I Bosna i Hercegovina krenula je snažnije, nakon Hrvatske i
Srbije, u zaštitu svojih agrikulturnih i prehrambenih proizvoda. Nedavno su
zaštićeni Livanjski sir, Nevesinjski krompir i Visočka pečenica.
“Bilo je krajnje vrijeme da značajnije štitimo svoje
nacionalno jestivo blago. Visočka pečenica, koju moja porodica godinama
tradicionalno proizvodi, suši se na prirodnom i nezagađenom zraku. Posjeduje
HACCP (Analiza rizika i kritične kontrolne tačke, op. a.) i halal certifikate.
Sve su to prednosti i privilegije, koje našoj pečenici utiru puteve ka
Evropi”, priča Eldar Babić, proizvođač Visočke pečenice.
Babić svoju pečenicu prodaje u sarajevskoj Gradskoj tržnici,
impresivnom austrougarskom zdanju neorenesansnog stila i nacionalnom
istorijskom spomeniku Bosne i Hercegovine.
Livanjski sir, nevesinjski krompir i visočka pečenica su
prvi bosanskohercegovački proizvodi zaštićeni u skladu s Pravilnikom o
sistemima kvalitete za prehrambene produkte, koji je usklađen sa zakonodavstvom
Evropske unije. To omogućava proizvođačima ovih tradicionalnih proizvoda
podnošenje zahtjeva i sticanje odgovarajuće oznake geografskog porijekla i na
nivou Evropske unije.
Proizvodi koji su zaštićeni oznakama geografskog porijekla i
zagarantovanog tradicionalnog specijaliteta su produkti čije posebne osobine
proizilaze upravo iz vrijednosti njihovih nutritivnih sastojaka i iz
specifičnog načina proizvodnje i prerade, te podneblja iz kojeg ovi proizvodi
istorijski potiču.
“Primarno su usmjereni na potrošače koji žele
konzumirati autentične proizvode iz neke regije. Sasvim sigurno, imaju svoje
mjesto na tržištu”, objašnjava dr. sc. Džemil Hajrić, v. d. direktora
Agencije za sigurnost hrane Bosne i Hercegovine (ASH BiH), sa svojim sjedištem
u Mostaru, prenosi televizija “N1”.
ASH BiH vodi cjelokupni proces zaštite agrikulturnih i
prehrambenih proizvoda, namijenjenih i za evropsko tržište.
Prema podacima EU-studije o ekonomskoj vrijednosti
kvaliteta proizvoda, iz oktobra 2019. godine – prodajna vrijednost ovih
produkata je, u prosjeku, dvostruko veća u odnosu na slične proizvode, koji
nisu sertifikovani. Ova činjenica je jasna poruka proizvođačima o važnosti
zaštite proizvoda oznakama geografskog porijekla i zagarantovanog tradicionalnog
specijaliteta.
“Certifikacija proizvoda, kroz proces registracije
oznaka, samo je jedan od važnih koraka u postizanju i unapređenju
konkurentnosti proizvoda na domaćem i međunarodnom tržištu. Na to se, između
ostalog, može utjecati i adekvatnom promocijom bosanskohercegovačkih
proizvoda”, kaže dr. sc. Džemil Hajrić.
Ovakav način zaštite agrikulturnih i prehrambenih proizvoda
ima značaj i za područja s kojeg potiču. To direktno doprinosi ruralnom
razvoju, posebno udaljenijih i dislociranih područja.
U Spoljnotrgovinskoj komori Bosne i Hercegovine (STK BiH)
smatraju da je zaštita livanjskog sira, nevesinjskog krompira i visočke
pečenice dodatna pogodnost za masovniji, ali i kvalitetniji, te konkurentniji
izvoz iz Bosna i Hercegovine.
“Tokom 2019. godine, iz Bosne i Hercegovine smo izvezli
suhomesnate proizvode u vrijednosti od 2,7 miliona KM (oko 1,4 miliona eura,
op. a.), a uvezli proizvode u vrijednosti od 8,5 miliona KM (oko 4,4 miliona
eura, op. a.). Kada je u pitanju krompir, u prošloj godini smo izvezli krompira
u vrijednosti od 2,5 miliona KM (oko 1,3 miliona eura, op. a.), a uvezli 6,6
miliona KM (oko 3,4 miliona eura, op. a.). I dalje imamo jako veliki disbalans
kada je u pitanju uvoz, odnosno izvoz sira. Uvozimo 11 puta više sira, nego što
izvozimo i trebalo bi raditi na popravljanju ovakve situacije“, pojašnjava
mr. sc. Tijana Muhamedagić iz STK BiH.
Registracija, odnosno zaštita, autohtonih proizvoda je
potreban inicijalni, ali ne i dovoljan, korak u plasmanu ovih produkata na
domaćem i stranom tržištu. Registracija je tek uvodni korak za složeni i
dugotrajni proces brendiranja autohtonih proizvoda. To sa sobom nosi
jedinstvenost podneblja u kojem su nastali, odnosno svoju izvornost, poručuju s
Katedre za marketing Ekonomskog fakulteta (EFSA) Univerziteta u Sarajevu.
“Država treba da osigura registraciju autohtonih
proizvoda, ali i da svoju strategiju brendiranja veže za promocije i kreiranje
prepoznatljivosti regija, na temelju vrlo diferenciranog identiteta autohtonih
proizvoda. Proizvođači brendiraju vlastite autohtone proizvode ističući sve
specifičnosti u pogledu geografskih, proizvodnih i kulturoloških obilježja,
svojstvenih za mjesto porijekla proizvoda”, ističe dr. sc. Adi Alić,
docent EFSA.
Zbog toga je vrlo važno targetiranje posebnih kupaca, koji
tragaju za ovakvim proizvodima i spremni su, kaže doc. dr. sc. Alić, platiti
premijske cijene za dodatnu vrijednost, koju ovi produkti itekako imaju.
“Evidentno je to da autohtoni proizvodi ne samo da
imaju važnu ulogu u identitetu regije porijekla, već s regijom dijele dio
identiteta. Direktna povezanost proizvoda s određenim geografskim područjem
daje dodatnu vrijednost i prepoznatljivost, i brendu područja i brendu
proizvoda, te doprinosi privrednom razvoju države u cjelini”, pojašnjava
docent Adi Alić.
