Realnost u Bosni i Hercegovini već godinama jeste da se mladi sve rjeđe odlučuju da se obučavaju za zanatske poslove.
Svako od nas je bar jednom doživio problem s majstorima, jer do dobrog majstora je danas teško doći.
Poslovni oglasi za zanatlije stalno su aktivni, tako da za razliku od mnogih koji se u vrijeme pandemije brinu za svoje radno mjesto, ova branša nema tih problema. Uprkos potrebama tržišta, interesovanje za te prekvalifikacije je malo.
Da obrazovni sistem uopće nije usklađen s potrebama tržišta u BiH, najbolje pokazuju činjenice o nedostatku kvalificirane radne snage, poput zanatlija, dok, u međuvremenu, na evidencijama službi za zapošljavanje uzaludno traže posao ekonomisti, pravnici, socijalni radnici, pedagozi, i tako dalje.
Nadležne institucije ovaj segmente pretjerano ne interesuje. Lista deficitarnih zanimanja, uprkos stipendijama, svake godine se ponavlja.
Posljednja ažurirana lista objavljena je u maju 2021. godine s podacima za 2020. godinu na stranici Agencije za rad i zapošljavanje BiH, istu možete pogledati OVDJE.
S druge strane, bravari, zidari, električari, moleri, sve češće budućnost traže van granica BiH.
Prema posljednjim dostupnim podacima i oglasima za posao najtraženija i dobro plaćena zanimanja su:
elektroenergetičar, elektromehaničar, operater na CNC alatnim mašinama, plinski vodoinstalater, zavarivač, stolar, bravar, mesar, mehaničar, keramičar-podopolagač, moler-farbar, hemijski čistač, autolimar, autolakirer, bravar/zavarivač, krojač, knjigovezac, reklamni grafičar, kuhar, pomoćni kuhar, konobar, pomoćni tapetar.
Mladi prilikom izbora svog budućeg zanimanja ne bi trebalo da vode računa o dužini ili težini školovanja, već o budućnosti i mogućnosti da naučeno primjene na radnom mjestu. To je najbolji način da mlade osobe nađu zaposlenje u BiH, a ne da budu samo statistika na evidencijama nezaposlenih osoba.
Kako su pokazala ranija istraživanja portala mojposao.ba, najtraženija zanimanja za kojima su tragali poslodavci tokom pandemijske godine bili su operateri u pozivnim centrima, vozači, građevinski radnici, mehaničari, no sudeći prema objavljenim oglasima, ta zanimanja mogla bi biti tražena i u ovoj godini.
Prema okvirnom dokumentu Budžeta Federacije BiH za period 2022-2024. godina navodno je planirano povećati efikasnost tržišta rada kroz učinkovite politike zapošljavanja, zatim poboljšati usklađenost obrazovanja sa potrebama tržišta rada kako bi se osigurao kvalitetan i stručni kadar koji će doprinijeti rastu konkurentnosti, kako bi se osigurao deficitaran kadar, te povećala zaposlenost i smanjila nezaposlenost stanovništva.
Na ovu temu poslali smo upit Naidi Hota-Muminović, ministrici za odgoj i obrazovanje Kantona Sarajevo, međutim, do objave ovog teksta, odgovore nismo dobili – no podsjećamo da je ministrica nedavno objavila kako je zaražena koronavirusom.
Zakon o dualnom obrazovanju je najavljen u 2021. godini, između ostalog, propisavao bi povećanje broja sati praktične nastave za učenike srednjih stručnih škola, a za što bi dobili i novčanu naknadu, te regulisao druge bitne preduslove za njihovo zapošljavanje, piše Radio Sarajevo
