Dan borbe za prava žena sveden na kupovinu poklona

/

Međunarodni dan žena postao je rutinski ritual bez iznošenja ozbiljne analize o položaju žena u društvu, s obzirom na to da su obespravljenost žena i teški radni uslovi zahvaćeni procesom industrijalizacije doveli do borbe za ženska prava u različitim zemljama.

Naglasili su ovo za “Nezavisne novine” Danilo Kovač, profesor banjalučke Gimnazije i viši asistent na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Banjaluci, i Ivan Šijaković, sociolog, koji je kazao da se žene još moraju boriti za svoja prava.

“Osmi mart ima simbolično značenje i podsećanje na stalnu brigu o ženama u društvu”, istakao je Šijaković.

Kako on pojašnjava, suština i značaj 8. marta postaju sve bljeđi i beznačajniji u ovom trenutku.

“Muška dominacija je ponovo snažno uspostavljena u proteklih 15 godina pomoću instrumenata kao što su ekonomske krize, siromaštvo i ratovi, a u svemu tome žene podnose najveći teret i trpe posledice”, naveo je on.

Kako je kazao Kovač, uprkos pravnoj osnovi žene još nisu dobile jednakost u mnogim našim konzervativnijim sredinama.

“Rušenje polnih stereotipa predstavlja zadatak svih segmenata društva, naročito obrazovanja”, istakao je on.

Dodaje da je nastavne sadržaje potrebno obogatiti doprinosima žena u značajnim istorijskim događajima jer žene nisu bile samo domaćice, već su imale aktivnu ulogu u društvenim procesima.

“Među brojnim primjerima pomenuo bih Dijanu Budisavljević, koja je organizovala akcije spasavanja srpske djece u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj. Slikarke Nadežda Petrović i Ana Marinković su prekinule karijeru u inostranstvu da bi u ratnim vremenima volontirale u bolnicama i liječile oboljele sunarodnike”, ispričao je on.

Među organizovanim akcijama potrebno je, kako on kaže, pomenuti proteste u Njujorku 8. marta 1908. godine, na kojima je 15.000 žena tražilo bolje radne uslove i pravo glasa.

“Pokret sufražetkinja, koji se zalagao za jednakost žena, bio je naročito aktivan u Ujedinjenom Kraljevstvu, a pripadnice ovog kontroverznog pokreta pribjegavale su radikalnim metodama kao što su vezivanje za pruge, razbijanje prozora i uništavanje umjetničkih djela, a tako je sufražetkinja Emili Dejvison iskočila pred kraljevskog konja prilikom konjskih trka i tom prilikom smrtno stradala”, rekao je Kovač.

Dodaje da je reakcija hapšenih sufražetkinja podrazumijevala štrajk glađu, što je prinudilo vlasti da ih hrane na silu.

“Borba za pravo glasa žena postojala je u Kraljevini Jugoslaviji, ali je tek Ustav Federativne Narodne Republike Jugoslavije iz 1946. izjednačio polove u svim segmentima političkog i privrednog života”, naveo je on.

Ovaj profesor čvrsto vjeruje da je obilježavanje 8. marta koje se svodi na kupovinu poklona izgubilo smisao.

“Dan žena treba da bude prilika da se zapitamo dokle smo stigli u rušenju polnih stereotipa, ali i svih ostalih predrasuda, i koji je naš sljedeći korak”, zaključio je on, pišu Nezavisne novine. 

Ukoliko imate vijest a želite to podijeliti s nama pošaljite nam sadržaj putem kontakt forme. Ako imate najavu događaja ili poznajete neku osobu o kojoj biste voljeli da čitate budite slobodni da nas kontaktirate. Osim kontakt forme Vaše materijale možete slati i putem vibera na broj 061/388-818

Povezani postovi

Pacijenti opet bez terapije jer nema citostatika, evo šta kažu oni koji ih nabavljaju i plaćaju

Iz Zavoda zdravstvenog osiguranja i reosiguranja Federacije Bosne i...

CIK, pored 7,4 miliona KM, traži još para za izbore

Centralna izborna komisija BiH (CIK) pisaće Ministarstvu finansija i...

Uključena i BiH: U 12 call centara razbijena kriminalna mreža koja se bavila prevarama

U akciji "Pandora", koju je podržao Europol, krajem aprila...

Građani BiH bi do kraja godine mogli imati digitalni novčanik: Znate li šta on podrazumijeva?

Direktor Agencije za identifikacione dokumente, evidenciju i razmjenu podataka...