Početkom sedmice dva jutra su osvanula sa mrazom i temperaturom do -2ºC. Obzirom da nije bilo vlage i kondenza na cjetovima ranog izbeharalog voća, izgleda da će se plodovi nastaviti razvijati. Ostali dani sunčani i lijepi, jedino je u četvrtak bilo i naoblake.
U petak listam novine i u čituljama zapazih poznat lik dr. Fadila Mandžukića. Dr. Fadil Mandžukić je veoma interesantna tešanjska ličnost. Studirao je medicinu u Beogradu istovremeno konobarišući u najopoznatijim hotelima. Veoma komunikativan i zanimljiv upoznao je i sprijateljio se cjelokupnom beogradskom estradom s početka šezdesetih godina. Bio je prvi krupije u kockarnici u Dubrovniku. Specijalizirao je sportsku medicinu u Zagrebu, a bio je i prvi koji je bio doktor grupi hadžija, a koji je istovremeno obavio hadždž. Liječio je bioenergijom, majstor za dovođenje želudca u normalan položaj. Dok sam radio u Sarajevu jedan kolega me je molio da mu kupim nekakav poklon sa obilježjem Tešnja da pokloni dr. Fadilu koji mu je izliječio kćerku, studenticu, kojoj temperaturu nisu mogli skinuti ni svi poznati doktori iz Zagreba, Kinezi i dr.
Kupio je imanje u Rakovici kod Sarajeva gdje je ordinirao. Dolazili su mu pacijenti iz cijele BiH. Formirao je i voćnjak, a sadio je samo tešanjske autohne sadnice koje sam mu i ja nosio.
Održana tribina: Muslimanska porodica, prava i dužnosti
U organizaciji Medžlisa IZ-e u atriju nekadašnje Ferhad-begove medrese, održana je tribina pod nazivom Muslimanska porodica, prava i dužnosti. Na tribini su učestvovali: mr. Nusret ef. Abdibegović direktor Uprave za vjerske poslove Rijaseta IZ-e, dr. Safija Malkić voditeljica Odjela za brak i porodicu pri Rijasetu IZ-e i dr. Aid Smajić vanredni profesor sa Fakulteta islamskih nauka u Sarajevu. Moderator skupa je bio glavnim imam Medžlisa IZ mr. Fuad ef. Omerbašić.
U okviru institucija Rijaseta IZ-e ocijenili su važnost porodice u društvu pa su ove godine izdali zbornik radova pod istim nazivom koji nosi i tribina. Zbornik je namijenjen imamima, ali i svim drugim članovima društva. U izlaganjnu je dominiralo afirmiranje i reafirmiranje vrijednosti braka i porodice koje su u savremenom društvu izloženi negativninm uticajima koji potiskuju te vrijednosti. Brak, djeca, porodica su temelj društva, a ti temelji se u savremenom svijetu podrivaju. Tako se u cijelom svijetu danas kaže da je društvo u krizi. Spominjani si podaci da o velikom broju prekida bračnih zajednica u svijetu (50%?), govoreno o afirmiranju devijantnih ljudskih pojava i sl.
S lijeva dr. Aid Smajić, dr. Safija Malkić, mr. Nusret ef. Abdibegović i mr. Fuad ef. Omerbašić
Tribina je bila dobro posjećena
Izvedena lutkarska predstava Princ iz moje ulice
U organizaciji Cko,Mostarsko lutkarsko pozorište izvelo je tri predstave za djecu Princ iz moje ulice. Prve dvije odigrane su u jutarnjim terminima za djecu iz vrtića, a treća za ostalu djecu i koja je dio sadržaja Tešanjsko proljeće 2017.
Instalisan novi kapacitet za prenos električne energije
Možemo li zamisliti naše današnje živote, recimo 24 sata, bez električne energije? Zatamnili bi televizori, ugasile se sijalice, mašine za veš, računari i drugi uređaji u kući bi postali obični predmeti.
Ugovor sa Elektro-Tuzlom o postavljanju prvog visokonaponskog voda Doboj-Tešanj-Jelah potpisan je 1952. godine. Ne bi ga ni tada bilo da rukovodilac finansija u tešanjskom srezu Mustafa Ćeman nije iskoristio nenamjenska sredstva od 19 miliona dinara za te namjene, a Muharem Kotorić direktor Općeg trgovačkog preduzeća obezbjedio deficitarnu žicu. Moji savrenici se sjećaju lampi perolejki i karabituša, ali i nestabilnosti snabdjevanja električnom energijom koja se proizvodila pomoću agregata sa lokomobilom koji je bio smješten u zgradi do Muftinog konaka (Sama lokomobila je kasnije prenesena u Tvornicu čarapa radi proizvodnje pare). Napon je bio nestabilan, kvarovi česti. Kino predstave su se odvijale pomoću agregata pogonjenog motorom Aran. Često smo ostajali bez kino predstava, popularnih radio prenosa među kojima i fudbalskih utakmica. Već od 1955. godine grad je elektrificiran sa nove visokonaponske mreže i tada kreće elektrifikacija ostalih naselja po općini.
Danas je situacija drugačija, električne energije nema uglavnom kada su planirani radovi na mreži ili se radi o oštečenom prenosu zbog nevremena. Danas na tešanjskoj općini nema ni jedno domaćinstvo do koga nisu došli vodovi za električnu energiju. Zadnje elektrificirano selo su Svinjci koje je električnu energiju dobilo poslije rata.
U okviru Elektrodistribucije BiH, odnosno Elektrodistribucije Zenica u Tešnju egzistira Poslovna jedinica elektrodistribucije.I ako je realizovana ranije nova investicija me je dovela do rukovdioca Poslovne jedinice u Tešnju Fadila Begovića. Interesantno je da su čitav period elektrodistribucijom u Tešnju rukovodila tri čovjeka:Mahmut Redžović, Esad Vilašević i sad Fadil Begović koji je na mjestu rukovodioca od 1998. godine.
Fadil Begović
Rat je u mnogome izmjenio ranije planove u vezi razvoja elektrodistribucije. Sve prenosne mreže prema Tešnju dolazile su iz Republike Srpske. Tokom rata uništen je 35 kV dalekovod iz Teslića, a 35 kV dalekovod iz Doboja bio je teško oštećen pa se je još 1994. godine krenulo u aktivnost izgradnje 110 kV dalekovoda Maglaj Tešanj. Tako je 1997. godine puštena je u pogon rekonstruisana stanica TS35/10 kV namjenjena prije svega industrijskoj zoni Bukva, ali sa nje je električnom energijom snabdjevano i šire područje grada Tešanja i mjesta koja gravitiraju Tešnju. Tadašnja instalisana snaga od 8 MVA bila je dovoljna da zadovolji sve potrebe za električnom energijom.
Poslije rata raste broj potrošaća pa je 2015. godine. postojeći kapacitet postao nedovoljan. Pokrenute su aktivnosti na realizaciji nove investicije u povečanje kapaciteta pa je prošle godine u pogon puštena rekonstruirana i i proširena TS 110/25/10 (20) Kv Tešanj.
Ovom rekonstrukcijom je od stare trafostanice ostao samo građevinski dio objekta, a sva ostala oprema je nova. Radi se o najmodernijem postrojenju koje omogućava u perspektivi prelazak na 20 kV radni napon sa sadašnjih 10kV. Vrijednost izvršenih radova je 2,9 miliona KM, ainvestitor je Elektrodistribucija BiH.
Broj kupaca domaćinstava 2007 godine je bio 12226 ostalih 1377, a 2016. godine broj kupaca domaćinstava je 13765, a ostalih potrošača 1698. Po količini električne energije domaćinstvima je isporučeno 49 113 883 kWh ili 39,6, ostala potrošnja 68 567 573 kWh ili 55,3, a gubici su 5,1%. Odnosi ovih procenata pokazuju razvijenost općine.
U 2014. godini isporučeno je 113 658 259 kWh, 2015 godine za 4,3 više, a 2016, godine za 4,7% više.
Na elektrodistributivnu mrežu PJD Tešanj priključeno je i 10 distributivnih trafo stanica 10/0,4 kV u vlasništvu trećih lica, 18 distributivnih trafostanica 10/0,4 kV u vlasništvu EP HZ HB, kao i 11 malih ellektrana u vlasništvu trećih lica od kojih su 10 solarne elektrane instalisane snage 265,5 KW i jedna hidrocentrala.
Pored navedene investicije u fazi su pripremne aktivnosti za izgradnju novog kapaciteta od 40 MW i 110 V u Jelahu, koja će na duže vrijeme riješiti pitanje snabdjevanja električnom energijom u Tešnju i tako riješiti pitanje jednog od osnovnih uslova daljeg privrednog i svakog drugog razvoja Općine.Poslovna jedinica distribucije u Tešnju ima 37 radnika.
Borba ovnova u Kaloševiću
Mehmed Bošnjak iz Kaloševića ima 85 ovaca i odlazeći na Vučiju planinu poznatoj po borbi ovnova odlučio je da i on uzgoji jednog za borbu. Prije dva mjeseca u Bežlji je njegov ovan pobjedio pa po nepisanom pravilu pobjednik organizuje sljedeću borbu. Tako je Mehmed u saradnji sa Mjesnom zajednicom i sponzorima organizirao borbu ovnova u svom Kaloševiću.
Mehmed Bošnjak
Za borbu je prijavljeno 19 ovnova koji su dovezeni iz Gomjenice, Žarkovine, Bežlje, Stenjaka, Barića, Tešnja i drugih mjesta. Mehmed kaže da ima namjeru sa MZ Kalošević organizovati 25. maja svake godine borbe ovnova ili kako to zovu Ovnovijadu.
Borba ovnova u Kaloševiću
Stare fotografije
Kuća Muharema i Safije Merdan koja se nalazila u Zvečaju između ceste i riječice Tešanjke, na mjestu današnjeg parkinga i bila jedina kuća sa te strane. Muharem Merdan je u prizemlju kuće imao radionicu-kovačnicu i bavio se izradom raznih dijelova od čelika, ali i drugim poslovima. Bio je i kinooperater u vrijeme kada se filmska predstava prikazivala uz pomoć električne energije sa agregata. Imao je dvije kćerke, a jedna, prema informacijama mojim i danas živi u Maglaju.
Husein Galijašević
