Ukupno 158 beba prošle godine na svijet su donijele
maloljetnice, a najmlađa majka, prema podacima Agencije za statistiku
BiH, imala je samo 13 godina.
Najviše beba, njih 105, kada je riječ o maloljetničkim
trudnoćama, lani su rodile sedamnaestogodišnjakinje, dok su
šesnaestogodišnjakinje rodile 36 živorođene djece.
Specijalistkinja ginekologije i akušerstva Vesna Ćurić iz
klinike Medico-S Banja Luka kaže da su maloljetničke trudnoće rizične
budući da se nije završilo fizičko, ali ni psihičko sazrijevanje buduće majke,
pišu Nezavisne novine.
“Kod maloljetničkih trudnoća povećan je rizik od
spontanih pobačaja, prijevremenih porođaja te zaostatka rasta i razvoja ploda.
Takođe, maloljetne trudnice često ne obavljaju redovne kontrole budući da se
takve trudnoće u nemalom broju slučajeva kriju od okoline. U tom periodu su
česte i polno prenosive bolesti. Ovakve infekcije u trudnoće nose povećan rizik
pobačaja i prijevremenog porođaja”, kaže Ćurić.
Ona ističe da kod maloljetnica još nije završen rast i
razvoj organizma tako da ni materica ne dostiže punu zrelost, što povećava
osjetljivost prema infekcijama, a povećana je i opterećenost krvotoka, što
dovodi do razvoja gestoza, povišenog krvnog pritiska i naposljetku stanja
opasnog i po majku i po dijete.
Korijen problema maloljetničkih trudnoća, prema riječima
sociologa Ivana Šijakovića, potiče iz porodice.
“To su najčešće deca iz porodica gde je briga o njima
veoma slaba i gde je u tom najosetljivijem tinejdžerskom odrastanju potrebna
zaista velika veština da se deca usmere na pravi put. Potrebno je da se s njima
razgovara, da se analizira, da se stekne njihovo poverenje. Pretpostavljam da
to danas mnoge porodice ispuštaju iz vida zbog trke da prežive i da nešto
zarade, pa ne vode brigu o deci”, kaže Šijaković.
Šijaković dodaje da i medijski sadržaj može biti jedan od
podsticaja na maloljetničku trudnoću, ali ponavlja da je porodica ta koja mora
usmjeravati djecu šta da gledaju.
“Dostupnost različitih sadržaja na internetu, a
naročito pornografskog, može da bude isto jedan od podsticaja da deca u tom
ozbiljnom tinejdžerskom dobu budu izložena tome i da to ne znaju da
razumeju”, ističe Šijaković.
Psiholog Aleksandar Milić objašnjava da
maloljetnici prilikom ulaska u odnose nemaju punu zrelost, niti polnu niti
tjelesnu, te da tako stupaju u nešto što im je nejasno, a zatim se suoče sa
posljedicama trudnoće.
“Trudnoća je svakako promjena stanja i psihičkog, i
tjelesnog, i biološkog. Pošto je u pitanju mlađi uzrast, koji je još u razvoju,
postoje značajne posljedice po cjelokupni razvoj, a mogu biti emocionalne,
socijalne, intelektualne i, naravno, biološke”, kaže Milić.
U takvim situacijama, prema riječima psihologa, bez pomoći i
razumijevanja drugih, ove osobe će se suočiti sa ogromnim životnim teškoćama.
“U takvim situacijama potrebna je podrška i roditeljima
i okolini, kao i da se isključi bilo kakvo ignorisanje, odbacivanje ili
stigmatizacija trudnice”, navodi Milić.
zosradio.ba/radiosarajevo.ba
