Uz podršku Sweden/USAID FARMA II projekta, savez
hercegovačkih pčelara “Kadulja” obučava svoje članove o proizvodnji
pčelinjeg otrova za daljnju upotrebu u farmaceutskoj industriji.
“Već decenijama pčelari iz Hercegovine proizvode meda,
ali proizvodnja pčelinjeg otrova je nešto novo u Bosni i Hercegovini. To je
vrlo zahtjevan proces, ali cijena proizvoda je vrlo visoka, 40.000 KM po
kilogramu, i to ga čini vrijednim uloženog truda. Nadalje, to ne utiče na
proizvodnju meda”, kaže Dobro Zovko, predsjednik Saveza pčelara
„Kadulja“, sa sjedištem u Ljubuškom.
Dobro navodi da pčelinji otrov ima široku primjenu u
farmaceutskoj industriji. Koristi se u proizvodnji krema za lice, kao i krema
koje se koriste za liječenje sportskih ozljeda, i bolesti poput reumatizma i
bronhijalne astme.
Kako bi diverzifikovali proizvodnju i učinili pčelarstvo
profitabilnijim, „Kadulja“, uz podršku Sweden/USAID FARMA II projekta, trenutno
provodi obuku o proizvodnji pčelinjeg otrova za planiranih 160 pčelara iz
Posušja, Mostara, Čapljine i Trebinja.
PČELARSKA TRADICIJA I NOVI PROIZVOD
“Pčelarstvo u Hercegovini ima dugu tradiciju. Naš Savez
okuplja dvanaest općinskih pčelarskih udruženja. Većina njihovih članova, koji
su na obuci, su treća generacija pčelara”, kaže Dobro. Savez okuplja
oko 750 do 800 pčelara, od kojih mnogi pokušavaju da pčelarstvo učine svojom
jedinom profesijom.
Hercegovački med je odličnog kvaliteta. Članovi Saveza
godišnje proizvedu oko 300 tona meda, i obično uspiju sve prodati. Pčelinji otrov
bi trebao biti još jedan proizvod koji će također imati svoje tržište.
“Potrebno je proizvesti prilično velike količine
pčelinjeg otrova da biste ga mogli ponuditi na tržištu. Minimalna količina je
dva do tri kilograma, a potrebno je oko 100 do 120 košnica da se proizvede
jedan kilogram pčelinjeg otrova godišnje”, objašnjava Dobro. “Imajući
na umu veličinu Saveza, i uz mnoge naše članove koji su stekli znanje o tome
kako izvaditi i pravilno skladištiti otrov, mogli bismo postati pouzdan
dobavljač farmaceutskoj industriji.“
OBUKA I PRISTUP TRŽIŠTU
Vađenje pčelinjeg otrova zahtijeva vrlo specifičan uređaj
koji se postavlja unutar košnice. Voditelj obuke, Tvrtko Matijević, iz Daruvara
u Hrvatskoj, je također i izumitelj jedne vrste ovog uređaja. Dokazano je da
njegov uređaj prikuplja visokokvalitetni pčelinji otrov, a to je potvrdio i
Nastavni zavod za javno zdravstvo “Dr. Andrija Štampar” u Zagrebu.
“Planirali smo održati četiri obuke sa po četrdesetak
učesnika. Ali zbog pandemije, na prve dvije sesije održane krajem juna, ukupno
smo imali 41 polaznika. Nove sesije su sada na čekanju. Ljudi su zabrinuti zbog
mogućnosti zaraze i nisu voljni prisustvovati većim okupljanjima. Morat ćemo
pričekati povoljnije vrijeme da nastavimo sa obukom”, kaže Dobro.
Pošto Dobro i članovi Saveza nemaju kontakte s farmaceutskom
industrijom, za početak planiraju surađivati sa Tvrtkom i koristiti njegove
kontakte. “Prvo ćemo raditi na proizvodnji dovoljnih količina
visokokvalitetnog pčelinjeg otrova, a zatim ćemo pokušati ostvariti kontakt sa
farmaceutskom industrijom, kako ovdje u BiH, tako i u inostranstvu. Do tada nam
preostaje da učimo od Tvrtka i obučavamo što više pčelara”, zaključuje
Dobro.
