara ili Sarajeva gdje je književnik živio. Odgovor je
jednostavan duhovno bogatstvo je uvijek jače od materijalnoga. Amir Brka kaže
Da je kupovina biblioteke Hamida Dizdara jedna od najznačajnijih i najproduktivnijih
investicija u historiji Tešnja – naravno, imajući na umu da, kako je naš grad mali
bosanski gradić, ali u kulturnim krugovima je ime koje se uvažava, a jedan od
razloga je i odnos Tešnjaka prema knjizi.
Zato Tešanj nikada
nije bio zaostala sredina kako je novi političari žele pokazati da bi njihovi
rezultati bili veći. Kontinuitet uvijek postoji, ako ništa u ljudima. Kupovina
biblioteke Hamida Dizdara je dokaz za to.
Ako se zna da je
1557. godine Ferhad-beg utemeljio mekteb, a kasnije i Medresu onda je jasno da
je tradicija prisustva knjige u Tešnju veoma duga.
Odbornici koji su donijeli odluku o kupovini Dizdarove biblioteke
(Iz knjige Alije Galijaševića :Na
tragovima tešanjske prošlosti)
Tešanj je bio mjesto
gdje su tokom 17 i 18 stoljeća prepisivači iz Tešnja prepisali 25 knjiga na
turskom, arapskom, persijskom i bosanskom jeziku. Baščauš i tufekčija Emin Ahmed Misir uvakufio je jednu knjigu, a
1870 godine kada je osnovana kiraethana (čitaonica) Mustafa Šefki Užičanin
uvakufio je vrijednu biblioteku.
U srpskoj pravoslavnoj
crkvi bilo je pedesetak vrijednih ćiriličnih knjiga štampanih od polovine 18 pa
do druge polovine 19 vijeka. Porodica Tanasić iz Mekiša imala je rijetke i
vrijedne knjige naslijeđene od trgovca, bibliofila i ljubitelja prosvjete Jove
Tanasića.
Fra Ivan Franjo Jukić
dolazi u Sivšu 1842 i otvara župnu biblioteku.
Pred kraj devetnaestog i početkom dvadesetog
vijeka u Tešnju egzistiraju Srpska i Muslimanska biblioteka, zatim Muslimansko-
hrvatska, a na Donjoj čaršiji završena je zgrada čitaonice. Do tada su
čitaonice postojale samo u Sarajevu, Mostaru, Banja Luci i Žepču.
Kada je 1946. godine
odlukom Sreskog narodnog odbora osnovana Narodna
biblioteka sa skromnim fondom od 500 knjiga, nastalim jednim dijelom od
poklona građana.
U Općoj biblioteci se nalazi više privatnih biblioteka koje su
kupljene ili su poklonjene. Jedna od vrijednih
privatnih biblioteka je i biblioteka zadnjeg tešanjskog muftije Mesud ef.
Smailbegovića koju je Biblioteci darovala Ferida Smailbegović. Tu je i privatna
zbirka Drage Tanasića sa 559 knjiga, koju je Općina kupila 1982. godine.
Porodica Tešnjaka Edhema Pobrića darovala
je njegovu biblioteku od oko 500 knjiga, a u Općoj biblioteci se nalazi i
biblioteka književnika Kasima Derakovića sa oko 500 knjiga. Godine 2009.
kupljena je privatna biblioteka Adila Alića sa 2500 bibliotečkih jedinica za 17
500 KM.
Bajruzin Hajro
Planjac je Biblioteci je poklonio 2600 knjiga, dok je Mirsad Ćeman do sada
darovao /i dalje dostavlja) Biblioteci značajan broj vrijednih knjiga.
Knjiga nišan Saliha Sarića
Fond Hamida Dizdra,
kako se zove zasebna cjelina u Općoj biblioteci, došao je u Tešanj nekim
povoljnim okolnostima. Mustafa Ćeman, radeći na otvaranju biblioteka širom BiH
uspostavio je kontakte sa književnicima Alijom Isakovićem i Makom Dizdarom. Od
njih je saznao da Hamidovu biblioteku žele kupiti Nijemci. Kada su to
onemogućili nadležni organi i kada je Stolac odbio da kupi Biblioteku uz
sufinansiranje Republičkog fonda od 50% kao i druge institucije u Sarajevu,
Mustafa Ćeman se pojavio sa prijedlogom o kupovini kod Saliha Sarića predsjednika Skupštine opštine
Tešanj. Salih je predložio Skupštini Odluku o kupovini koju su usvojili odbornici
iako je Tešanj bio nerazvijena opština sa mnogo problema.
Knjige su prevezene kamionom
Pobjede, utovar su vršili pored
Mustafe Ćemana i tadašnji studenti Smail F. Terzić, Hasan Ćeman i Nusret Ćeman. O odnosu Saliha
Sarića prema kulturi, posebno knjizi govori i njegov nadgrobni spomenik u
obliku knjige.
Književni fond Hamida
Dizdara sadrži oko 17 500 knjiga, pretežno iz oblasti humanističkih znanosti i
umjetnosti, te zbirku periodičnih glasila od oko 900 naslova. Među knjigama
posebnu vrijedni su rariteti kojih ima oko 1300. Tada je otkupljena i
kompletna Dizdareva ostavština u kojoj se nalaze prepiske i rukopisi pojedinih
dijela brojnih stvaralaca: M.Ć, Ćatića, A.H. Bjelevca, H. I M. Dizdara, H. Hume,
A. Nametka, K Hörmanna, A.G Matoša,
E. Drainca, B. Stankovića, F. Alfiravića, I Kube i drugih. Hamid Dizdar posebno
je bio zainteresovan Bosnom i Hercegovinom i Bošnjacima u njoj, pa se stoga
ovdje mogu naći mnogobrojne knjige napisane na raznim jezicima s ovom tematikom.
Predstavljen projekat Sportom do zdravlja-Sport za sve
U organizaciji Sportskog
zaveza predstavljen je projekat Sportom
do zdravlja-Sport za sve, a zatim
je održana tematska panel diskusija. Projekat je predstavio menadžer projekta i
ujedno predsjednik Sportskog saveza Tešanj
Besim Sejdić. Promocija i tematska panel diskusija je održana u Općoj biblioteci, a u njoj su
učestvovali stručnjaci po pojedinim oblastima: Dr.sc.Jasmin Zahirović
kineziolog, dr.sc. Almir Atiković plivanje, dr.sc. Amra Nožinović Mujanović
ples, mr. Emina Turalić psiholog. Moderator skupa je bila je mr. Almina Alagić.
S lijeva mr. Almina Alagić, dr.sc. Jasmin
Zahirović, dr.sc. Almir Atiković, dr.sc Amra Nožinović Mujanović, mr. Emina
Turalić i Besim Sejdić
Ova panel diskusija je organizovana povodom početka realizacije projekta
Sportom do zdravlja -Sport za sve, koji se implementira u sklopu Regionalnog programa lokalne demokratije na Zapadnom balkanu (ReLOaD)
finansiranom od Europske unije. Program provodi Razvojni program UN (UNDP).
Projekat realizuje Sportski
savez općine Tešanj, u saradnji sa partnerima na projektu: Udruženje pedagoga fizičke kulture Tešanj,
Plesni klub Win Tešanj, Stonoteniski klub Nec Tešanj, Sportsko udruženje Trepče i Udruženje sportskih ribolovaca „Blinker“ Kalošević-Tešanj.
Realizacija će se odvijati u dva bazična sporta: gimnastika i
plivanje kao i u plesu i stonom tenisu.
Pojedinci koji će ispred Udruženja i sportskih klubova učestvovati
u realizaciji projekta su: Mirsad Srkalović asistent menadžera projekta, Naid
Kadušić profesor tjelesnog, Ernad Bedak trener plesa, Benjamin Alić magistar
tjelesnog, Fahrudin Bobarić Blinker
Kalošević, Ibrahim Džafić trener stoni tenis, Sanela Sejdić trener stoni tenis,
Nusret Salkanović profesor, Almir Bukvić profesor tjelesnog, Haris Bekrić profesor tjelesnog, Miralem
Mulabdić za djecu sa posebnim potrebama, Almina Alagić Opća biblioteka, Amela Kruško profesor tjelesnog, Emina Turalić
psiholog.
Korisnici projekta su djeca sa posebnim potrebama i djeca sa
normalno razvijenim sposobnostima, mladi, invalidna lica i ženska populacija.
Stručni panelisti su odabrani da bi sa stručne strane ukazali na opravdanost
projekta i dali potrebnu podršku ovom projektu u okviru lokalne zajednice.
Projekat prožimaju i ekološke aktivnosti.
Budžet projekta je 60 372 KM od čega je učešće UNDP-a dvije
trečine, a općine sa jednom trečinom.
Završetak projekta je planiran za 31.8. ove godine. Planiran je rad
20 osoba sa posebnim potrebama koji mogu učestvovati u projektu, zatim 130
djece po raznim sekcijama sa normlnim psihofizičkim osobinama, a u plivanju je 180
učesnika, 10 invalidnih lica i 40 žena. Za realizaciju dijela projekta za
plivanje planiran je zakup bazena u Šijama od mjesec dana.
Konačan cilj je uključivanje marginaliziranih grupa kroz sport u
društvo i nakon završetka projekta kroz stimulativno budžetsko finansiranje
sportskih organizacija.
Ispred Općine skupu je prisustvovao predsjednik OV-a Senad
Subašić koji je kazao da će Općina, znajući stav vijećnika, stajati i ubuduće
iza ovakvih projekata.
Održana promocija knjige Kako do zdravlja usta i zuba naše djece i slikovnice autora dr. Samira Hundura
U organizaciji Medžlisa IZ-e,
u atriju Medžlisa, održana je promocija knjige Kako do zdravlja usta i zuba
naše djece i slikovnice Boli ne boli
zub autora Primarijusa dr. Samira Hundura dječijeg zubara koji održava
porodičnu tradiciju koju je započeo otac Hamzalija prije 69 godina. Promotor je
bio primarijus dr. Esad Hasaničević, a moderator glavni imam Medžlisa IZ-e mr. Fuad ef. Omerbašić.
Pokrovitelji promocije su Apomedical
d.o.o Sarajevo koji je finansirao štampanje
i JZU Dom zdravlja Tešanj gdje
dr. Hundur zaposlen.
Fuad ef. Omerbašić je objasnio razloge zašto se Medžlis pojavljuje kao domaćin ovakve
promocije polazeći od islama prema zdravlju i čistoći koja je dio vjere. Promotor primarijus dr. Esad Hasaničević je govorio o značaju
knjige, ali i o angažovanju dr. Samira Hundura na početku rata u organizaciji i
radu Ratne bolnice gdje je proveo
vrijeme u Prijemno trijažnom odjeljenju,
ali i učestvovao u osnivanju Medicinske
škole u Tešnju koja je obezbijedila,
a i danas obezbjeđuje kvalitetne kadrove.
Autor je govorio o svojim iskustvima i naučnim saznanjima kada je
u pitanju dječija stomatologija o čemu je pisao u knjizi. U knjizi se govori o
svim fazama razvoja djeteta i brizi za zdravlje zuba koja počinje začećem.
S lijeva: primarijus dr. Samir Hundur,
primarijus dr. Esad Hasaničević, mr. Fuad ef. Omerbašić
(Nažalost zbog problema sa foto aparatom
fotografije iz biblioteke i atrija su loše)
Prvi put je javno promovisana i slikovnica Boli-ne boli zub, koja je odštampana prije deset godina u tiražu od
10500 kom uz finansiranje Zavoda za
zdravstvo Ze-do kantona i podijeljena po školama mlađih uzrasta u Ze-do
kantonu.
Autor je prodaju knjiga i slikovnice prepustio juniorima košarkaškog
kluba Gradina i ustupio im sav prihod od prodaje za kupovinu opreme. Trener
juniora i kadeta Željko Kršić se zahvalio na donaciji.
Primarijus dr. Samir Hundur je rođen 1963. godine u Tešnju gdje je
završio osnovnu školu i Gimnaziju. Stomatološki fakultet je završio u Sarajevu, kao stipendist Doma zdravlja. Pripadnik je Armije BiH
od 1992-1995 pri Ratnoj bolnici u
Tešnju. U to vrijeme radi i kao stomatolog za djecu poginulih boraca i kao
ljekar u Prijemno.trijažnom odjeljenju.
Jedan je od osnivača i prvih profesora Medicinske škole u kojoj je predavao
punih 13 godina. Krajem 1995. godine upisuje specijalizaciju iz preventive i
dječije stomatologije koju sa uspjehom završava 1998. godine.Godine 2000-te dobiva
titulu primarijusa i biva najmlađi primarijus do tada u BiH. Bavi se naučnim
radom i do sada je objavio dvije knjige, dvije brošure, dvoje skripte,
slikovnicu, ima tri reference u zvaničnom udžbeniku Stomatološkog fakulteta u Sarajevu. Svije radove izlagao je na raznim
skupovima u zemlji i inostranstvu. U slobodno vrijeme bavi se kaligrafijom i do sada je imao jednu izložbu.
Husein Mehuljić predsjednik Stranke penzionera/umirovljenika Tešanj
Stranka penzionera
ima 1200 članova od oko 4500 penzionera koliko ih ima na tešanjskoj općini. U
ovogodišnje izbore ulaze sa novim predsjednikom koga su nedavno izabrali,
Huseinom Mehuljićem. Na izbornoj
skupštini su odlučili da svoje kandidate (a) imaju jedino za Skupštinu Ze-do
kantona. Prijedlog kandidata su uputili višim partijskim tijelima na odobrenje.
Predsjednik kaže su se penzioneri politički organizovali kako bi uticali na
odluke koje
