(Neum, 27. april 2023) Prvi paneli Energetskog samita 2023 u BiH bili su posvećeni diskusiji o trenutnom stanju i dinamici procesa energetske tranzicije u Bosni i Hercegovini pod novim okolnostima, te o doprinosu poslovnih i energetskih zajednica ali i samih građana u procesu tranzicije ka obnovljivoj energiji.
Dodatno, posebno je bila riječ o uticaju energetske tranzicije na energetsku sigurnost, napretku u izradi Nacionalnog energetskog i klimatskog plana (NECP), te spremnosti BiH za implementaciju novih obaveza.
„Donedavno je ugalj igrao važnu ulogu u procesu proizvodnje, ali novi izvori energije postaju sve popularniji zbog CO2 emisije koja je veliki problem. Ugalj i plin postaju nekompetitivni u socio-ekonomskom smislu. Kroz Pariški sporazum smo se obavezali za smanjenje emisije CO2, a Sofijskom deklaracijom da ćemo postati karbonski neutralna država do 2050 godine prateći ciljeve EU. Obzirom na obavezu smanjenja štetnih gasova, potrebno je povećati mjere energetske efikasnosti i infrastrukture proizvodnje i raspodjele energije“, rekao je Admir Softić, pomoćnik ministra, Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH.
Bosna i Hercegovina je krenula putem energetske tranzicije ka korištenju čistih izvora energije. Ovaj proces predstavlja brojne izazove za BiH koja se tradicionalno oslanja na ugalj kao glavni izvor goriva. Još uvijek se čeka izrada i usvajanje ključnih pravnih i političkih dokumenata, kao preduslova za uspješnu tranziciju. „USAID je već 20 godina posvećen Bosni i Hercegovini, a kako energetski sektor u BiH raste bitno je da otpočne tranzicija i da se osiguraju različiti izvori energije te da se Bosna priključi EU proizvodnji i podjeli energije. Klimatska promjena je već vidljiva u BiH. Reforme koje su potrebne ubrzat će energetsku tranziciju integrirajući novu, zelenu tehnologiju u Bosnu i Hercegovinu. Trenutno, naša aktivnost u energetskom sektoru Bosne i Hercegovine pomaže u svim segmentima tranzicije, preko suradnje sa NECP-om do fokusa na reformu u skladu sa EU regulacijama i legislativama na nivou države“, objasnio je Karl Wurster, direktor ekonomskog odjela USAID BiH.
Tokom drugog panela „Kompanije i građani – pokretači reforme energetskog sektora“ razgovaralo se o identificiranju novih poslovnih mogućnosti i barijera te o načinima za njihovo prevazilaženje čime će se omogućiti veći uticaj ovog sektora na postizanje zahtjevnih ciljeva tranzicije. „Nove tehnologije koje su potrebne da se realizira tranzicija na obnovljive resurse samo su još jedna karika koja nam pokazuje da možemo stvoriti nove prilike. Biznis sektori koji se bave tehnologijama potrebnim za zelenu ekonomiju trenutno su novi i aktuelni instrumenti stvaranja pozitivne klime za građane i preduzeća. Na ovaj načim, građani nisu samo korisnici već i učesnici u progresu korištenja, pravljenja i unaprjeđenja ovih tehnologija“, rekla je Steliana Nedera, rezidentna predstavnica UNDP BiH.
Energetska tranzicija je već imala značajan uticaj na građane kao i na mala i srednja preduzeća koja predstavljaju 99% svih preduzeća u EU što ih čini okosnicom evropske ekonomije. Građani i preduzeća su također pokretači tranzicije ka obnovljivim izvorima energije, decentralizirajući proizvodnju i mijenjajući energetski krajolik. „Trenutna potražnja za obnovljivim resursima stvorila je potrebu i priliku za korisnike energije da nađu znanje koje će im pomoći da se snađu u energetskom sektoru. Okruženje u kojem živimo postaje sve teže i moj cilj je da stvorim vezu između kupaca energije i proizvođača, a jedini način je da koristim svoje znanje iz historije poslovanja klijenta i države. Svi korisnici električne energije, bilo građani ili preduzeća, trebali bi da donose odluke sa nekim prethodnim znanjem iz oblasti energetike i ono što je najvažnije – da mogu procijeniti vrijednost resursa koji su im dostupni u matičnoj državi“, John Egbuta, savjetnik za solarnu energiju i skladištenje energije Altenex energy.
Vlada Sjedinjenih Američkih Država, kroz Projekat asistencije energetskom sektoru Američke agencije za međunarodni razvoj (USAID EPA), Britanska ambasada Sarajevo, Evropska unija u Bosni i Hercegovini, Deutsche Gesellschaft für Internationale Zusammenarbeit (GIZ) u ime Savezne vlade Njemačke, Razvojni program Ujedinjenih nacija (UNDP) u Bosni i Hercegovini i Ministarstvo vanjskih poslova Republike Češke, ovogodišnji su organizatori samita. Od 26. do 28. aprila Samit će okupiti predstavnike izvršne i zakonodavne vlasti, stručnjake iz oblasti energetike i poslovne subjekte koji će kroz sedam tematskih panela, radionice te prezentacije aktuelnih projekata diskutovati o najaktuelnijim pitanjima energetskog sektora u BiH.
Najveći samit ove vrste u Bosni i Hercegovini, ima za cilj da postavi najvažnija pitanja iz oblasti energetike i okupi ključne domaće i međunarodne aktere. Energetski samit u Bosni i Hercegovini 2023 organizira se pod pokroviteljstvom Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, Državne regulatorne komisije za električnu energiju, Regulatorne komisije za energetiku Republike Srpske i Regulatorne komisije za energiju Federacije Bosne i Hercegovine.
