Svjetska banka upozorava da bi ekonomska kriza mogla postati još gora

Upotpunjujući štetu od pandemije, ruska invazija na Ukrajinu povećala je usporavanje globalne ekonomije, koja ulazi u ono što bi moglo postati dugotrajan period slabog rasta i povišene inflacije, navedeno je u najnovijem izvještaju Svjetske banke.

Takva ekonomska kretanja povećavaju rizik od stagflacije, sa potencijalno štetnim posljedicama za ekonomije sa srednjim i niskim prihodima.

Stagflacija je stanje države ili područja monetarne unije u kojem je privreda istovremenu u stanju stagnacije i inflacije.

Svjetska banka očekuje da će globalni rast pasti na 2,9 posto u 2022. godini, znatno niže od 4,1 posto koliko su iznosile projekcije u januaru.

Očekivanja su da će se ekonomije kretati tim tempom u periodu od 2023. do 2024. godine jer rat u Ukrajini kratkoročno uzrokuje poremećaje aktivnosti, investicija i trgovine, potražnja nestaje, a sporo napreduje prilagođavanje fiskalne i monetarne politike.

Kao rezultat štete od pandemije i rata, nivo dohotka po glavi stanovnika u ekonomijama u razvoju ove će godine biti skoro 5 posto ispod trenda prije pandemije.

“Rat u Ukrajini, blokade u Kini, poremećaji u lancu nabavke i rizik od stagflacije koče rast. Za mnoge zemlje recesiju će biti teško izbjeći”, rekao je predsjednik Svjetske banke David Malpass.

Malpass smatra da je potrebno hitno potaknuti proizvodnju i izbjeći trgovinska ograničenja.

“Promjene u fiskalnoj, monetarnoj, klimatskoj i dužničkoj politici potrebne su kako bi se države suprotstavile pogrešnoj alokaciji kapitala i nejednakosti”, istakao je predsjednik Svjetske banke.

Ekonomije u razvoju morat će uravnotežiti potrebu za osiguranjem fiskalne održivosti s potrebom da ublaže efekte kriza koje pogađaju najsiromašnije građane.

“Korištenje kredibilnih okvira monetarne politike i zaštita nezavisnosti centralnih banaka mogu efikasno usidriti inflaciona očekivanja i smanjiti količinu pooštravanja politike koja je potrebna za postizanje željenih efekata na inflaciju i aktivnost”, kazao je Ayhan Kose, direktor Grupe za ekonomske projekcije Svjetske banke.

Trenutno ekonomija liči na onu iz 1970-te u tri ključna aspekta:

• upornim poremećajima na strani ponude koji podstiču inflaciju, čemu prethodi produženi period visoko prilagodljive monetarne politike u velikim naprednim ekonomijama,
• mogućnostima za slabljenje rasta,
• ranjivosti sa kojima se tržišta u razvoju suočavaju uzimajući u obzir pooštravanje monetarne politike koje će biti potrebne za obuzdavanje inflacije.

Analitičari Svjetske banke očekuju da će se globalna inflacija umanjiti sljedeće godine, ali će vjerovatno ostati iznad ciljane inflacije u mnogim ekonomijama.

U izvještaju se napominje da bi, ako inflacija ostane povišena, ponavljanje rješavanja prethodne epizode stagflacije moglo dovesti do oštrog globalnog pada zajedno s finansijskim krizama na nekim tržištima i ekonomijama u razvoju.

Izvor: Klix.ba