Piše: Husein Galijašević
Sredinom sedmice nestadoše i zadnji
tragovi snijega. Bilo je lijepih sunčanih dana, ali i povremenih naoblačenja sa
kišom. U subotu je bilo i jakog vjetra. Još nismo sastavili par pravih
proljetnih dana da prodišemo proljetnim zrakom.
Planinarsko društvo Zmajevac je organiziralo pohod na Šljivice
(Trepče) sa čimburijadom. I ako je bilo vjetra stotinjak planinara sa gostima
iz drugih mjesta uživalo je u druženju i čimburu (kao prilog roštilju!).
Umro Ibrahim Krdžalić
U ponedjeljak ujutro
dok sam kupovao novine zapazih na tabli smrtovnicu čije me ime baš zateče. Na
njoj je ime Ibrahima Krdžalića istaknutog tešanjskog privrednika. Još jedna
iznenadna smrt. Bio je jedan od
redovnijih posjetilaca javnih događanja u Tešnju gdje smo se često viđali.
Zadnji put mi je ponudio i pomoć kod štampanja 8 primjeraka Dnevnika za
2016-2017 godinu.
Počeo je raditi u Pobjedi kao diplomirani mašinski
inžinjer 2008. godine na poslovima samostalnog tehnologa. Radio je na
poslovima tehnološkog razvoja i u kontroli procesa. Učestvovao je u
implementaciji softvera za upravljanje proizvodnjom BAN. Pobjedu je napustio 2010. godine i sa njemačkim partnerom formirao
firmu Abitec d.o.o., a poslije i
vlastitu firmu Ascom d.o.o. Ascom d.o.o. se bavi prodajom računara,
laptopa i ostale računarske opreme, printera i kopir aparata te potrošnih
materijala za računarsku opremu. Vrši i prodaju mrežne opreme, te instalacija i
rekonstrukcije računarskih mreža i softvera.
Promovisana knjiga Razvoj zdravstva u Srednjoj
Bosni od XVII vijeka
U okviru Tešanjskog proljeća, a u
organizaciji Opće biblioteke održana je promocija knjige ”Razvoj zdravstva u
Srednjoj Bosni od XVII vijeka” autora prof. dr. Amira Denjalića i prof. dr. Lejle
Ibrahimagić-Šeper. Promotori knjige su bili prof. dr. Harun Hodžić dekan Medicinskog fakulteta Univerziteta u Zenici i primarijus dr. sci Emir Čabrić direktor Poliklinike Doboj Jug, a moderator Almina Alagić.
S lijeva:mr. Almina Alagić, prof. dr.
Harun Hodžić, prof dr. Amir Denjalić i docent dr.sc.. Emir Čabrić
Koautori knjige su:doc.dr.sc Rifat
Sejdinović, doc.dr. sc Emir Čabrić, doc. dr. sc. Harun Hodžić, doc.dr. sc. Edin
Selimovič, mr. Kenan Galijašević, a recenzenti:prof. dr.sc. Ekrem Ajanović i prof.dr.
sc. Željko Škuljević. Izdavač knjige je Medicinski fakultet u Zenici.
O početku zdravstva u Tešnju u knjizi
piše:
Kao
prvi dokument o načinu liječenja i zdravstvenoj kulturi u Tešnju pominje se Tešanjska
ljekaruša-1835. godine. Hadži Aljo Mešić označava se prvim ljekarom u Tešnju –
1835. godine. U izvornom dokumentu piše narodni ljekar, iz čega se može
naslutiti da se bavio liječenjem narodnom medicinom. 1885. godine otvorena je
prva klasična ambulanta konvencionalne medicine u Tešnju, a prvi ljekar je bio
Jaroslav Werthwimwe.
Prof. dr. Amir Denjalić je bio član
hirurškog tima Ratne Bolnice, a i danas radi kao hirurg u Općoj bolnici.
Prodekan je za naučno istraživački rad na Medicinskom fakultetu u Zenici.
Privredne teme
U novinama sam pratio informacije o
uspostavi proizvodnje Koteks d.o.o. u Zavidovićima, nastupu na sajmu Nürbergu,
a u Gliništu novoj industrijskoj zoni, nakon prosijecanja puta pojavio se novi
industrijski objekat. To je bio razlog da posjetim Koteks d.o.o i Hrvić Gradnju
d.o.o.
Pojedini
tešanjski privrednici su prevazišli lokalne okvire i sve češće se pojavljuju sa
proizvodnjama van tešanjske općine. Tako danas matične firme iz Tešnja imaju
svoje proizvodnje u Visokom, Zavidovićima, Velikoj Kladuši, Travniku, Doboju i
drugim mjestima. Jedna od takvih firmi je i Koteks d.o.o. U razgovoru sa mr. Harisom
Sejdićem izvršnim direktorom dobio sam tražene informacije. Prvi pogon van
tešanjske općine Koteks d.o.o. je otvorio u Visokom 2013. godine gdje danas
radi 36 radnika.
Haris Sejdić
Od 8.11.2017. godine 48 radnika radi u
Zavidovićima u iznajmljenoj hali kompleksa nekadašnje Krivaje. Proizvodi se
policijska i vojna oprema. U adaptaciju prostora investirano je 300 000 KM, a u
opremu 450 000 KM.
Kao značajan proizvođač vojne i
policijske opreme Koteks d.o.o. je ove godine izlagao na specijaliziranom sajmu
IWA u Nürbergu, na kome su izložili balističku opremu. U planovima Koteks d.o.o. ima namjeru
vratiti se brendu Danijal S, proizvodnji i plasmanu modne kožne odjeće gdje bi
se kroz plasman povećala i trgovina kao djelatnost firme.
Industrijska zona Glinište dobila je
svoju fizionomiju prosijecanjem puta od Alpine- Bromy do puta Jelah-Tešanjka.
Uskoro se planira i spajanje putem sa industrijskom zonom Ciglane. Između nove trase i Radušice, negdje
na sredini, smješten je i prvi kapacitet. To je proizvodnja betona i
građevinskih armatura firme Hrvić Gradnja d.o.o. (HG). Iskoristio sam priliku
da prikupim informacije od vlasnika Vahdeta Hrvića, ne samo o ovom kapacitetu,
nego i o stanju izgradnje stambenih objekata u Tešnju i Jelahu.
Vahdet Hrvić
Na lokaciju Gliništa preseljena je
upravna zgrada, instalirana betonara sa kapacitetom od 60m3/h. Pored toga
instalirana je mašinska linija za izradu armatura prečnika do Ø18. Trenutno se
gradi jedan objekat od 400 m2. Uz izgrađene objekte firma ima još 7500 m2 i ima
namjeru dalje razvijati proizvodnju i drugih građevinskih elemenata.
Kada
je u pitanju izgradnja stanova HG je izgradila u Krndiji tri zgrade (HG1, HG2,
HG4). Zgrada HG4 je nedavno završena i već je useljena. U prizemlju se nalazi
obdanište Evlad, a vrlo brzo će se popuniti i ostali poslovni prostori. Do ove
zgrade planirana je izgradnja parkirališta u tri nivoa. Iznad HG2 već je
otkupljeno zemljište i u fazi izrade je potrebna dokumentacija, sa planom da
se ove godine počne sa gradnjom. Tu su planirane dvije lamele (slične HG4) koje
će imati 150 stanova. Infrastruktura do ovih, budućih, objekta je obezbjeđena.
HG 4 Jelah
HG3 na Jelahu se sastoji od dvije
zgrade sa ukupno 140 stanova, sa velikim platoom između i podzemnim dijelom
planiranim za garaže i parkiralište. Prva zgrada je useljena, a druga je u fazi
gradnje drugog sprata. Od planiranih 70 stanova već je rezervisano više od
pola. Cijena po m2 sa PDV-om stana je 1404 KM. U poslovnom prostoru između
dvije zgrade posjetio sam Antena radio koji su se uselili u svoje nove
prostorije.
Iz navedenih podataka može se zaključiti
da je interes za stanovima u tešnjskoj općini i dalje izražen. Sve je više
mladih bračnih parova koji kreditima i uz pomoć roditelja rješavaju svoje
stambeno pitanje kupovinom stana, a i dijaspora je prestala praviti zdanja koja
kasnije niko ne koristi, nego kupuju stanove.
Glinište je već postalo atraktivno.
Cijena zemljišta do formiranja industrijske zone kretala se od 5-10.000 KM po dunumu zavisno koliko je daleko od glavnih
saobraćajnica. Sada cijena dostiže i 50 000 KM, a nema je ispod 32 000 KM. Promet
nekretninama u Gliništu posao je unosan biznis. Već ima interesa, po
informaciji Vahdeta Hrvića, jednog italijanskog investitora da se kupuje
zemljište zajedno sa halom.
Komunalci održali skupštinu u Tešnju
Udruženje/Udruga poslodavaca komunalne
privrede u Federaciji BiH, koje broji 76 članica sa preko 8.000 uposlenih iz
svih deset kantona Federacije BIH, održalo je svoju 147. sjednicu Upravnog
odbora u Central (u poslovnoj zgradi Madi
d.o.o.) Industrijska zona Bukva u Tešnju.
S lijeva: Bećirović Admir (Komunalac
Tuzla) Potpredsjednik UO, Subašić Senad, Selim Babic (KJKP RAD Sarajevo)
Predsjednik UO, Suad Huskić, Lihić Adnan Član UO i domaćin skupa.
Prema Programu rada Udruženja,
sjednice se održavaju jednom u dva mjeseca i uvijek u drugom kantonu. Ovog puta
sjednica se održava u Ze-do kantonu u Tešnju, gdje u radu Upravnog odbora aktivno
učestvuje direktor JKP Rad Tešanj Lihić Adnan. Od osnivanja Udruženja 1999.
godine JKP Rad. Tešanj uvijek je imalo svog predstavnika u Upravnom odboru UPKP
FBiH.
Iz ZDK u UPKP FBiH je
učlanjeno 12. javnih komunalnih preduzeća, a u radu Upravnog odbora, pored
direktora JKP Rad d.o.o. Tešanj Adnana Lihića. Na ovim skupovima se aktivno radi na
iznalaženju rješenja i poduzimanju aktivnosti na donošenju zakonskih rješenja i
suštinske promjene uslova u kojima posluju komunalna preduzeća u Federaciji BiH. Udruženje je osnovano u oktobru 1999.
godine udružujući 32 članice sa oko 3.000 uposlenih, dok danas broji 76 članice
sa preko 8.000 uposlenih iz svih 10 Kantona FBiH.
Skupštini su prisutvovali, pored 25
članova, načelnik mr. Suad Huskić i predsjednik OV-a Senad Subašić. Među
prisutnim sam zapazio i Mesuda Mulabdića penzionera, ranijeg direktora JP Rad,
koji učesnik osnivačke skupštine Udruženja.
Održana skupština Sportskog saveza
općine Tešanj
U sali OV-a održana je redovna
godišnja skupština Sportskog saveza općine Tešanj.
U izbornom dijelu Skupštine, potvrđen je još
jedan mandat predsjedniku Besimu Sejdiću i zamjeniku predsjednika Skupštine
(Refik Ćusto i Fikret Alić). Pored novog-starog predsjednika u Upravni odbor
izabrani su: Adnan Alić, Fadil Hasanić, Emir Kotorić, Izet Mandžukić, Husein
Alibalić i Damir Sejdinović.
Izabran je i novi Nadzorni odbor
Saveza, u sastavu: Enes Omahić, Eldin Srkalović i Almir Brka, a potvrđen je još
jedan mandat generalnom sekretaru Mirsadu Srkaloviću.
Usvojeni Izvještaj o radu i
Finansijski izvještaj za 2017. godinu, te Izvještaj Nadzornog odbora, kao i Plan aktivnosti i Finansijski plan za 2018.
godinu.
Ispred Općinskog Načelnika skupštini
je prisustvovao Nedžad Unkić.
Uskrs
Za ovogodišnji katolički Uskrs, koji
bio prvog aprila, posjetio sam mog Marka Rajkovaču.
Marko Rajkovača pripada onom krugu
poslijeratnih mladi ljudi (Drugog svjetskog rata) koji su u mnogo čemu bili
prvi. Tako je Marko u rodnoj Sivši bio prva generacija osnovne škole. Na jednoj
strugarskoj mašini u Pobjedinoj mehaničarskoj radionici postao je prvi strugar koji
je to zvanje dobio u Tešnju uz pomoć Subhije Ajanovića. Jedini je preživjeli od
one grupe od 13 prvih industrijskih radnika Pobjede koji su 1961. godine išli
na obuku u Famos. U Pobjedi je proveo cijeli radni vijek radeći kao strugar,
poslovođa, upravnik.
Marko i danas pusti suzu kada se
spomene Pobjeda i ljudi sa kojima je radio. Voli Tešanj i voli tu svoju
fabriku, a ljubav prema gradu prenio je i na djecu. Kćerka Gina, diplomirani
ekonomista, radi u Pobjedi, a sin Tonko
je doktor nauka i radi na Kembridžu (o čemu sam već pisao) pri čemu ni za milimetar nije manje Tešnjak.
Kada sam došao kod Marka prijatno sam
se iznenadio kada sam tamo zatekao i sina Tonku sa
S lijeva: Tonko sa Jakovom, Vida, Gina,
Marija, Marko i Viktor
porodicom, suprugom Vidom, sinovima
Viktorom i Jakovom. Stigli noć prije, pa Markova supruga Marija nije mogla
cijelu noć spavati. Imali ljepše radosti Uskrsa nego ovako okupljena porodica? Zaista sam se i ja prijatno osjećao u
radosti Uskrsa i okupljene Markove porodice.
Umro Mehmedalija Salihbegović Metko
Imao sam zadovoljstvo upoznati i
raditi sa Mehmedalijom Salihbegovićem Matkom. To je čovjek rijetke ljudske
topline i čestitosti. Umro je iznenada tek sto je otišao u zaslužnu penziju
početkom godine.
Gimnaziju je završio u Novoj Varoši, a
Tehnološki fakultet u Tuzli. Magistrirao je 1983. godine na Tehničkom
Univerzitetu u Zagrebu. Radio je u Slobodanu Principu Selji u Vitezu (kasnije
se zvala tvornica Vitezit) kao vrhunski stručnjak u proizvodnji eksploziva.
Tokom rata dolazi u Tešanj, odakle mu je supruga Suada Hadžismajlović.
Angažovan je u Pobjedi na namjenskoj
proizvodnji. Zadatak mu je bio, prije svega, da obezbjedi sigurnost rada.
Poslije demobilizacije Pobjede radi na poslovima prodaje.
Stare fotografije
Utakmica TOŠK-Mramor 1970-tih godina
Stoje s lijeva: Alija Škapur, Mugdim
Kadić, Hajrudin Sofić, Đoko Vasiljević, Fuad Sarić, Šemsudin Jahić, Besim
Hotić, Salih Mešić, Muhamed Jahić Lala, Ahmo Sarić, Ahmet Malićbegović, Hakija
Bašić, Aziz Dervišević Pindo
Pred utakmicu Tošk-Borac 1960. godina
S lijeva: Smajl Smajlbegović, Jozo
Martinović, Mesud Bešić, Safet Subašić, Safet Saltagić, Marijan Martinović,
Alija Škapur, Suljo Travančić, Fuad Sarić, Ćamil Muratović, Muhamed Tahirović
Šen
(Fotografije Alije Škapura)
Sa table na Gornjoj čaršiji
