Hodanje je zasigurno najpopularnija aktivnost, prvenstveno zbog toga što ne zahtjeva pretjerani napor, a često se sugerira osobama s prekomjernom težinom koje žele smršaviti, jer hodanjem ne opterećuju zglobove. Ali, koliko bismo zapravo trebali hodati dnevno?
Čarobna brojka za koju ste i sami sigurno čuli je 10.000 koraka. Trend od 10.000 koraka dnevno proširio se svijetom brzo i postao standardna mjera kada je u pitanju dnevna fizička aktivnost. Tome u prilog svjedoče i brojne mobilne aplikacije za mjerenje koraka koje su se pojavile unazad nekoliko godina, ali i potreba sve većeg broja ljudi da dnevno dostignu tu ”zlatnu” brojku.
Odlučili smo ispitati je li 10.000 koraka dovoljno za mršavljenje, otkuda liječnicima i trenerima upravo ta brojka i što ona u vidu zdravlja čini za nas.
Porijeklo ovog trenda datira iz 1964. godine kada je liječnik Yoshiro Hatano počeo prodavati pedometar poznat kao manpo-kai (mjerač 10.000 koraka) i odredio 10.000 koraka kao idealnu mjeru kretanja za očuvanje i unapređenje zdravlja, piše Miss7zdrava.hr.
Japanska firma Yamasa predstavila je taj prvi brojač koraka u marketinškoj kampanji uoči Olimpijskih igara u Tokiju. Pedometar se dobro prodavao, a taj broj koraka ostao je preporuka sve do danas. Ali, smatra se da je dr. Hatano proizvoljno izabrao ovaj broj, navodno zato što japanski simbol koji označava 10.000 izgleda kao čovjek koji hoda.
Sjedilački način života koji je danas postao sve prisutniji odražava se na naše fizičko i mentalno zdravlje. Osim što može uzrokovati tjeskobu, nedovoljno kretanja uzrokuje i probleme s mišićima i kostima, a zadnjih se godina zbog puno sjedenja sve više ljudi žali i na bolove u vratu, leđima i ramenima.
Zato liječnici hodanje preporučuju kao odmak od sjedenja, kako bi ostali aktivni i mentalno zdravi.
Svakodnevnim hodanjem od barem pola sata smanjujete rizik od šećerne bolesti tipa 2 ili ćete je lakše održavati pod kontrolom, ako već od nje bolujete. Nadalje, hodanjem štedite bubrege, jer se zbog pojačana znojenja ublažava “pritisak” na te vitalne organe, budući da se putem znoja iz organizma eliminira dio otpadnih tvari.
Hodanje također jača krvotok i pluća, pa srce učinkovitije pumpa krv u sve dijelove tijela, a pluća opskrbljuju krv s više kisika. S obzirom na to da je srce mišić, sve što ubrzava protok krvi kroz njega čini ga snažnijim.
Hodanje pogoduje srcu tako što smanjuje krvni pritisak, povećava količinu dobrog kolesterola u krvi i smanjuje gustoću i viskozitet krvi, čime se sprječava stvaranje ugrušaka. Ali, stručnjaci upozoravaju kako ne bi trebalo ignoririsati otkucaje srca tokom hodanja, kao ni intenzitet hodanja.
Važno je natjerati srce da kuca brže i kretati se onoliko brzo koliko možete. Studije su potvrdile da biste trebali brzo hodati barem 10 minuta kako bi se takva aktivnost smatrala kardiovaskularnom vježbom. Međutim, treba uzeti u obzir da su dužina koraka, dob, zdravstveno stanje i kondicija parametri koji su različiti za svakog pojedinca.
Je li 10.000 koraka dovoljno za mršavljenje?
Ukoliko svakodnevno hodamo 10.000 koraka, potrošit ćemo oko 500 kalorija, ali, to nije dovoljno ukoliko želimo gubiti kilograme. Potrebno je i pripaziti na prehranu i pritom u obzir uzeti kalorijski deficit. Njega možemo postići tako da svakodnevno unosimo manje kalorija u odnosu na dnevnu kalorijsku potrošnju.
Naučnici sa Sveučilišta u Utahu potvrdili su ove tvrdnje istraživanjem koje su proveli na uzorku od 120 studenata. Studenti su napravili po 10.000, 12.500 ili 15.000 koraka šest dana u sedmici dana, nisu pretjerano pazili na prehranu i nisu imali dodatne aktivnosti osim hodanja.
Za vrijeme istraživanja povećali su svoju težinu za 1,5 kilograma, čak i oni koji su napravili po 15.000 koraka dnevno. Dakle, ukoliko je vaš preporučeni dnevni kalorijski unos 1.600 kalorija, a pojedete između 1.600 i 2.100 kalorija i pritom svakodnevno napravite 10.000 koraka, možete biti sigurni da će kilogrami ići dolje.
Ali, ukoliko želite ojačati mišiće tijela, samo hodanje nije dovoljno. Morat ćete dodati trening snage dva do tri puta sedmično i osmišljen plan prehrane koji će udovoljiti tjelesnim potrebama, a istodobno ostvariti odgovarajući kalorijski deficit .
