Vodostaj druge po veličini rijeke u Južnoj Americi, nakon
Amazone, najniži je od 1944. godine.
Rijeka Paraná predstavlja izvor pitke vode za 40 miliona
ljudi, a izuzetno je važna za komercijalnu plovidbu i ribolov. Suša u regiji
uzrokovala je niski vodostaj, a ribari su gotovo spali na prosjački štap,
javlja BBC.
Stručnjaci za zaštitu okoliša sumnjaju da je suša pogoršana
krčenjem šuma i klimatskim promjenama. Paraná je dugačka 4.880 kilometara i
protječe kroz jugoistok Brazila, Paragvaj i Argentinu. S rijekom Urugvaj čini
zajednički estuarij koji se naziva Rio de la Plata. To je najveće prošireno
riječno ušće na svijetu.
– Paraná je najveće, biološki najraznolikije i najvažnije
močvarno područje u Argentini, izjavio je geolog Carlos Ramonell za AFP.
U južnom Brazilu, gdje izvire rijeka Paraná, posljednje tri
godine bilježi se ispodprosječna količina oborina. Zbog toga je protok rijeke
opao s prosječnih 17.000 kubičnih metara u sekundi na samo 6.200.
Niski vodostaji uzrokuju probleme u proizvodnji energije jer
hidroelektrana koja se proteže rijekom između Argentine i Paragvaja radi sa
samo 50% kapaciteta. U srijedu je potpredsjednik Brazila, Hamilton Mourão
upozorio da bi suša mogla dovesti do ograničenja električne energije u Brazilu.
Niski vodostaj otežava transport roba brodovima jer se oni
ne mogu natovariti do kraja u slučaju da dođe do nasukavanja.
Paraná je ključni plovni put za prijevoz žitarica, a loša
situacija mogla bi natjerati izvoznike da razmotre korištenje kopnenih ruta.
Meteorolozi predviđaju da bi suša mogla potrajati do 2022.
godine.
zosradio.ba/072info.com
