Bosna i Hercegovina je u 2020. godini, usljed pandemije
koronavirusa, ostvarila za 12 posto manji obim vanjskotrgovinske razmjene,
odnosno za 3,6 milijardi KM manje nego u 2019. godini.
U toj strukturi, izvoz roba je iznosio 10. 825.649.000 KM, a
uvoz 17.214.729.000 KM.
Ovi i drugi podaci o prošlogodišnjoj razmjeni Bosne i Hercegovine sa svijetom
prezentirani su danas u Vanskotrgovinskoj komori BiH, s posebnim osvrtom na
razmjenu s najznačajnijim trgovinskim partnerima zemlje.
Kao rezultat smanjenog izvoza i uvoza, smanjen je i vanjskotrgovinski deficit
za 20 posto, rečeno je.
Ukupan pad izvoza je uslovio manji izvoz roba u sve zemlje glavne partnere, ali
i u ostale s kojima Bosna i Hercegovina obavlja vanjsku trgovinu, osim Turske i
Švicarske. Uvezeno je manje roba od svih vanjskotrgovinskih partnera –
Hrvatske, Srbije, Njemačke, Slovenije i Italije, dok je suficit veći od pola
zabilježen s Austrijom, Njemačkom, Italijom i Slovenijom.
Izvoz robe u zemlje EU
Na tržište Evropske unije, kao najznačajnijeg partnera, izvezeno je za 14,3
posto manje roba nego u 2019., dok je uvoz bio manji za 9,11 posto.
Nakon Evropske unije, vanjskotrgovinska razmjena Bosne i Hercegovine sa
CEFTA-om, kao drugim najznačajnijim partnerom, učestvuje sa 16,8 posto izvoza i
16,4 posto uvoza.
I tu je izvoz bio manji za 11,80 posto nego 2019. godine, a uvoz za 9,2 posto.
Pokrivenost uvoza izvozom sa zemljama CEFTA-e je 65,05 posto, gdje
Bosna i Hercegovina bilježi suficit sa svim zemljama izuzev Srbije s
kojom je pokrivenost uvoza izvozom pala na 48,7 posto.
Na učešće EFTA-e i ostalih zemalja otpada 16,6 posto izvoza Bosne i
Hercegovine. Najznačajniji partner EFTA-e je Švicarska s kojom se gotovo
i obavlja sva vanjskotrgovinska razmjena s Bosnom i Hercegovinom.
U takozvanim ostalim tržištima ili ‘trećim zemljama’, najznačajniji
vanjskotrgovinski partner po obimu razmjene je Turska, a potom Kina.
Obim razmjene s Turskom u 2020. godini je iznosio oko 1,09 milijardi KM. Izvoz
u tu zemlju je bio veći od 316 miliona KM i veći je nego u 2019. za 6,73 posto.
Uvoz je smanjen za 6 posto i bio je oko 782 miliona KM, dok je pokrivenost
uvoza izvozom smanjena i iznosi tek 40,4 posto.
Prema pokazateljima koje je na ovoj pres-konferenciji također prezentirala
Vanjskotrgovinska komora BiH, na tursko tržište je u prošloj godini najviše
izvezeno ulja od sjemena suncokreta, šafranike i sl., otpadaka i lomljavina od
željeza ili čelika, sjedala, goveđeg mesa svježeg ili rashlađenog te
kraft-papira i kartona.
Od ostalih tržišta poslije Turske, najveći obim razmjene Bosna i Hercegovina
ostvaruje s Kinom, gdje je pokrivenost uvoza izvozom tek šest posto.
Smanjenje izvoza i uvoza je ostvareno u trgovini sa Sjedinjenim Američkim
Državama i Kinom, dok je izvoz u Rusiju povećan, podaci su Vanjskotrgovinske
komore BiH.
Oporavlja se izvoz
Predsjednik Vanjskotrgovinske komore Vjekoslav Vuković je na pres konferenciji
kazao da bosanskohercegovački izvoz pada do devet posto s početkom pandemije
koronavirusa u svijetu, ali se od kraja godine lagano oporavlja.
Metalska i elektroindustrija su u tom kontekstu doživjele određeni pad, ali
ipak ‘ostale na nogama’, dok je u oblasti autoindustrije također zabilježen
pad, s manjim uvozom automobila zbog smanjene kupovne moći građana. Agro i
prehrambena industrija bilježe porast u robnoj razmjeni, a na to je najviše
uticalo spasavanje ugovora s Turskom.
Određeni rast bilježi i drvna industrija jer su opstali ugovori za tržišta koja
su i dalje mogla primiti tražene robe poput namještaja.
