U našoj zemlji kada kažete Romi, velika većina ih poveže sa prosječenjem na ulicama. Rijetki su oni koji se zapitaju zašto je neka ruka na ulici ispružena u potrazi za milostinjom.
Problemi zajednice Roma u BiH su mnogobrojni i vrlo često je ova populacija u potrazi za svojim pravima. Prema procjenama međunarodnih organizacija na području BiH živi oko 50 hiljada Roma. Zvanični podaci iz posljednjeg popisa stanovništva iz 2013. godine sugerišu da ih u našoj zemlji živi nešto više od 12 hiljada.
Svi su složni da ova nacionalna manjina živi u jako teškim uslovima. Mnogi od njih nemaju riješeno stambeno pitanje, djeca nisu uvedena u obrazovni sistem, a ni sa zdravstvenom zaštitom nije bolja situacija. Jedan od svijetlih primjera svakako je područje Grada Zavidovići gdje danas živi oko 780 članova zajednice i prema riječima Gradonačelnika zbog njihovih stalnih migracija vrlo je teško precizirati njihov broj.
„Oni kao takvi predstavljaju značajnu zajednicu na području grada Zavidovići. Kao takvi imali su i poseban tretman od strane kako mojih prethodnika tako i mene ulaskom u mandat. Zahvaljujući prije svega humanitarnim i međunarodnim organizacijama: CRS-u, humanitarnoj organizaciji Help, UNHCR-u i Caritasu izgrađeno je lili zbrinuto oko 100 romskih porodica na različite načine. Ono na što smo posebno ponosni je da veoma mali broj njih je ostao sa neriješenim stambenim pitanjem.“ – govori nam na početku razgovora Hašim Mujanović, gradonačelnik Zavidovića.
S druge strane mali je broj Roma koji šalju svoju djecu u škole kako bi stekli neophodno obrazovanje i iz generacije u generaciju ovaj problem je zasigurno jedan od elemenata koji koči dalji razvoj ove zajednice kao i njihov kvalitetniji život.
„Ono na što nisam ponosan jeste da nisu odgovorili obavezi kada je u pitanju obrazovni proces. Djecu ne upućuju u obrazovne institucije i kao takvi imaju posljedice u kasnijem životu. Naime, oni pojavljuju kao trgovci pojedinci i kao takvi ne mogu otvoriti djelatnost ukoliko nemaju minimalno osnovnu školu. Mi smo i u tom kontekstu pokušali sa njihovim predstavnicima da dogovorimo određeni plan aktivnosti kako bismo i njih uveli u pravni sistem ove države, da oni ne moraju bježati od inspekcija i kontrola. Međutim, nisu veliki efekti postignuti na tom polju. To je možda jedan minus i za mene jer nismo napravli ono što želimo.“ – govori nam Hašim Mujanović
Problem prosjačenja je prisutan širom naše zemlje i policijske strukture u saradnji sa relevantnim institucijama pokušavaju taj problem riješiti no zasada nema većeg uspjeha. Prema riječima Gradonačelnika Zavidovića vrlo je teško pomoći nekom ko sam sebi ne želi pomoći te ističe:
„Mi smo svjesni obzirom da upravljamo ovim sistemom svih nedostataka i svjesni smo i svih posljedica. Jedan od tih nedostataka, ogleda se u stanju na našim ulicama gdje smo zatečeni ili zarobljeni sa djecom koja su iskorištena za prosjačenje umjesto da idu u školu ili u obrazovne ustanove kako bi sutra promijenili kvalitet svog života. Međutim, oni su generacijski zloupotrijebljeni, iskorišteni i nastavljaju tradiciju prosjačenja. Nisu svi Romi prosjaci. Imamo i čestitih Roma, veoma veliki broj Roma je stabilan, stambeno i finansijski zbrinut. Međutim, imamo i par pojedinaca za koje smo poduzeli određene aktivnosti u saradnji sa Centrom za socijalni rad i u saradnji sa policijskom stanicom Zavidovići, da se to sistemski riješi. Na koji način? Najvjerojatnije da ćemo morati kroz angažman Centra za socijalni rad takvu djecu koja su predmet trgovine zbrinjavati u centre koja su puštena ili prepuštena na prosjačenje na našim ulicama. Naravno da je to nepopularna mjera ali mi ne vidimo drugog načina. Željeli bismo, i zaista vrata institucija su otvorena za saradnju sa svima a posebno sa tim ugroženim kategorijama kao što su Romi. Želimo da sutra od njih napravimo korisne članove ove zajednice i da na taj način popravimo i kvalitet njihovog života.“
Sama gradska administracija pokušala je naći modele kako bi djeca iz ove zajednice mogla pristupiti obrazovanju.Naime prema izvještajima koji su dostupni jedno od troje romske djece, koja su školskog uzrasta još uvijek ne pohađa osnovno obrazovanje. S druge strane samo jedno od četvero djece pohađa srednju školu, a posebno je porazna činjenica da svoje školovanje prekidaju djevojčice iz ove populacije. O mjerama koje gradska administracija poduzima a kako bi povećala broj učenika iz ove zajednice za ZOS radio govorio je Hašim Mujanović:
„Mi smo zaista u Gradu Zavidovići otvoreni za realizaciju svih projekata. Međunarodne organizacije su zaista pokazale visok stepen zainteresovanosti, uz njih svakako bi kazao da i Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH je pokazalo svoju senzibilnost kada je u pitanju romska populacija ili kada su u pitanju socijalni slučajevi. Oni su svoj dio posla radili kvalitetno i ja im se zaista zahvaljujem. Što se tiče samog grada, mi smo otvoreni za svaki projekt koji će dovesti do poboljšanja kvaliteta života svih nas koji živimo u gradu, jer na takav način svi ćemo biti bezbjedniji. Ukoliko su ljudi finasijski ujednačeni neće tu biti problema. Ono što je još jedna specifičnost da nismo imali problema i nemamo problema kada su u pitanju izvršenja krivičnih djela od strane romske populacije. Oni su čestiti i vrijedni i korisni članovi ove zajednice, naravno uz taj nedostatak koji se tiče obrazovnog dijela. Tu moramo puno više uložiti i poraditi bez obzira na činjenicu što smo mi ulagali naša sredstva za kupovinu udžbenika ili za opremanje djece za početak školske godine s posebnim osvrtom na romsku djecu jer želimo da oni uspiju.“
Romi u BiH prema dostupnim podacima žive tu oko 600 godina. Pomaci koji su napravljeni u cilju poboljšanja uslova života za pripadnike ove zajednice vidljivi su ali još uvijek su nedovoljni. Ono na čemu će se zasigurno morati raditi u budućnosti je i svijest građana o Romima, jer i oni su samo ljudi koji žele za sebe i svoje porodice bolje sutra.
