Čičić: Inflacija raste zbog svjetske krize, a BiH treba pomoći najugroženiju kategoriju stanovništva

/

Cijene proizvoda i usluga koje se koriste za ličnu potrošnju u Bosni i Hercegovini mjerene indeksom potrošačkih cijena, u augustu 2022. godine u odnosu na prethodni mjesec, u prosjeku su zabilježile rast 0,3 posto, podaci su Agencije za statistiku BiH.

Zbog agresije Rusije na Ukrajinu došlo je do enormnog povećanja nafte, plina, struje i ostalih eneregenata što izaziva inflaciju pa je tako inflacija, na godišnjem nivou, dostigla rekordnih 16,8 posto, podstaknuta prije svega rastom troškova za hranu koja je od augusta 2021. do augusta 2022. godine poskupjela za 25,6 posto. U istom periodu prijevoz je poskupio 28,4 posto! Ova poskupljenja su generator rasta inflacije, a uz to više cijene zabilježene su u gotovo svim analiziranim odjeljcima, režijskim troškovima, održavanju kuće, zdravstvu, obrazovanju, restoranima…

Od sjednica oba doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine na kojima bi se konačno odlučilo o sniženju cijena goriva kroz privremenu suspenziju akciza ne bi bilo ništa jer prema objašnjenima koje su dali prvi ljudi Zastupničkog i Doma naroda Nebojša Radmanović i Nikola Špirić, izborna kampanja je važnija od života građana.

Zbog toga je Bakir Izetbegović, dopredsjedavajući Doma naroda, za 4. oktobar zakazao hitnu sjednicu ovog doma posvećenu akcizama, ali i dopunama Zakona o porezu na dodanu vrijednost kojim se uvodi nulta stopa PDV-a na osnovne namirnice, a 22 posto na luksuz, uz postojeću stopu od 17 posto na sve ostalo.

Izetbegović je zakazao sjednicu Doma naroda nakon što predsjedavajući tog doma Nikola Špirić nije ispoštovao Poslovnik o radu i u propisanom roku udovoljio zahtjevu pet delegata za sazivanje hitne sjednice.

I hitnu sjednicu Zastupničkog doma prošle sedmice je zatražilo 15 zastupnika, ali Radmanović nije sjednicu zakazao u roku koji je predviđen Poslovnikom o radu.

Kolegij Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine zakazao je sjednicu ovog doma za srijedu, 5. oktobar, a na dnevnom redu su samo izmjene Zakona o akcizama, kojim je predviđeno privremeno ukidanje akciza na gorivo čime bi ono trebalo biti jefitnije.

Dok je vrijednost naftnih derivata na svjetskom tržištu na najnižem nivou od januara ove godine, u Bosni i Hercegovini su cijene dizela i benzina samo blago pale, jer tako su odlučili domaći uvoznici goriva.

Evropska nafta brent za novembarsku isporuku pala je za 1,24 dolara ili za 1,44 posto, na 84,91 dolar. Fjučersi američke nafte WTI, također za isporuku u novembru, potonuli su za 1,32 dolara ili za 1,68 posto, na 77,42 dolara za barel, podaci su portala Oilprice.com, koji prati cijene na tržištu u realnom vremenu.

Cijene oba tipa nafte su se u petak pale za oko pet procenata na najniži nivo od januara ove godine. Ali kao i obično strmoglavi pad cijena nafte u svijetu u BiH se jedva osjeti. Na bh. tržištu naftaši žure samo kada treba podići cijenu goriva, a kada je treba sniziti, ne žure i sniženja budu minimalna u odnosu na pad cijena nafte u svijetu.

Pošto je konvertibilna marka vezana za euro, naši političari kažu da uvozimo i inflaciju. To jeste činjenica, ali što se tiče političara nemam šta reći, ali ukidanje akciza na gorivo na određeni period nije dominantna mjera, kaže za Faktor ekonomista Muris Čičić i pojašnjava:

– Dominantna mjera je direktna pomoć onima kojim treba. Pošto je naše društvo raslojeno na razne segmente i ima siromašnih ljudi, a po mojoj procjenih takvih je 50 posto koji su ili siromašni ili na granici siromaštva. Tim ljudima treba mnogo više pomoći nego ljudima koji nisu u toj situaciji. Naravno da inflacija pogađa svakoga, ali dobrostojeći materijalno lakše će progurati s onim što imaju, a siromašni jednostavno nemaju novca i treba im pomoć – ističe Čičić.

Akcize su atraktivne za medije, nastavlja Čičić, ali njihovo ukidanje ne pomaže siromašnima u Bosni i Hercegovini.

– Siromašni uglavnom nemaju auta i slabo se vozaju i ako imaju neko auto, njima su važnije cijene energenata. Nažalost, inflacija u BiH je uvezena i to je koleterana šteta i naše vlade ne mogu utjecati na inflaciju, ali mogu pomagati dijelu siromašnog stanovnštva. Nešto se i čini, Vlada FBiH pomaže najsiromašnijim, ali kao uvijek nije dovoljno – kaže Čičić.

Najviše poskupljenje energenata utječe na privredu, tvrdi naš saogovornik.

– Oni se nekako dovijaju jer im rastu troškovi i teško im je naći balans u podizanju cijena svojih proizvoda. Cijene hrane rastu i to je problem za građane, ali sa aspekta potrošača imamo jedino sreću što struja najjeftinija u regionu i Evropi. Dokle će tako biti, ne zna se jer ne postoji jedinstvena energetska politika u BiH, koja bi osigurala dugoročno obnovljive izvore – veli Čičić.

Ekonimista Čičić upozorava da se u javnosti ne treba upotrebljavati enormna ili galopirajuća inflacija, a evo i zašto, piše Faktor.

– Mi koji smo malo stariji pamtimo enormnu i galopirajuću inflaciju iz vremena Ante Markovića u bivšoj zajedničkoj državi, kada je inflacija bila i hiljadu posto, a ova sad inflacija što je 17 posto nije enormno visoka. Ona pogađa građane i visoka je i treba se boriti protiv inflacije koliko se može, ali na žalost ne možemo uraditi mnogo da se inflacija smanji – zaključuje Muris Čičić.

Povezani postovi

Reagovalo udruženje: Usvojeni budžet FBiH je šamar poljoprivrednicima

Udruženje poljoprivrednika Federacije BiH oglasilo se nakon što je...

EU traži da BiH uvede vize Rusiji

Novi Savjet ministara BiH tek je stupio na dužnost,...

Temperatura i do minus 8, kakvo vrijeme nas očekuje za vikend

U BiH danas oblačno vrijeme većinom sa snijegom. Na...

Izvoz iz BiH u Hrvatsku porastao skoro 40 posto, izvezeno robe u vrijednosti preko milijardu eura

Iz Bosne i Hercegovine je tokom prošle godine najviše...