Balkanska ruta nasilja: Sud potvrdio da evropske države nasilno vraćaju migrante u BiH

/

Presuda austrijskog suda o nasilnom vraćanju migranata u BiH
kompromituje i Sloveniju, koja je preuzela predsjedavanje Evropskom unijom, ali
i Hrvatsku, koja negira nasilje nad migrantima na granici sa BiH

Iako mediji i aktivisti već godinama upozoravaju na
nelegalno protjerivanje i vraćanje migranata u Bosnu i Hercegovinu
(ali i druge zemlje) iz susjednih i nekih evropskih država, zvanične vlasti
takve tvrdnje uglavnom su demantovale. Hrvatska, Slovenija, Austrija… zemlje su
koje migrante prisilno vraćaju u BiH, a zabilježene su i brojne brutalnosti
hrvatske policije prilikom takvih akcija, piše Žurnal.

Jedna od posljednjih potvrda stiže sa Pokrajinskog upravnog
suda u Štajerskoj (Austrija) da se ilegalno vraćanje, praksa poznata kao
pushbacks, dešava i u Austriji.

Ona je nelegalna, svi imaju pravo na slobodu kretanja, a
migracije nisu krivično djelo – poruka je koja se može iščitati iz ove presude
u čijem su ostvarenju zajednički učestvovali aktivisti iz BiH i Austrije.

Presuda je donesena u slučaju Ayouba N., kojeg je austrijska
policija sa grupom drugih migranata privela a zatim ignorisala zahtjeve za
azil. Slučaj je dokumentovala inicijativa Push-Back Alarm Austrija, a
objavljeni su i neki detalji iz presude. U njoj se navodi da se radilo o
nehumanom postupanju, privedeni nije imao osiguranu ni hranu, odbijeni su
zahtjevi za azil, a postupci policijskih službenika namjerno su išli ka
odbijanju žalbe. Sud je zaključio da je postojala očigledna pristrasnost
službenika protiv privedenih, koja se očitovala u neprimjerenoj fizičkoj sili,
neosiguravanju obroka, a evidentirano je i izostavljanje prevodilaca unatoč očiglednim
jezičkim poteškoćama.

– Činjenica da je slovenska policija bez daljnjeg
ispitivanja preuzela odbijene osobe, objašnjava naknadnu deportaciju u Hrvatsku
a na kraju u BiH.

Ova presuda sada dodatno kompromituje i Vladu Slovenije,
koja je upravo preuzela predsjedavanje Evropskom unijom. Sud je sada konačno
dokazao ono što mreže za zaštitu ljudi u pokretu širom Evrope tvrde godinama –
balkanska ruta nasilnog vraćanja itekako je aktivna, zemlje postupaju suprotno
međunarodnom pravu.
Aktivisti za zaštitu ljudskih prava širom Evrope sada postavljaju pitanje kako će
Slovenija koja je odgovorna za kršenje ljudskih prava biti ravnopravan igrač u
realizaciji novog Pakta o migracijama i azilu Evropske unije, koji je
predstavljen prošle godine.

Ayoub N. ne može ući natrag u Austriju:

– Bio sam uvjeren da ćemo dobiti slučaj. Nakon povratka u Bosnu
osjećao sam se slomljeno. Trenutno pokušavam srediti svoj život i krenuti
naprijed – rekao je, a prenosi PB Alarm Austria.

Klaudia Wieser iz Push-Back Alarm Austria rekla je kako ovaj
slučaj ukazuje na nužnost inicijative za sprečavanje sistemskog kršenja
ljudskih prava i zakona na asutrijskim granicama. Izbacivanje iz Austrije početak
je lanca kršenja ljudskih prava duž ove rute.

PRESUDA ITALIJANSKOG SUDA

Ovo nije prva presuda koja dokazuje nehumano postupanje
prema migrantima. Italijanski sud je prošle godine donio presudu, koju su mnogi
nazvali istorijskom, kada je pet migranata porijeklom iz Eritreje vraćeno u
Italiju.
Oni su još prije deset godina sa još oko 80 ljudi spašeni sa broda ali su zatim
zatvoreni i protjerani u Libiju. Sud je zaključio da je to protivno deklaraciji
koja precizira da se migranti ne vraćaju u zemlje opasne za njihovu sigurnost,
a čija je Italija potpisnica još od 50-ih godina prošlog vijeka.

Ustavni sud Srbije prošle godine utvrdio je da je srbijanska
policija ilegalno protjerivala migrante. Žurnal je pisao i o susretljivosti srbijanske
strane kada je trebalo pomoći migrantima da pređu u BiH.

Prošlog ljeta slovenski Upravni sud donio je presudu koja
potvrđuje da je slovenska policija nezakonito protjerala migranta iz Kameruna.
Predala ga je hrvatskoj policiji, koja ga je prebacila u BiH, u blizini Velike
Kladuše. Iako je tražio azil kada je zatečen u Sloveniji, umjesto da mu omogući
podnošenje zahtjeva, policija ga je privela a zatim protjerala.

Evropski sud za ljudska prava u jednom slučaju presudio je
da su španske vlasti zakonito vratile migrante iz Malija, dok je u drugoj odlučio
da je potez poljskih vlasti da odbiju azil ruskih državljana na
bjelorusko-poljskoj granici nezakonit.

O brutalnosti hrvatske policije piše se odavno, a domaći i
strani mediji dokumentovali su brojne slučajeve nasilja. Uprkos dokazima, iz
Hrvatske se čak tvrdi da je riječ o „pokušaju narušavanja ugleda Hrvatske“.
Kada su članovi kluba Progresivnog saveza socijalista i demokrata u Evropskom
parlamentu i nekolicina novinara došli na granicu Hrvatske i BiH kako bi se
uvjerili u ono što se dešava na terenu, hrvatski premijer Andrej Plenković
odmah je protestvovao kod predsjednika Evropskog parlamenta Davida Sassolija,
navodeći da su željeli „izazvati incident i narušiti međunarodni ugled Hrvatske“.

Naveo je da je Hrvatska diplomatskim putem upozorila
zastupnike da ne mogu samovoljno prelaziti granicu gdje je to zabranjeno i
uputila na prelazak granice na zakonit način na službenom graničnom prijelazu.
Očekuje, poručio je, da se takva provokacija više neće ponoviti.

Hrvatski europarlamentarci objave o slučajevima nasilja često
povezuju sa ambicijom Hrvatske da postane članica šengenskog područja, ali što
podrazumijeva i poštivanje ljudskih prava.

U Evropskom vijeću u januaru prošle godine javno je
kritikovana politika Hrvatske prema migrantima. Švedska zastupnica Malin Bjork
kritikovala je politiku nasilnog vraćanja, ali je premijer Plenković tada naveo
da Hrvatska poštuje sve zakone EU, no da neće dozvoliti da Hrvatska postane
„neformalni hotspot za izbjeglice“. Malin Bjork dobro je znala o čemu govori
jer je prije toga obišla Sloveniju, Hrvatsku i BiH:

– U Sloveniji, u Zagrebu i u Bosni sam razgovarala s puno
izbjeglica i apsolutno svi su svjedočili o brutalnosti hrvatske pogranične
policije. Smatram da nema sumnje da su ta svjedočenja istinita. Vidjela sam
ljude s ranama od ugriza policijskih pasa, ranama od elektrošokera koje
izgledaju strašno, masnicama od premlaćivanja… Čula sam svjedočenja o tome kako
su morali hodati kroz šumu polugoli nakon što su im oduzete osobne stvari koje
su nosili, vreće za spavanje, mobiteli, torbe, ali i odjeća i cipele, kako bi
im vjerojatno bilo teže pokušati se vratiti. Nisu dobili nikakve papire, o tome
ne postoji nikakav pisani trag. Jedan mi je čovjek ispričao kako je bio u grupi
od 18 muškaraca koje su prisilili da stoji u vodi do prsa 30 minuta, nakon čega
su poslani natrag u BiH. To je brutalnost koja je zapravo mučenje – rekla je
prošle godine u intervjuu za Deutsche Welle.

Nasilje nad migrantima na bosansko-hrvatskoj granici
dokumentovali su i međunarodne organizacije i mediji. O ovoj i sličnim praksama
Žurnal je pisao više puta.

Na zaustavljanje nasilja pozvale su i Ujedinjene nacije: u
aprilu ove godine u saopštenju su naveli kako se hitno mora zaustaviti vraćanje
i kolektivno protjerivanje izbjeglica, tražilaca azila i migranata duž hrvatske
granice. Timovi UN-a susreli su grupe ljudi u blizini granice sa ranama na
tijelima, bez telefona, ličnih stvari, novca, koji su im oduzeti kada su pokušali
preći granicu. U saopštenju UN-a kaže se kako su naveli da su pretučeni štapovima
i potjerani natrag u BiH.
Iako je UN pozvao sve zemlje da prestanu sa ovom praksom i kazne počinitelje,
države je uglavnom negiraju i prešućuju.

Nakon presude u Austriji. Glasnogovornik koordinacije azila
u Austriji rekao je kako „riba smrdi od glave“, navodeći kako je nevjerovatno
da se ova praksa odvija bez znanja visokih dužnosnika i ministra policije:

– Govorimo o sistematskim kršenjima ljudskih prava,
nehumanom postupanju i ignoriranju principa vladavine zakona od strane policije
u Austriji – upozorio je.

zosradio.ba/Fokus

Ukoliko imate vijest a želite to podijeliti s nama pošaljite nam sadržaj putem kontakt forme. Ako imate najavu događaja ili poznajete neku osobu o kojoj biste voljeli da čitate budite slobodni da nas kontaktirate. Osim kontakt forme Vaše materijale možete slati i putem vibera na broj 061/388-818


Povezani postovi

Prosječna plata u februaru u BiH 1.338 KM

Prosječna mjesečna isplaćena neto plata po zaposlenom u pravnim...

Snijeg opet u BiH, evo u kojim predjelima

Danas u Bosni i Hercegovini umjereno do pretežno oblačno...

U mesnicama u BiH svega 25 posto domaćeg mesa

Uvoz mesa u Bosnu i Hercegovinu nadmašuje izvoz deset...

Cijene namirnica iz aprila ove i prošle godine: Skuplji kafa, riža i meso, evo za koliko

Cijene hrane već nekoliko godina zadaju najviše glavobolje prosječnoj...