Cijene proizvoda i usluga koji se koriste za ličnu potrošnju u aprilu ove godine više su za 13,2 posto u odnosu na april 2021., a najveća poskupljenja, osim u sektoru prijevoza (28,9 posto), odnose se na prehrambene proizvode, piše Avaz.ba
Iako statistički izvještaji tek naknadno potvrde ono što građani preživljavaju svaki dan, upravo na cijenama pojedinačnih artikala jasno je koliko je život stanovnika BiH ove godine teži u odnosu na godinu ranije.
Pomama za uljem
Prema izvještajima Agencije za statistiku BiH za april prošle i april ove godine, evidentni su rast prosječnih potrošačkih cijena i poskupljenje praktično svih osnovnih životnih namirnica.
Tako je cijena riže u aprilu prošle godine iznosila 3, a ove godine 3,70 KM po kilogramu. Cijene hljeba porasle su sa 2,30 na 2,90 KM, a brašna sa 1,10 na 1,60 KM po kilogramu. Kilogram junetine i piletine prošle godine mogao se kupiti za 13,50 odnosno 4,90 KM, a ove godine košta 17,70 KM odnosno 6,60 KM.
Ulje je postalo simbol velike ekonomske krize, a njegova cijena je s prošlogodišnjih 2,70 porasla na 5,10 KM po litru. Cijene dizela porasle su sa 2 na 3,10 KM po litru, a benzina sa 2,10 na 2,90 KM. Skuplji su i mlijeko, puter, krompir, grah, so, šećer, margarin, čak i kafa i šišanje. Čak je s 0,80 na 0,90 KM morala poskupjeti i sijalica.
Predsjednik Udruženja za zaštitu potrošača “Fortuna” iz Mostara Marin Bago kaže da čovjek može preživjeti na hljebu i vodi, ali to nije život dostojan čovjeka.
– Obitelji se odriču mnogih stvari zbog svoje djece i to zaista postaje jedan okidač za iseljavanje širih razmjera. Tome svjedočimo godinama i frustrirajuće je što nema nikakvog političkog, društvenog i privrednog odgovora, pa se i oni koji su se dvoumili odlučuju za bježanje – kaže Bago.
Sve države
Mjere vlada na svim nivoima očekuju i u Udruženju za zaštitu potrošača DON iz Prijedora. Predsjednica Murisa Marić kaže da je u masi poskupljenja mnogo i onih koja nemaju opravdanje.
– Prije nekoliko dana imali smo informaciju od kupca koji je na ulju koje je kupio vidio da je proizvedeno iz žetve suncokreta 2016. godine. Dakle, još su u pitanju zalihe. Mi očekujemo da naši zvaničnici poduzmu mjere, kao što su to uradile sve države iz okruženja. Nije ovdje više upitna samo hrana već je problem kako kupiti pelet, koji je poskupio za 80 posto, ili drva, koja su skuplja 60 posto – ističe Marić.
Šnicla skuplja za oko 3 KM
Za porciju šnicle građani, umjesto 13,90, ove godine moraju izbrojati 15,60 KM, dok je pizza sa 7,40 poskupjela na 8,20 KM. Tona uglja je prošle godine koštala 171,60, a ove 177,90 KM, dok se kubni metar ogrjevnog drveta mogao kupiti za 80,50, a ove godine košta 90,20 KM. Deterdžent za mašinsko pranje veša sa 3,70 na 3,90 KM po kilogramu, a deterdžent za ručno pranje posuđa sa 2,80 na 3,10 KM po litru.
Toaletni papir, taksi, šampon…
Ni prosječne cijene šišanja kod muških frizera više nisu 6,30 KM, već 7 KM. Prosječne cijene taksi prijevoza porasle su sa 1,50 na 1,80 KM po kilometru, a gradskog prijevoza sa 1,50 na 1,70 KM.
Litar šampona, umjesto prošlogodišnjih 9,70, sada košta 10,20 KM, a pakiranje toaletnog papira koštalo je 2,40 KM i u aprilu ove godine skuplje je za 1 KM
