Institut za nestale osobe Bosne i Hercegovine ponovo će uzeti uzorke krvi od oko članova 6.000 porodica žrtava proteklog rata u BiH 1992. – 1995. čiji su posmrtni ostaci identifikovani klasičnom metodom prepoznavanja, a ne na osnovu DNK analize.
Prema riječima Amora Mašovića, predsjedavajućeg Kolegija direktora Instituta za nestale osobe BiH, Međunarodna komisija za nestale osobe (ICMP) pozvat će porodice žrtava koje su identifikovane klasičnom metodom da daju krv kako bi se putem DNK analize potvrdio identitet njihovih najmilijih. Prije toga, kako je kazao Mašović, o ovom projektu će najprije biti obaviještene porodice i provedena medijska kampanja informisanja javnosti.
“Kad kažem klasičnim metodama, mislim na identifikaciju prepoznavanjem odjeće, ličnih dokumenata i predmeta pronađenih uz žrtve, kao što su satovi, tabakere, lule, lijekovi, amajlije… Na ovu inicijativu Institut se odlučio iz vrlo jednostavnog razloga. U 12 mrtvačnica u BiH u ovom trenutku ima između 2.800 i 3.000 posmrtnih ostataka koje već mjesecima, godinama, pa i decenijama ne možemo da identifikujemo. Jednostavno, leže u mrtvačnicama kao neidentificirani ili, kako se kaže, N. N. osobe. Naš je zaključak da se to događa, između ostalog, i zbog toga što su u prošlosti vršene identifikacije bez primjene DNK metode, kada nismo imali laboratorije, kada nije bio prisutan ICMP na ovim prostorima”, istakao je Mašović.
– Moguće greške prilikom klasične identifikacije –
Projektom će biti obuhvaćeni članovi porodica žrtava identifikovanih 1996, 1997, 1998, 1999 i 2000. godine, jer u to vrijeme identifikacija je vršena klasičnom metodom i postoji mogućnost, na što ukazuje i Mašović, da su napravljene i određene greške.
“Da tijela onih koji su navodno identificirani u tom periodu zapravo leže danas tu, u mrtvačnicama, kao neidentificirana, a izvršena je identifikacija neke druge osobe koja nije ta osoba za koju je porodica mislila da je njihov srodnik. Naravno, sve je na principu dobrovoljnosti, a naša inicijativa se bazira na tome da ćemo kucati na vrata većini od 8.200 porodica, koliko je izvršilo identifikaciju klasičnom metodom do 2001. i zamoliti ih da daju jednu kap krvi. One koje su sahranjeni, njihove najmilije, mi nećemo uznemiravati, oni neće biti ekshumirani”, pojasnio je Mašović.
U Institutu navode kako je velika većina od 8.200 žrtava identifikovanih klasičnom metodom pronađena u pojedinačnim grobnicama, gdje najvejrovatnije nisu mogle biti napravljene greške prilikom identifikacije. No, to nije slučaj sa posmrtnim ostacima pronađenim u masovnim grobnicama, gdje su dijelovi tijela i predmeti koji su pripadali ubijenim ljudima uglavnom bili izmiješani.
“Greška je moguća u onim situacijama kad se radilo o masovnim grobnicama, kad se radilo o izmiješanim posmrtnim ostacima i tu je moguće da je neka od porodica prepoznala neki komad, detalj odjeće koji možda nije bio unikatan i koji je možda imala i neka druga osoba. Mi ćemo se uglavnom fokusirati na masovne grobnice i to na one u kojima je do sada utvrđeno postojanje nekih grešaka”, istakao je Mašović.
Ovaj projekat se neće odnositi na žrtve genocida u Srebrenici, jer su sve žrtve s ovog područja identifikovane isključivo DNK metodom.
Međutim, u periodu do 2001. godine identifikacije žrtava klasičnom metodom vršene su uglavnom na području Gornjeg i Donjeg Podrinja – Foče, Višegrada, Vlasenice, bratunca, Zvornika, do Bijeljine, kao i u regiji Bosanske Krajine – općine Prijedor, Sanski Most i Ključ, te istočnoj Hercegovini, Mostaru i Čapljini.
“Predviđa se da bi ovim projektom moglo biti obuhvaćeno između 4.000 i 6.000 identifikovanih klasičnom metodom. Projekat treba početi tek 2017. godine, nakon što dobijemo sve potrebne saglasnosti, porodica, udruženja… Ono što je najvažnije u ovome jeste da nijedna porodica koja je klasičnim putem izvršila identifikaciju neće biti dovedena u situaciju da im mi pokucamo, uzmemo kap krvi i poslije toga ustanovimo da osoba koju su ukopali nije njihov srodnik. To će biti moguće samo u situaciji kada se ta njihova kap krvi podudari sa nekom DNK u mrtvačnici”, objašnjava Mašović.
Porodice će biti obavještavane samo u slučajevima kad se dobije pravi i tačan identitet. U tim slučajevima, uslijedit će uzimanje uzoraka sa posmrtnih ostataka koji su ranije ukopani kako bi se izvršila ponovna sudsko-medicinska ekspertiza. Tek nakon toga, ukoliko eventualno dođe do podudaranja sa nekom od 92.000 krvnih uzoraka, koliko se nalazi u bazi ICMP-a, dobija se novi identitet.
Mašović je naglasio da Institut za traženje nestalih neće porodice žrtava dovoditi u situaciju da, nakon što su ukopali najmilije, ustanove greške i ponovo ih vrate na početak potrage za nestalim članovima porodica. Riječ je, kako tvrdi, o dodatnim provjerama.
“Ukoliko se krvni uzorak porodica ne podudari ni sa jednim tijelom, posmrtnim ostacima u mrtvačnicama, to će biti na indirektan način potvrda da su porodice izvršile ispravnu identifikaciju prije deset ili više od deset godina”, istakao je Mašović.
Do sada su, u vezi sa ovim projektom, obišli šest gradova i ostalo je još nekoliko. Uglavnom su razgovarali sa predstavnicima udruženja porodica i imaju nepodijeljenu podršku od njih.
– I porodice tražile dodatne provjere DNK analizom –
“Svi shvataju o čemu se ovdje radi. Ne očekujemo bilo kakvu vrstu otpora. Čak smo u proteklom periodu imali zahtjeve od strane članova porodica koje su vršile klasičnu identifikaciju, da izvršimo naknadnu provjeru identita putem DNK metode. Ovo će bitimogućnost da i te porodice provjere, jer iz nekog razloga nisu bile potpuno sigurne da su izvršili potpuno ispravnu identifikaciju”, pojasnio je Mašović.
Svjesni su, kako je kazao, da je sve ovo vrsta stresa za članove porodica. Međutim, kako je istakao, ovo rade i zbog onih koji nikada nisu pronašli svoje najmilije jer ih je neko pogrešno prepoznao i sahranio pod drugim imenom.
Do sada su, kazao je Mašović, od više od 30.000 nestalih u proteklom ratu otkrivene tri četvrtine.
“Jedinstveni smo i po tome što smo jedina država uz Kosovo koja ima Zakon o nestalim”, istakao je.
Mašović je poručio da ne očekuje bilo kakve reakcije kada je ovaj projekat i njegova implementacija u pitanju.
“Vjerujem kako političari vrlo dobro razumiju kako je ovo u interesu jednog globalnog procesa stabilizacije odnosa u BiH, eliminacije svih onih elemenata koji sutra mogu biti iskorišteni za nekakve nove sukobe. Svako u ovoj državi je itekako svjestan da je pronalaženje nestalih najbolji put ka uspostavi povjerenja između naroda, sutra između pojedinaca. Zakopana istina je istina koja uvijek prijeti da jednog dana izazove nove nesporazume i sukobe”, kazao je Mašović.
