Piše: Husein Galijašević
Lijepo
vrijeme sa povremenom kišom. Hadžije se konačno, 07.09.2018., vratile sa Hadža. Izborna trka krenula, a meni
se čini da je ona krenula puno ranije pa se neka posebna promjena i ne primjećuje.
Jedina je razlika fotografije kandidata na izlazu i ulazu u grad. Predizborni
skupovi su krenuli iz većih mjesta.
Premijer Vlade Ze-Do kantona,
Miralem Galijašević posjetio Tešanj
Premijer Vlade Ze-Do kantona
Miralem Galijašević obavio je radnu posjetu Tešnju. Tom prilikom posjetio je:
firmu Madi d.o.o. kako bi se upoznao
sa realizacijom razvoja i investicija i pripremama za prvi izvoz u EU, OŠ Huso Hodžić kako bi se upoznao sa
realizacijom sanacije štete nastale poplavama i susreo sa prvačićima i zajedno
sa Načelnikom uručio im poklone, Industrijsku zonu Glinište u kojoj je ove godine uloženo oko milion KM uz pomoć i
Ze-Do kantona, OŠ Džemal Bijedić u Miljanovcima gdje se upoznao
sa završetkom druge faze izgradnje sportske dvorane. Domaćini su mu bili
Načelnik mr. Suad Huskić i predsjedavajući OV-a Senad Subašić. U pratnji
Premijera bio je i ministar Himzo Smajić.
U OŠ Huso Hodžić do 3.9. upisano je 86
učenika u prve razrede od čega 42 učenice, tako da u školskoj 2018/2019 školu pohađa ukupno 792 učenika, dva učenika manje
nego prošle godine. Međutim moguće je da se dostigne taj broj jer su zadnjih
dana imali upis učenika naših građana iz Amerike i Njemačke kao i djece iz
tešanjskih sela.
Škola je
u poplavi 2.8. ove godine pretrpjela štetu od oko 60.000 KM, najviše u
sportskoj dvorani gdje je voda potpuno uništila parket. Uz pomoć nadležnog
ministarstva Ze-Do kantona i Općine pristupilo se sanaciji koja je u toku. Tokom
izvođenja radova sanacije, nastava će se odvijati na poligonu.
Inače
škola je zadnjih godina realizovala nekoliko veoma važnih investicija čija
vrijednost se približava cifri od 400.000 KM. Tako je ugrađena nova stolarija,
potpuno obnovljeni mokri čvorovi u školi i sportskoj dvorani, izmijenjene
električne instalacije, regulisan odvod iz mokrog čvora sportske dvorane na
nižu tačku, obezbjeđeni projektori sa računarskom tehnikom, uvedeno grijanje u
područnoj školi u Raduši, i dr.
Održan seminar na temu Održivi i
uravnoteženi razvoj zasnovan na konceptu Industrija 4.0
U organizaciji TRA (Tešanjska
razvojna agencija), a uz podršku Fondacije Konrad
Adenauer, predstavništvo u BiH, održan je seminar na temu Održivi i uravnoteženi razvoj zasnovan na
konceptu Industrija 4.0. Predavač je bio doc. dr. Štefan Čelan, direktor Naučno-istraživačkog centra „Bistra“ u
Sloveniji. Učesnicima se obratio Karsten Dumel (koga smo upoznali na ranijim
sličnim dešavanjima u Tešnju) ispred Fondacije Konrad Adenauer. O predavaču i temi govorio je direktor TRA Ismar
Alagić.
Slijeva:
doc.dr. Štefan Čelan, dr. Ismar Alagić, prevodilac i Karsten Dumel
Tema je
zaista zanimljiva i aktuelna. Koncentracija kapitala na veoma mali broj ljudi,
digitalizacija i uvođenje vještačke inteligencije u budućim proizvodnjama
stvara jedno stanje neuravnoteženosti i dovođenje velikog broja ljudi u stanje nemoći
da koristi i razvija svoje znanje. Predavač je kazao da je smisao života učiti
svaki dan i živjeti u ravnoteži. Govorio je i o strategiji po pitanju razvoja u
Sloveniji, maloj zemlji koja ne može pratiti vrhunske strateške razvoje
svijeta, ali se orijentisala na specijalizacije u tri prioritetna sektora, uz
privatno javno partnerstvo. I BiH društvo bi se moralo opredijeliti za sektore u
kojima može praviti iskorake uz definisanje organizacije i učesnika u okviru
javno-privatnog partnerstva.
Predavač
je na kraju je objasnio razliku održivog (uz narušavanje ravnoteže) i
uravnoteženo koje je jedino moguće pozitivno rješenje koje ne može doći brzo
jer mora uobziriti četiri pravca: ekonomski razvoj, ekološki pristup, društveno-sociološki
i etički (humane vrijednosti).
Bez
tačno utvrđenih razvojnih ciljeva i strukture ostvarenja u državi, ali i
firmama teško je očekivati razvoj društva. Moguć je rast, ali ne i razvoj (na
ovu temu rast i razvoj ovih dana pratio sam razmjenu e-mailova dva direktora
tešanjskih firmi, uz mišljenje jednog našeg čovjeka koji je napravio karijeru u
inostranstvu).
Obilježen 9.
septembar Dan oslobođenja od fašizma
Program obilježavanja 9.
septembra Dana pobjede nad fašizmom,
dan kada je u Drugom svjetskom ratu
Tešanj oslobođen sadržao je nekoliko manifestacija i to: Sajam pčelarstva,
Monografske publikacije o Tešnju izložene su u Općoj biblioteci, Međunarodna
smotra folklora, polaganje cvijeće na Centralno spomen obilježje, izložba slika
tešanjskih slikara, tribina na temu Kako
do kulture mira?.
Program
je završen koncertom grupe Divanhane. Obzirom na veliki broj događaja i kasno
saznanje o nekim događajima nisam prisustvovao Izložbi Monografskih publikacija
o Tešnju i polaganju cvijeća na Centralno spomen obilježje, pa iste nisam
posebno zabilježio.
Održan 11.
sajam pčelarstva i pčelinjih proizvoda
U organizaciji pčelarskog društva Pčela, UG Sahara Tešanj i Udruženja žena Ruka Kalošević, na platou ispred Cko održan je 12. sajam
pčelarstva. Na sajmu je izlagalo preko 50 izlagača. Ove godine na sajmu su, osim
pčelarskih, predstavljeni i drugi
proizvodi kao što su proizvodi od voća, ljekovito bilje, proizvodi starih
zanata i sl.. Lijepo vrijeme, popunjen trg, veliki broj izlagača ovaj sajam
učinili su do sada najboljim.
Pored
predsjednika udruženja organizatora Mahme Husibegovića (Pčela), Miralema Alića
(Sahara) i Suade Mujkić (Ruka) na otvaranju sajma su bili prisutni:načelnik mr.
Suad Huskić, ministar Himzo Smajić, zamjenik direktora Agencije za sigurnost hrane Nijaz Bajramović, Rasim Hamidović predsjednik
Udruženja starih umjetničkih zanata Tuzlanskog kantona.
Na
otvaranju Sajma obratili su se: Mahmo Husibegović, Miralem Alić, Rasim
Hamidović, Nijaz Bajramović, Himzo Smajić i mr. Suad Huskić. Sa svojim
folklornim izvedbama nastupili su članovi KUD
Behar iz Tešanjke.
Drugog
dana sajma, Violeta Santrač iz Banja Luke održala je predavanje za pčelare pod
nazivom Bolesti pčela. Dodijeljene su
nagrade za najbolje pčelare, proizvođače voćnih delicija. Među nagrađenim je i
Violeta Turalić iz Tešnja u kategoriji sokova, a Suada Mujkić iz Kaloševića u kategoriji suhog voća.
Sajam
su otvorili ministar Smajić i načelnik Huskić
Među
izlagačima su bili stari pčelar iz Doboja Dušan Cvijanović i najmlađi učesnik,
sa tek završenom školom pčelarstva, Halid Kruško.
Pčelari
su kao i kod svih dosadašnjih sajmova donirali određenu količinu meda Općoj bolnici u Tešnju.
Inače
pčelarima nije bila naklonjena ni ova godina. U vrijeme najintezivnije paše
svakodnevno su padale kiše pa su prinosi znatno umanjeni od očekivanih, ali su
bolji od prošlogodišnjih.
Održana XVI
smotra folklora
Uvijek kada se održava već tradicionalna Međunarodna smotra folklora dolazi i strepnja da li će biti
kiše. Ovaj put sve je bilo po planu. Vrijeme lijepo. Stigli su svi najavljeni
učesnici, njih 6. Jedan od pravih ugođaja ove manifestacije je i defile gradom.
Smotra se održava na platou ispred OŠ
Huso Hodžić, a defile do Trga Ferhad bega, gdje su pojedina društva izvela
po neku igru. Kolorit različitih boja nošnji, različitih igara i pjesma je
zaista ugođaj i za oko i za uho.
Ove godine su nastupila sljedeća društva: BKUD Sevdah Zagreb, KUD Matija Gubec iz Donjeg Miholjca Hrvatska, KUD Mladi metalac Hadžići, KUD
Gradići Velika Gorica Hrvatska, Ansambl Bosna folk Zenica, GKUD Pronija Prnjavor.
Tribina Kako do kulture mira i
Izložba tešanjskih slikara
Cko i JU Muzej objedinili su dva događaja povodom 9. septembra: tribinu Kako do kulture mira, gost prof.dr.Nerzuk Ćurak i izložbu tešanjskih slikara pod nazivom Umjetnici svom gradu. Direktor JU Muzej,
organizatora izložbe, Ernad Prnjavorac predstavio je izložbu tešanjskih slikara
posvećenu svom gradu. Ideju je dao Amir Brka, a realizovao Muzej u saradnji sa
Miralemom Brkićem. Za ovu izložbu urađen je prospekt sa naslovom Tešanj u slikarstvu, slikarstvo u Tešnju Miralema Brkića. Prikazan je
historijat slikarstva u Tešnju i navedena imena 23 slikara..
Ideju za temu za tribinu direktoru
Cko Amiru Brki dala je knjiga prof. Ćurka Rasprava o miru i nasilju. Nije
želio praviti promociju knjige nego
iskoristiti priliku da za obilježavanje jednog antifašističkog događaja čujemo
autora knjige i njegove poruke. Zaista je ohrabrujuće slušati ovakve znalce
kada su u pitanju političke teme današnjeg svijeta i posebno našeg regiona i BiH.
Tema obrađuje pitanje kako do kulture mira umjesto kulture nasilja. Gost je govorio o talasu napredovanja
nove evropske desnice zasnovane na suprotstavljanju migrantima, šovinizmu,
islamofobiji kao novom obliku antisemitizma.
Rat je
završen prije 23 godine, a kao da je to juče bilo kaže dr Ćurak. Danas živimo
sa dva nasilja: strukturalno i kulturno. Strukturalno se razvija od vlasti
prema manjim grupama. Kako iz kulture nasilja u kulturu mira. Kultura mira
zahtjeva antifašizam. Spomenut je i pojam ekonomija mira. Bolji život svakog
stanovnika udaljava ga od kulture nasilja.
Prof. Ćurak je kazao da mu je drago da pojedine sredine kao što je
Tešanj imaju kulturu historijskog sjećanja na antifašizam.
Prof. dr. Nerzuk Ćurak i Amir Brka
Uz prospekte izložbe Cko je
uradio i fotografiju narodnog heroja Huse Hodžića sa biografijom na drugoj
strani u znak sjećanja na 105 godina od rođenja.
Koncert Divanhane
Na
platou ispred Cko održan je koncert muzičkog sastava Divanhana koji njeguje
sevdalinku na poseban način. Lijepo vrijeme, posjeta dobra očito Divanhana ima
dosta svojih fanova u Tešnju. Ulice su bile žive najviše roditelja sa malom
djecom.
Smajo Hundur
U prošlosedmičnom Tešanjskom dnevniku sam sugerisao da bi
bilo dobro dobiti svjedočenja starijih rukometaša o pojavi i razvoju ove igre u
Tešnju, ljudima koji su bili aktivni i u organizaciji i sportu. U ponedjeljak
mi se ukaza prilika da porazgovaram sa Smajom Hundurom jednim od rukometaša generacije iz sredine 60 godina
prošlog vijeka.
Smajo
Hundur je rođen 1949. godine. Kao dijete, kao i većina drugih dječaka, igrao je
nogomet po mahalama. Jedno od tih igrališta za malu raju bilo je ispred zgrade
gdje je danas zgrada Doma penzionera na Gornjoj čaršiji. Igrani su turniri, a
animator i organizator je bio Smail Handžić Bata poslovođa u prodavnici Borovo
koja se nalazila u zgradi između pijace i Trga Ferhad-bega. Nagrade za
pobjednike su bile tenisice Borovo, što je onda kod djece izazivalo
oduševljenje kakvo bi danas proizvelo osvajanje prvenstva svijeta. Ekipe koje
su igrale nosile su imena mahala: Avdipašin kvart, Gornja čaršija, Donja
čaršija, Tabaci, Kosovac, Trčica,….
Poslije
se igranje nogometa preselilo na rukometno igralište kod starog Toškovog
stadiona. Umjesto naziva mahala, timovi preuzimaju različita imena.
Najpoznatija je bila ekipa Plivadon
(u to vrijeme naziv lijeka). Smajo je igrao u Plivadonu zajedno sa Salihom Livnjakom, Muhamedom Smailbegovićem,
Seadom Livnjakom, Šemsudinom Sofićem, Hajrudinom Sofićem, Salkom Hadžiselimovićem.
Rukomet
je počeo igrati nakon što ga je nastavnik fizičkog vaspitanja Salih Hadžimehić
pozvao da dođe na rukometno igralište, na mjestu gdje je sada sportska dvorana OŠ Huso Hodžić. Bilo je to 1963. godine. Na igralištu je zatekao Mesuda
Kahrimanovića Heru, Seada Hodžića, Samila Srkalovića, Asima Kahvića, Nedžada
Hadžiselimovića, Šemsudina Sofića, Besima Hotića, Saliha Livnjaka i dr.
Trenirao ih je Salih Hadžimehić. Takmičili su se u rangu gdje su igrale ekipe
iz Dervente, Teslića, Maglaja, Gračanice, Doboja. Bosanskog Broda.
Malo
igralište su koristili kod kuće Seada Livnjaka, zatim uz staro igralište Toška,
a od 1967 ili 1968. godine igrali su na asfaltiranom igralištu kod tadašnje
Gimnazije.
Na
šljaci su pravili linije tako što bi izbušili konzervu, ubacili gips i
obilježavali, a tokom utakmice popravljali linije igrališta.
Nakon što
je 1980. godine položio ispit u Doboju, Smajo Hundur je prvi tešanjski savezni
rukometni sudija. Živio je u Doboju do 1993. godine, kada odlazi za Njemačku
gdje i sada živi. U Njemačkoj je bio rukometni sudija u Regionalnoj lizi. Obadva
sina su vezani za rukomet. Sin Dino je igrao i sudio, a sin Dani je igrao i danas
je rukometni trener. Brat Nermin je jedan od najvećih tešanjskih rukometaša.
Inače Smajo
Hundur pripada trećoj generaciji Pobjedine
industrijske škole (1964-1967. godine), kada je nakon završetka radio u
Njemačkoj, a poslije se vratio u Pobjedu.
Foto zabilješka
Prva subota u septembru obilježava se kao Svjetski dan prve
pomoći. Mladi Crvenog krsta su obilježavajući oivaj dan organizirali pokaznu
vježbu pružanja prve pomoći pješaku nastradalom u saobračajnoj nesreći
Tošk-Velež 0:0
Utakmica Tošk-Velež izazvala je veliki interes publike. Obzirom da se
održavala u isto vrijeme kada i tribina i da je trebalo pripremiti Dnevnik sa
nizom događaja vikendom, zamolio sam Adema Šišića da mi pošalje fotografije i
izvjesti o utakmici. Rezultat je 0:0, gledalaca oko 2.000. Utakmica, dobra i
fer i pokazala je da se ove sezone Tošk
može nositi i sa najboljim.
Red
za karte
Stare fotografije
Enes Deljkić Čkalja,
Mugdim Kadić Mumo, Fuad Prnjavorac, Jovanović
golman iz Doboja, Jasmin Mandžukić, Zametica iz Doboja, Emir Sinanović, Zoran
Petričević, Šemsudin Mandžukić, Silvio Grgić,
Rukometne
sudije slijeva: Nedžad Kahrimanović Čez, Smail Hundur, NN iz Cazina, Zvoninir
Varivoda Nona i Emir Kotorić
Sa table na Gornjoj čaršiji
