Blizu četiri i po miliona maraka prikupili su federalni i kantonalni inspektori tokom četiri mjeseca, u periodu od 20. marta do 23. jula 2017. godine, kroz aktivnosti i kontrole koje su poduzeli sa ciljem suzbijanja sive ekonomije u Federaciji BiH.
U tom periodu izdato je 3.514 prekršajnih naloga, a počinitelji prekršaja morat će platiti ukupno 4.408.924 KM. Federalna uprava za inspekcijske poslove (FUIP) je u saradnji sa kantonalnim inspektorima izdala i 171 rješenje o privremenoj zabrani rada, te zapečatila 47 objekata.
Poseban fokus inspektora bio je na neregistriranim djelatnostima i neizdavanju fiskalnih računa, te kontroli rada nacrno. U protekla četiri mjeseca kontrolisano je 5.298 subjekata i 5.305 zaposlenika i zatečeno 285 radnika “nacrno”.
Federalna uprava za inspekcijske poslove od početka ove godine vrši pojačan inspekcijski nadzor u borbi protiv sive ekonomije, kaže za Faktor Anis Ajdinović, direktor FUIP-a.
– Dva ključna segmenta slabosti kako naše privrede, tako i zakonodavno-pravnog okvira koji reguliše oblasti kontrole su rad nacrno i neregistrirane djelatnosti, na koje smo se posebno fokusirali u kontrolama. Od više od 3.500 prekršajnih naloga, njih oko 30 posto je izrečeno prema licima koja su zatečena da rade bez registrirane djelatnosti. Osobe koje rade nacrno u neregistriranim djelatnostima nisu ušle u ovaj broj od 285 radnika koji se spominje u izvještaju, jer su tih 285 radili nacrno u registrovanim firmama. Također, veliki problem predstavlja prekogranični promet roba u BiH. Veliki procenat sive ekonomije vezan je upravo za propusnost granice BiH i onih roba koje pregledaju entitetski inspekcijski organi na granici, a to su posebno tekstil, obuća, bijela tehnika, namještaj… Kontrola tih roba uopće nije u nadležnosti entitetskih uprava za inspekcijske poslove – kaže Ajdinović.
Mehanizam koordinacije u Federaciji, barem kada je u pitanju rad inspekcijskih organa, itekako funkcioniše, naglašava Ajdinović, a to su pokazale i posljednje zajedničke akcije kontrola u svim kantonima.
– Formirani su multidiciplinarni mješoviti timovi sačinjeni od federalnih i kantonalnih inspektora, a jedni drugima su bili svjedoci u vršenju inspekcijskih nadzora. Zaista su svi bili na dispoziciji i svi su doprinijeli u skladu sa svojim mogućnostima. Pored tržišne inspekcije, koja ima i najveće nadležnosti, u akciju su se uključile i druge inspekcije: veterinarska, zdravstvena, urbanističko-ekološka, šumarska, termoenergetska, inspekcija za kontrolu kvalitete goriva, saobraćajna inspekcija… – kaže Ajdinović.
Kroz sistemska rješenja koja sadrži Akcioni plan za borbu protiv sive ekonomije zakonodavni i pravni okvir za djelovanje federalnih inspektora, kao i drugih nadležnih tijela, bit će znatno unaprijeđen, očekuje Ajdinović.
– Mi svakako radimo prema svom planu za borbu protiv sive ekonomije u onim zakonskim limitima koji su nam na raspolaganju, a ovaj Akcioni plan treba proširiti te mogućnosti kroz izmjene i dopune određenih propisa. Zakon o unutrašnjoj trgovini je odličan primjer kako je Vlada Federacije prepoznala sivu ekonomiju u neregistriranim djelatnostima kada je u pitanju pijačni rad, gdje se pretpostavlja da je više od 20.000 osoba zaposleno u tom segmentu privrede, a uopće nisu registrovani niti ih imamo u sistemu kontrole. Ovaj Zakon dat će mehanizme federalnoj i kantonalnim upravama da mogu vršiti nadzor nad licima koja se bave pijačnim radom. Tu je još cijeli set zakona koje bi trebalo mijenjati, posebno u smislu kaznene politike koja predviđa srazmjerno male kazne u odnosu na činjenje prekršaja, pogotovo kada su u pitanju ponovljeni prekršaji, zatim propisi u vezi sa izdavanjem fiskalnih računa… Problem je i prodaja putem interneta jer tu trenutno nema mogućnosti za rad inspekcijskih organa, a nema ni obaveze prodavaca na koji način mogu raditi i u kojim okvirima se kretati. Jedan od zakona koje treba hitno donijeti je upravo taj – ističe direktor FUIP-a.
Akcioni plan sa setom od 80 mjera je u finalnoj fazi izrade i mogao bi se naći na dnevnom redu već na nekoj od narednih sjednica federalne Vlade.
– Plan predviđa kratkoročne, srednjoročne i dugoročne mjere. Kratkoročne mjere trebaju omogućiti inspekcijskim organima veću prohodnost, kapacitiranost, opremljenost, te donošenje podzakonskih akata na postojeće zakone gdje treba preciznije razraditi određene oblasti kontrole. Srednjoročne mjere odnose se na izmjene i dopune ključnih zakona koji nisu loši, ali ih treba uskladiti sa standardima koje sada imamo a koji, recimo, nisu postojali prije deset godina. I na kraju, tu su dugoročne mjere koje se odnose na cijele oblasti koje trenutno nisu pokrivene, kao što je kontrola hrane gdje treba jasno definisati koja inspekcija kontroliše primarnu proizvodnju, ko kontroliše distribuciju i prodaju, vrste hrane… – objašnjava Ajdinović.
Pod nadzorom FUIP-a saobraćajna inspekcija je proteklih mjeseci kontrolisala i plovna vozila u morskom pojasu Bosne i Hercegovine (Neumu), odnosno osobe koje upravljaju čamcima, skuterima, brodicama, splavovima…
– Situacija je u ovoj godini puno bolja nego ranijih godina kada nismo imali ni kapacitete da vršimo te nadzore. To su ipak teritorijalne vode BiH i potrebno je da inspekcijski organi budu tamo prisutni, kako sa aspekta registracije plovnih objekata, tako i u smislu zaštite naših teritorijalnih voda. Posebnu pažnju posvetili smo sigurnosti kod korištenja skutera i još jednom apelujemo na obavezno nošenje zaštitnog pojasa i opreznu vožnju skuterima – kaže Anis Ajdinović.
zosradio.ba/faktor.ba
