Visoki dužnosnici iz 195 zemalja prihvatili su u subotu na UN-ovoj konferenciji o klimi nacrt globalnog sporazuma o borbi protiv klimatskih promjena kao temeljnog dokumenta za ministre zaštite okoliša koji će sljedeće sedmice pokušati razriješiti stotine spornih tačaka, javljaju agencije.
“Ovaj tekst odražava volju svih za postizanjem sporazuma. Nismo na kraju puta, glavna politička pitanja tek treba razriješiti i za to će nam trebati sva naša energija, pamet, sposobnost da vidimo daleko naprijed i volja za kompromisom”, kazala je francuska izaslanica za pitanje klime Laurence Tubiana.
Dokument prihvaćen nakon sedam dana rasprava između pregovarača broji 48 stranica i obiluje višestrukim opcijama kojima će se pozabaviti ministri do sljedećeg petka kako bi dogovorili konačni, globalno obavezujući sporazum. U usvojenom nacrtu sporazuma iznesene su brojne opcije, od dugoročnih ciljeva za usporavanje klimatskih promjena uzrokovanih plinovima s učinkom staklenika do veće finansijske potpore za zemlje u razvoju. Mnoge zemlje smatraju da taj tekst, rezultat četverogodišnjih napora otkako je proces počeo 2011. u Durbanu, ima previše nerazriješenih pitanja.
“Ali, kao što je rekao Nelson Mandela, sve se čini nemoguće dok se ne ostvari”, komentarisao je Nozipho Mxakato-Diseko, južnoafrički predstavnik koji predsjeda skupinom zemalja u razvoju G77+Kina.Globalni čelnici na skupu u Parizu pokušavaju dogovoriti smanjenje emisije štetnih plinova koji su glavni krivci za učinak staklenika i posljedično tome zagrijavanja planeta s katastrofalnim posljedicama poput otapanja ledenjaka, porasta razine mora, poplava, suša, ugrožavanja sigurnosti hrane i dostupnosti vode.
Glavni sekretar UN-a Ban Ki-moon pozvao je uoči samita svjetske vođe da što prije donesu i počnu provoditi akcije za obuzdavanje globalnog zatopljenja na razinu manju od 2 stepena Celzijevih u odnosu na temperaturu u predindustrijskom razdoblju, što je limit za koji stručnjaci kažu da može spriječiti najgore posljedice.
“Pariz mora biti odlučujuća prekretnica”, kazao je tada Ban Ki-moon.
Naučnici opetovano upozoravaju da se već s povećanjem temperature za 1 stepen Celzijev posljedice zagrijavanja planete već itekako osjećaju: suše, poplave, razorni cikloni i tornada te nestanak koraljnih grebena. No +2 stepena Celzijeva posebno će se odraziti na razinu okeana i njihovo zakiseljavanje, tvrde naučnici i upozoravaju da je za brojne otočne države to pitanje opstanka. Posljednji pokušaj da se postigne globalni sporazum, u danskoj prijestolnici 2009. godine, okončan je u rasulu i haosu, kada su aktivisti razočarano utvrdili da je propuštena velika prilika da Kopenhagen ostane u sjećanju kao “Hopenhagen”.
