Prijedlog zakona o finansijskoj konsolidaciji i restrukturiranju javnih zdravstvenih ustanova u FBiH, koji je Vlada Federacije BiH uputila u parlamentarnu proceduru na usvajanje po hitnom postupku, podrazumijeva izdvajanje 225 miliona KM iz federalnog budžeta u naredne tri godine (od stupanja na snagu zakona) univerzitetsko-kliničkim te kantonalnim i općim bolnicama.
Zakon je uvršten na dnevni red predstojeće sjednice Predstavničkog doma Parlamenta FBiH, zakazane za 28. i 29. mart.
O njegovoj važnosti za zdravstveni sektor Federacije BiH za Klix.ba je govorila doktorica Marina Bera, pomoćnica federalnog ministra zdravstva.
“Usvajanjem ovog zakona Vlada FBiH prvi put na sistematski način daje podršku za očuvanje i unapređenje zdravstvenog sektora i zapravo promoviše, zagovara i uspostavlja sistem u kojem cjelokupno društveno-političko uređenje preuzima odgovornost za zdravstvo”, rekla je.
Ona navodi da je zdravstvu, u prethodnim periodima kroz brojne otpise dugovanja, ali i uvođenje novih obaveza, bez osiguranja dodatnih izvora finansiranja, “mnogo toga oduzeto”.
“Zdravstvo ne smije biti prepušteno samo sebi, a ovakav zakon iza kojeg je stala Vlada, a vjerujemo i Parlament FBiH, predstavlja ogroman iskorak u kontekstu preuzimanja odgovornosti društva za održivost i unapređenje zdravstvenog sektora. Zdravstvo je jedan od temeljnih stupova društva, te su njegova održivost i unapređenje neophodni ne samo u smislu osiguranja adekvatne zdravstvene zaštite, nego i zato što imaju esencijalnu ulogu u razvoju društva u kojem živimo. Zakon stvara pretpostavke za financijsku stabilnost zdravstva, a to je preduvjet za kvalitetnije i dostupnije zdravstvene usluge stanovništvu u Federaciji BiH. Usvajanje i implementacija ovog zakona, doprinijet će financijskoj stabilizaciji zdravstvenog sistema u Federaciji BiH, posebno kliničkih centara čiji je jedan od osnivača Parlament Federacije BiH, ali i kantonalnih i općih bolnica, naročito nakon dvogodišnjeg perioda otežanog rada zdravstvenog sektora u uslovima pandemije odnosno epidemije covid-19, koje su i dalje na snazi”, navela je Bera.
Ona poručuje da pored ovoga, Zakon stvara pretpostavke i za restruktuiranje zdravstvenih ustanova u smislu uvođenja novih zdravstvenih tehnologija, kao i za reformu finansiranja zdravstvenog sistema.
“Sve rečeno je pretpostavka za kvalitetnije i dostupnije zdravstvene usluge. No, efekti ovog zakona neće biti dostatni ako zdravstvene ustanove, na koje se odnosi Zakon, ne poduzmu aktivnosti na otklanjanju uzroka koji su doveli do gubitaka u poslovanju bolnica, zajedno s osnivačima zdravstvenih ustanova, što uključuje i jačanje sistema unutarnjih finansijskih kontrola, odnosno unutarnje revizije, zaključila je Bera u odgovoru na pitanje o konkretnom značaju finansijske pomoći.
Zakon će se naći na sjednici Parlamenta FBiH već 28. i 29. marta ove godine, a Bera ističe da je važno što hitnije donijeti isti.
“Epidemija covid-19 dovela je do negativnih efekata u ekonomiji i zdravstvu Federacije, posebno u javnom sektoru. Podaci za nivo Federacije govore i o smanjenju ukupnog broja osiguranih osoba i ukupnog stanovništva u 2020. u odnosu na 2019. godinu, smanjenju obuhvata stanovništva zdravstvenim osiguranjem, iskazivanju konsolidiranog gubitka u poslovanju javnog sektora u zdravstvu. Sve to kao i drugi podatci upućuju na neophodnost nastavka provedbe mjera za stabilizaciju postojećeg stanja u ekonomiji i zdravstvu kantona i Federacije. Stoga bi donošenje ovog zakona u redovitoj proceduri imalo nesagledive negativne finansijske efekte po javni zdravstveni sektor, poslovanje javnih zdravstvenih ustanova, te budžete općina, kantona i Federacije koji su osnivači javnih zdravstvenih ustanova”, navela je kao razlog hitnog donošenja.
Osnova za njegovo donošenje su, kako ističe, Reformska agenda za period 2019-2022. koju su preuzele bh. vlasti u Briselu, zatim zaključci Doma naroda Parlamenta FBiH iz 2016. godine, kao i zaključci Vlade FBiH iz 2015. godine.
“Finansijskim analizama utvrđeno je da javne zdravstvene ustanove zaključno s 31.12.2020. godine bilježe gubitak od oko 203,1 miliona KM, a dugovanja na taj dan su iznosila 438,7 miliona KM. Povećanje ukupnih dugovanja u 2020. godini u odnosu na 2019. godinu iznosi 16,43%. Od ukupnih dugovanja, 25,6% obaveza odnosi se na one prema dobavljačima starije od 60 dana, odnosno 112,5 miliona KM. Obzirom da obaveze imaju tendenciju daljnjeg rasta, naročito u pandemiji, donošenje ovog zakona u žurnom postupku je neophodno”, rekla je Bera.
Odgovorila je i na pitanje o tome kako su nastali gubici i dugovanja u zdravstvenim ustanovama te šta pacijenti mogu očekivati da će nakon usvajanja zakona biti poboljšano.
“Federalno ministarstvo zdravstva, kao i Povjerenstvo za izradu ovog zakona koje je bilo multisektorsko i multidisciplinarno, sačinili su analize poslovanja javnih zdravstvenih ustanova na temelju podataka iz različitih izvora, a u saradnji i uz pomoć Ureda Svjetske banke. Konkretno, razlozi za nastale gubitke i dugovanja su, prije svega, neriješeno pitanje adekvatnog finansiranja zdravstvenih ustanova. Javne zdravstvene ustanove se najvećim dijelom finansiraju iz sredstava doprinosa za zdravstveno osiguranje, a koji se alociraju u zavodima zdravstvenog osiguranja i koji predstavljaju novac osiguranika – građana, a ne sredstva budžeta, dok je finansiranje iz drugih izvora nedostatno ili ga uopće nema. U konkretnom se misli na neispunjavanje obveza po pitanju doznačavanja sredstava od osnivača javnih zdravstvenih ustanova, otpisivanje stomilijunskih dugovanja sektoru zdravstva kroz zakone o finansijskoj konsolidaciji privrednih društava, rudnika uglja, JP Željeznice Federacije BiH, te prilikom uspostave Federalnog zavoda MIO/PIO otpisivanje dugovanja sektoru zdravstva po osnovu dospjelih, a nenaplaćenih doprinosa za obvezno zdravstveno osiguranje u iznosu od 300 miliona KM, neostvareno subvecioniranje sektora zdravstva iz budžeta različitih nivoa vlasti za plaćeni PDV u sektoru zdravstva od 2006-2020. u iznosu od oko 1,5 milijardi KM, a nakon donošenja Zakona o PDV-u i sl. Naime, zdravstvena usluga je oslobođena od plaćanja PDV-a, ali je u obavezi platiti PDV na sve ono što ulazi u kalkulaciju cijene zdravstvene usluge (lijekovi, potrošni materijal, hrana, energenti i dr.). Za plaćeni iznos PDV-a u sektoru zdravstva, koji od 2006. do 2020., ponavljam, iznosi cca 1,5 milijardu KM, nikada nisu doznačena sredstva za subvecioniranje sektora zdravstva iz budžeta po ovom osnovu”, riječi su Bere.
Za mjere kontrole utroška sredstva i njihovo namjensko trošenje kod kliničkih centara odgovorna je Vlada Federacije BiH, Federalno ministarstvo zdravstva, s drugim federalnim resornim ministarstvima, Poreznom upravom Federacije BiH, a za opće i kantonalne bolnice vlade kantona, kantonalna ministarstva zdravstva i finansija, ali i same javne zdravstvene ustanove, piše Klix.ba
“Mjere kontrole utroška ovih sredstava i njihove namjene, kao i nadzor vrše nadzorna i upravna vijeća javnih zdravstvenih ustanova – kliničkih centara, te upravna vijeća za zdravstvene ustanove opće i kantonalne bolnice. Zakonom je predviđeno imenovanje povjerenstva za praćenje i nadzor nad implementacijom programa finansijske konsolidacije i/ili restrukturiranja, kao i namjenskog utroška ovih sredstava. To povjerenstvo će kontrolirati implementaciju i namjenski utrošak sredstava federalnog budžeta za namjenu finansijske konsolidacije i/ili restruktuiranja i za kliničke centre, kao i kantonalne i opće bolnice”. zaključak je.
 univerzitetsko-kliničkim te kantonalnim i općim bolnicama.){kind=link}