Reforma javne uprave u BiH stoji, 10,5 miliona niko ne troši

/

Kancelarija za reformu javne uprave u posljednje dvije godine sprovela je svega 14 odsto planiranih aktivnosti i u ovom trenutku najveći problem je nepostojanje političke volje da se bilo šta promijeni.

U prilog tome govori i činjenica da još od 2017. godine na računu Fonda za reformu javne uprave stoji oko deset i po miliona KM sredstava koja se ne troše, jer ne postoji dogovor unutar BiH kako treba da se reformiše javna uprava i ko treba da vodi te procese.

“Pokušavamo cijelo vrijeme da odblokiramo proces i preduslov je usvajanje određenih političkih dokumenata. Politička struktura je ključna za reformu i ono što mi radimo su tehničko-operativne stvari. Kada politika da zeleno svjetlo, onda mi možemo da radimo svoj posao”, rekao je za “Nezavisne novine” Dragan Ćuzulan, koordinator za reformu javne uprave.

On ističe da je u Fondu za reformu javne uprave bilo više od 15 miliona KM, ali da su pojedini donatori, odnosno Danska i Švedska, povukli oko pet miliona jer su njihove vlade tražile izvještaj o utrošku sredstava.

“U Fondu su uglavnom donatorska sredstva i pokušali smo da spriječimo da ostanemo bez oko pet miliona KM koje su povuke Danska i Švedska, ali nismo uspjeli. Imamo uvjeravanja i potvrde ostalih donatora da sredstva neće povlačiti, tako da je sad na redu politika”, kazao je Ćuzulan.

U izvještaju o radu Kancelarije za reformu javne uprave za 2022. godinu istaknuto je da tijela za koordinaciju reforme javne uprave na političkom i tehničkom nivou još nisu uspostavljena. Jedno od tijela koje nije formirano je i koordinacioni odbor za reformu javne uprave, o kojem se priča godinama, a u kojem bi trebalo da sjede predsjedavajući Savjeta ministara BiH i entitetski premijeri, a kako nezvanično saznajemo, jedan od razloga što ovo tijelo nikada nije zaživjelo je i to što predstavnici EU traže da na čelu tog koordinacionog odbora bude ministar pravde BiH. Ovome se protive u Republici Srpskoj i to iz razloga što ministar pravde BiH nema nikakve nadležnosti po pitanju reforme javne uprave, jer taj proces treba da vode entiteti, a ne da ide sa nivoa Bosne i Hercegovine.

Inače, kada je riječ o reformi javne uprave, gotovo sva istraživanja govore da je BiH tek na počecima, da je u ranoj fazi reforme i da je postignut tek ograničen napredak na ovom pitanju.

Koliko se vodi računa o reformi javne uprave u Bosni i Hercegovini možda najbolje pokazuje podatak da je Savjet ministara BiH prošle godine produžio period važenja Strateškog okvira za reformu javne uprave 2018-2022. godine do 2027. godine. Ova odluka Savjeta ministara BiH potvrdila je da se u prethodnih nekoliko godina ništa nije radilo na reformi javne uprave jer je bez izmjene dokumenta produženo njegovo važenje za pet godina.*

Izvor: nezavisne.com

Povezani postovi

Banke u FBiH u 2023. godini ostvarile dobit od 520 miliona KM

Trinaest banaka sa sjedištem u Federaciji BiH ostvarilo je...

Skoro deceniju u statističkom sistemu prazne rubrike: Vlast krije broj siromašnih u BiH

Dok se u utorak širom svijeta obilježavao Dan socijalne...

Predajte nelegalno oružje, spriječite tragediju: Evo kakve kazne prijete građanima koji ga posjeduju

Bez straha od sankcija za miran san: Predajte nelegalno...

Izvoz iz BiH u januaru manji za 16,6 posto, zabilježen rast uvoza

Izvoz iz Bosne i Hercegovine u januaru ove godine...