Koja količina jagoda dnevno je dobra za zravlje

/

Jagode, kao i mnoge druge bobice, bogate su antioksidansima. To su supstance koje pomažu tijelu da neutrališe oksidativne i destruktivne efekte slobodnih radikala.

Formiranje slobodnih radikala je prirodan proces, međutim, pod uticajem štetnih faktora (stres, pušenje, višak ultraljubičastog zračenja, zagađenje vazduha, lekovi itd.), njihov broj se povećava i počinju da uništavaju zdrave ćelije tijela, izazivajući upalu, mutacije i prevremeno starenje. Zbog toga je veoma važno podržati svoje tijelo redovnim jedenjem hrane bogate antioksidansima.

Jagode sadrže antioksidante kao što su vitamin C (ima ga više nego u citrusima), vitamin E, beta-karoten, flavonoide: kempferol, kvercetin, luteolin i antocijanin, koji bobicama daje bogatu crvenu boju. Poznato je i da su jagode jedan od rijetkih izvora elaginske kiseline, koja smanjuje rizik od ćelija raka i štiti kožu od štetnog dejstva UV zraka.

Pored antioksidanata, baštenske jagode sadrže vitamine B (B1, B2, B7, B9), K, kao i minerale neophodne organizmu: kalijum, kalcijum, magnezijum, cink, jod, fosfor i natrijum. Dokazano je da redovno konzumiranje jagoda usporava proces starenja mozga, sprečava razvoj makularne degeneracije mrežnjače i značajno smanjuje rizik od nastanka i razvoja kardiovaskularnih bolesti.

Osim toga, jagode su odličan izvor vlakana, sadrže relativno malu količinu šećera i malo kalorija: oko 40 kcal na 100 g. Bobice imaju nizak glikemijski indeks, što znači da sprečava nakupljanje debeo.

Koliko jagoda možete pojesti dnevno?

Nutricionisti savjetuju da u svoju dnevnu ishranu uključite 3-5 porcija svježeg voća i bobica (jedna porcija je otprilike 120-150 grama). Ovo je standardna preporuka ako ste dobrog zdravlja. Ali u prisustvu problema sa gastrointestinalnim traktom, sa kršenjem regulacije šećera u krvi, potreban je oprezniji pristup ishrani.

Ako zdrava odrasla osoba može da pojede 500-700 grama jagoda dnevno, razbivši ovu količinu na nekoliko porcija, onda neko ko boluje od gastritisa, čira na želucu i dvanaestopalačnom crijevu ne treba da jede više od 200 g bobica dnevno. I ne treba ih konzumirati na prazan stomak, već poslije glavnog obroka.

Još jedan važan faktor od kojeg zavisi količina jagoda u ishrani je prisustvo alergija na hranu. Glavni alergen baštenskih jagoda je Fra a1, protein koji je odgovoran za crvijenu boju bobica. Međutim, ovaj alergen uništavaju digestivni enzimi i toplota. Zbog toga mala djeca počinju da uvode jagode u ishranu tek nakon toplotne obrade, a zatim u malim količinama.

Izvor: nezavisne.com

Ukoliko imate vijest a želite to podijeliti s nama pošaljite nam sadržaj putem kontakt forme. Ako imate najavu događaja ili poznajete neku osobu o kojoj biste voljeli da čitate budite slobodni da nas kontaktirate. Osim kontakt forme Vaše materijale možete slati i putem vibera na broj 061/388-818


Povezani postovi

Marija Šerifović progovorila o svojim planovima za udaju

Popularna pjevačica, Marija Šerifović, se družila sa pratiocima na...

Legendarni Bruno Langer o saradnji sa grupom ZAR: Svi živimo rock ‘n’ roll

Grupa ZAR predstavila je spot za pjesmu "Žurim" na...

Nagli pad polena alergenih biljaka u zraku, povoljna situacija zadržat će se i u narednim danima

U zraku se bilježi pad koncentracija polena alergenih biljaka,...