Nova nordijska kuhinja je “in”, pišu blogovi o hrani. No, šta je ona tačno? I je li jednako korisna za zdravlje i dugovječnost kao mediteranska prehrana, koja se naširoko smatra zlatnim standardom?
Kulinarski pokret “Nova nordijska kuhinja” pokrenut je u Kopenhagenu 2004. proglasom o nordijskoj prehrani u 10 tački, koji je razvilo i potpisalo 12 nordijskih kuhara.
Načela tog proglasa mogu se sažeti kao regionalna kultura hrane temeljena na čistoći, sezoni, etici, zdravlju, održivosti i kvaliteti:
Kao nordijski kuhari smatramo da je došlo vrijeme da stvorimo novu nordijsku kuhinju, koja se svojim dobrim okusima i posebnim karakterom može uspoređivati sa standardima najvećih svjetskih kuhinja.
Nekoliko godina kasnije Nordijsko vijeće ministara, međuvladina agencija Finske, Danske, Švedske, Islanda i Norveške, pokrenulo je novi nordijski prehrambeni program kao potporu proglasu te za promicanje lokalne, regionalne i nacionalne hrane.
Godine 2017. osnovan je Nordijski laboratorij za politiku hrane kako bi pomogao u rješavanju problema s hranom koji su identificirani kao izazovi u ciljevima održivog razvoja Agende 2030 Ujedinjenih naroda. Carolin Groth, stručnjakinja u odjelu za hranu i prehranu Centra za savjetovanje potrošača u njemačkom Hamburgu, ističe:
Fokus je na biljnoj i neprerađenoj hrani koja se nalazi u sjevernoeuropskim zemljama.
Koje namirnice uključuje nordijska kuhinja?
Tipična nordijska hrana uključuje cjelovite žitarice, uglavnom raž, ječam i zob. Korjenasto povrće poput cikle i mrkve također ima važnu ulogu, zajedno s pivom i regionalnim voćem poput jabuka i krušaka.
“Orasi, gljive i mahunarke također su dio prehrane.”, kaže Groth.
Ta hrana biljnog podrijetla nadopunjena je masnom ribom poput lososa i skuše te mliječnim proizvodima s niskim udjelom masti.
Ulja u nordijskoj prehrani su uglavnom iz sjemenki uljane repice, suncokreta i lanenog sjemena.
Meso je, prema Groth, rijetko na jelovniku – obično samo jednom tjedno:
Nema velike razlike u odnosu na tipičnu mediteransku prehranu, budući da je osnova obje dijete slična.
Mediteranska prehrana također počiva na hrani biljnog podrijetla.
Osim povrća, temelj joj čine voće, orašasti plodovi, sjemenke i mahunarke uz žitarice, ribu i maslinovo ulje.
Kao i u nordijskoj prehrani, meso i mliječni proizvodi se konzumiraju samo povremeno.
Te namirnice opskrbljuju tijelo s mnogo vitamina, minerala, dijetalnih vlakana i sekundarnih biljnih metabolita. Osim toga, postoji obilje zdravih masnih kiselina preko ribljih i biljnih masti.
Groth naglašava:
U obje prehrane jede se malo mesa, što je pozitivno sa zdravstvenog stajališta.
Nordijska prehrana i dugovječnost
Dr. Georg Wechsler, predsjednik Udruge njemačkih liječnika za nutricionističku medicinu (BDEM), ipak nije spreman nordijsku prehranu staviti u bok s mediteranskom:
Ne mogu čvrsto podržati nordijsku prehranu jer nedostaju čvrsti dokazi. Točnije, Skandinavci ne žive dulje ili primjetno dulje od južnih Europljana. Očekivano trajanje života u sjevernoj i južnoj Europi gotovo je identično – oko 85 godina. Plus ili minus godina potpuno je nevažno.
Stope smrtnosti u cijeloj Europskoj uniji također su slične.
Prema Wechsleru one više ovise o kvaliteti zdravstvene skrbi nego o prehrani. Stoga prelazak na nordijsku prehranu u nadi da ćete produžiti život nema smisla.
Štoviše, kaže on, ne daje tijelu sve što treba:
Ima relativno malo vitamina i dijetalnih vlakana, ali ima puno masti. Norvežani ne jedu mnogo naranči ili zelene salate – one ne rastu tamo gore.
A izvora vlakana, primjerice tamnog kruha, malo je, kaže.
Pozitivna strana je obilje omega-3 masnih kiselina, osobito iz masne ribe. “I malo je mesa.”, dodaje on.
Ni nordijski ni mediteranski, već europski plan prehrane
Dakle, gdje je prehrana najzdravija – na sjeveru, jugu ili negdje drugdje? I koja je najzdravija prehrana od svih?
Nikakve znanstveno utemeljene prehrambene preporuke ne pozivaju na izbacivanje tradicionalnih jela koja su dio kulture regije, poput svinjskog pečenja u Bavarskoj, kaže Wechsler:
Bitna je samo količina. Svako svinjsko pečenje je zdravo sve dok ne jedete goleme porcije svaki dan.
Wechsler preferira plan prehrane koji nije ni specifično nordijski ni mediteranski, već europski:
Zdrava prehrana temelji se na temeljnim znanstvenim načelima koja se mogu slijediti u Helsinkiju kao i u Rimu. Optimalna prehrana je siromašna soli, a i ograničena životinjskim bjelančevinama i masti. Šećer i kolesterol treba unositi umjereno. Umjesto toga, trebali biste jesti mnogo povrća, zelene salate, vlakana i omega-3 masnih kiselina, npr. dvije porcije ribe tjedno.
Puno važnija od prehrane je energetska ravnoteža. Hrana koja se konzumira u pretjeranim količinama je štetna. Pretjerana konzumacija soli i masnoće, na primjer, povećava rizik od srčanog i moždanog udara, među ostalim medicinskim stanjima.
Kad je riječ o životnom vijeku, uvjeren je da imamo prostora za napredak, prenosi BUKA.
