U Bosni i Hercegovini godišnje se rode 83 bebe na 10.000 stanovnika. Po natalitetu ova zemlja zauzima posljednje mjesto u regiji. Prava porodilja zavise od toga u kojem dijelu države, tj. u kojoj administrativnoj jedinici žive. U nekim dijelovima zemlje naknade se nikako ne isplaćuju.
Prema podacima državne Agencije za statistiku, u 1996. godini u Bosni i Hercegovini rođeno je oko 46.594 beba. U 2014. godini bilo je 29.247 novorođenih.
Merima Šator, novinarka iz Mostara, prije dva mjeseca je rodila drugo dijete. Od države, kaže, ne dobija nikakvu podršku, iako bi prema važećim zakonima, trebala dobijati porodiljsku naknadu.
Pomoć porodiljama
„U HN kantonu se svakodnevno od vlasti mogu čuti pozivi na povećanje nataliteta. A zapravo se jako malo čini na pomoći porodiljama! Ja, kao porodilja, se osjećam zapostavljeno, jer je ta pomoć u potpunosti izostala. I za prvo dijete, kao i za ovo! Vrlo je neugodan osjećaj znati da npr. majke u Sarajevu dobijaju kakvu-takvu naknadu, dok smo mi koje živimo samo stotinjak kilometara dalje bez ikakvih prava!“ kaže Merima Šator.
Nezaposlene majke u Bosni i Hercegovini za mjesečnu porodiljsku naknadu koja, u zavisnosti od kantona i entiteta, iznosi od 50 do 120 eura, mogu kupiti u prosjeku nekoliko paketa pelena, ukoliko im naknade ne kasne mjesecima.
Za ostale stvari koje su potrebne za bebu samo prvih mjeseci roditelji moraju izdvojiti najmanje 500 eura, što je nemoguća misija za nezaposlene majke, recimo, u Livanjskom kantonu, koje imaju jednokratnu novčanu pomoć od 50 eura ili za zaposlene majke u Posavskom kantonu, koje uopće ne primaju porodiljsku naknadu.
Međutim, definitivno u najlošijem položaju su žene u Hercegovačko-neretvanskom kantonu, gdje ni zaposlene ni nezaposlene majke ne dobivaju nikakvu naknadu, osim jednokratne pomoći za opremu novorođenog djeteta. Ovaj kanton nema usvojen ni Zakon o zaštiti porodice.
Mirjana Penava predsjednica Udruženja „Forma F“ iz Mostara već godinama šalje apele i inicijative Vladi HN kantona.
„Iz Hercegovačko neretvanskog žene se prijavljuju u Sarajevski kanton, ako imaju prijatelje, poznanike, rodbinu – kako bi mogle ostvariti ta prava. A ovaj, nazovimo ga hrvatski dio kantona, prijavljuje se u Zapadno hercegovački kanton, da ne govorim svojevremeno u Republiku Hrvatsku. A Vlada se obavezala da taj nacrt zakona, za koji je govorila da ga ima već dugo, usaglasi s aktima. No, to je bilo u februaru 2006. godine. Od tada pa do danas nije se ništa uradilo! Svi kantonalni premijeri i vlade su odbacivale bilo kakvu inicijativu koja bi vodila isplati novčanih naknada porodiljama ili stimulisala stvaranje bračnih zajednica i rađanje djece. I stalno govore da nema novca, a onda vidimo da su obnovili vozni park.“
Sanida Hasanović – Čar, predsjednica Udruženja za podršku i edukaciju žena Magna iz Sarajeva kaže da Vlada HNK kao i druge vlade u Federaciji BiH koje nisu uskladile svoje zakone sa federalnim zakonom o socijalnoj zaštiti i zaštiti porodice s djecom pronalaze razne razloge kojima pravdaju nedonošenje ovakvih odluka.
„Samo nalaze razloge kojima pokušavaju prikriti svoju nesposobnost da odgovore kratkoročnim i dugoročnim potrebama porodica s djecom. Porodiljno odsustvo s posla, ako ga majka, koja je nosilac prava ima traje godinu dana i u tom osjetljivom periodu porodice imaju “važnije obaveze” od raspravljanja sa nadležnim institucijama i to je ona karta na koju ove vlade igraju. Taj se period nekako premosti, izazovi za nove generacije ostaju isti. Formiranje porodice i ostanak istih zavisi od zaštite i mogućnosti koje vam pruža i nudi sistem. Stavom koji iznosi HN kanton vlada samo govori da je veoma kratkovida i da ne razmišlja o dugoročnim posljedicama takvog stajališta! “, kaže Hasanović – Čar.
Porodiljska naknada
Jedan od koraka na koje su se bh vlasti obvezale zajedničkom izjavom Predsjedništva i Parlamenta Bosne i Hercegovine potpisima čelnika 14 parlamentarnih stranaka o evropskim reformama je i reforma sistema porodiljskih naknada.
No, ne postoji jasna državna politika za zaštitu roditeljstva, porodice i djece.
Zastupnica u Zastupničkom domu Parlamenta BiH i članica parlamentarne Komsije za ostvarivanje ravnopravnosti spolova Maja Gasal-Vražalica smatra da će obrazloženje za neuvrštavanje porodiljskih naknada u budžetske planove kantona i dalje biti nedostatak novčanih sredstava. Sasvim „normanom“, kaže ona, postaje pojava da npr. porodilja u Kantonu Sarajevo vrijedi puno više nego porodilja u Posavskom kantonu. Tvrdi da često od svojih kolega u državnom parlamentu čuje kako porodiljske naknade nisu njihova briga.
„ Kažu da to nije pitanje državnog nivoa. A ja se apsolutno ne mogu složiti s time da djeca, porodilje, majke nisu državni nivo! Mi u BiH na godišnjem nivou gubimo jedan cijeli grad! Stopa nataliteta u Bosni i Hercegovini u regiji je na najnižem nivou. A reformska agenda podrazumijeva da se ujednače porodiljna naknada, da se stimulišu mladi bračni parovi koji žele više od jednog djeteta. Pitanje porodiljnih naknada nije žensko pitanje, niti ženski problem. Majke porodilje nisu socijalni slučajevi kojima naknade trebaju biti isplaćene iz socijalnog fonda, pri čemu se ograničava mogućnost isplate socijalne naknade onima koji su zaista u stanju socijane potrebe. To je problem svih nas, jer bez novih naraštaja – nema ni nas, a ni države Bosne i Hercegovine“, govori zastupnica Gasal–Vražalica.
Sistem socijalne pomoći i budžetskih izdvajanja za ovu namjenu treba promjenu, već godinama upozoravaju bh. i međunarodni stručnjaci.
Nekoliko je mogućih opcija kojima bi se mogla poboljšati socijalna zaštita porodica s djecom:
– Finansiranje dječijeg doplatka na nivou Federacije BiH;
– Izmještanje finansiranja naknada tokom roditeljskog odsustva za zaposlene majke ili očeve iz sistema socijalne zaštite u drugi adekvatniji sistem;
– Utvrđivanje jedinstvene osnove za obračun naknada po osnovu zaštite porodice sa djecom u FBiH, te
– Preusmjeravanje davanja na osobe i porodice u socijalnoj potrebi.
Moguće opcije
Zbog niske socijalne sigurnosti i diskriminacije porodilja velik broj mladih bračnih parova odlučuje se dijete roditi van granica BiH, što zbog nepovoljne poticajne klime za mlade porodice u BiH, što i zbog činjenice da u drugim zemljama ostvaruju pogodnosti koje u Bosni i Hercegovini nemaju.
Bosanskohercegovačka nevladina organizacija „Prava za sve“ koja se bavi zaštitom i zagovaranjem ljudskih prava informisala je da je Federalno ministarstvo rada i socijalne politike uz podršku Projekta jačanja institucija vlasti i procesa u Bosni i Hercegovini, čiju realizaciju finansira USAID, krajem prošle godine je uspostavilo Radnu grupu s ciljem rješavanja brojnih problema u ovoj oblasti.
Radna grupa, koju čine predstavnici nadležnog federalnog i kantonalnih ministarstva, te nevladinih organizacija, razmatra i predlaže moguće opcije, fokusirajući se na uspostavljanje jedinstvenih osnova za ostvarivanje prava na zaštitu porodice i djece za sve građane u stanju socijalne potrebe u FBiH. Očekuje se da će rezultati rada ove Radne grupe, uobličeni u dokumentu Nacrt procijene uticaja zaštite porodica s djecom u FBiH, uskoro biti dostupni javnosti putem javnih konsultacija.
Od iznimne je važnosti da se što je moguće veći broj građana, nevladinih organizacija, stručne javnosti i drugih aktera u ovoj oblasti uključi u finaliziranje ovog dokumenta, čime će doprinijeti razvoju javne politike i rješenja koja će biti prihvaćena, podržana i provedena u svim kantonima FBiH, a porodice s djecom konačno dobiti adekvatnu zaštitu.
