Da li vam je teško vidjeti saobraćajne znakove dok im se u potpunosti ne približite, da li vam je lako čitati knjigu? Mogli biste biti kratkovidni. To stanje naziva se još i miopija. Mnogi ljudi imaju ovaj problem. Može se popraviti naočalama, lećama ili operacijom očiju.
Kratkovidnost ili miopija (myopia) je refrakcijska pogreška oka, poremećaj lomljenja zraka u oku, u kojem, kad je akomodacija opuštena, paralelno usmjereno svjetlo proizvodi sliku ispred mrežnice, umjesto na mrežnici kako je to kod normalnog oka. Problem je u strukturi oka. Kada je očna jabučica preduga ili je rožnica previše zakrivljena, svjetlost koja ulazi u oko neće biti ispravno fokusirana. Objekti se fokusiraju ispred mrežnice, dijela oka koji je odgovoran za viđenje, umjesto direktno na mrežnicu. To uzrokuje zamućen vid. Doktori to zovu greškom refrakcije.
Zašto smo kratkovidni?
Za razvoj kratkovidnosti (miopije) zaslužni su nasljednost i pretjerano naprezanje očiju. Ukoliko se kratkovidnost pojavljuje kod roditelja, velika je mogućnost da će i njihova djeca biti kratkovidna. Unatoč nasljednosti, na razvoj kratkovidnosti utiče i način na koji koristimo svoje oči i vid.
Razvoju kratkovidnosti pogotovo su izloženi oni koji većinu vremena provode čitajući, radeći za računalom ili rade neki drugi posao koji zahtijeva korištenja vida na blizinu.
Simptomi kratkovidnosti
Moguće je da je jedini simptom koji imate zamućen vid na daljinu. Mogli biste opaziti i sljedeće simptome:
- Škiljenje
- Naprezanje oka
- Umor u očima dok gledate na daljinu
- Kratkovidna djeca često imaju problema s čitanjem sa školske ploče
- Mutan vid kada se fokusirate na udaljene objekte
- Potreba za škiljenjem ili djelomičnim zatvaranjem kapaka kako bi vidjeli jasnije
- Glavobolje zbog pretjeranog naprezanja očiju
- Teškoće tokom upravljanja vozilom, pogotovo noću (noćna kratkovidnost)
Podjela kratkovidnosti prema uzroku
Aksijalna kratkovidnost – kratkovidnost nastaje zbog povećane aksijalne (osne) dužine oka.
Refrakcijska kratkovidnost – oko je normalne dužine, ali je veća zakrivljenost rožnice ili očne leće, zrake svjetla lome se više nego što je potrebno.
Podjela kratkovidnosti prema jačini
Kratkovidnost se mjeri dioptrijama ovisno o optičkoj jačini korekcijskih leća koje omogućavaju dobro fokusiranje slike na mrežnicu. Kada imate miopiju, vaša dioptrija je negativnog predznaka. Što je broj veći, to će leće biti jače. Na primjer, -3.00 je jače od -2.50. Niska kratkovidnost: -3.00 dpt. ili manje, Srednje visoka kratkovidnost: između -3.00 i -6.00 dpt. Osobe sa srednje visokom kratkovidnošću češće imaju sindrom pigmentne disperzije ili pigmentni glaukom.
Visoka kratkovidnost: od -6.00 dpt. ili više. Ljudi s visokom kratkovidnošću češće dobiju ablaciju mrežnice ili primarni glaukom otvorenog kuta. Češće primjećuju u svom vidnom polju lebdeće oblike nalik na pojedinačne ili skupine sjenki, a radi se o slobodno lebdećim kondenzatima staklovine. Visoku kratkovidnost ima oko 30% od ukupnog broja kratkovidnih.
Koje naočale su najbolje za kratkovidnost?
Miopija ili kratkovidnost je obrnuti problem od dalekovidnosti. Žene u prosjeku češće imaju problema s miopijom od muškaraca, a stanje zahvaća oko 25% populacije. Također, pojedinci čiji roditelji imaju problema s miopijom imaju veću mogućnost da će je i sami imati, što se obično događa u djetinjstvu u dobi od 8-12 godina te se može pogoršati tijekom tinejdžerskih godina, kao i kasnije u životu.
Refrakcijska greška koja uzrokuje miopiju događa se kada se svjetlosne zrake ne savijaju na način da dopru do mrežnice kako bi trebale nego se fokusiraju ispred same mrežnice. Uzrok tome je što je očna jabučica predugačka ili je rožnica previše zakrivljena. Kratkovidne osobe lako vide objekte s malih udaljenosti, no imaju poteškoća s viđenjem udaljenijih objekata.
Dioptrijske naočale mogu ispraviti ovaj problem vrlo brzo i jednostavno. Naočale imaju konkavne leće, koje imaju predznak minus (-). Na taj način svjetlosne zrake se savijaju ponešto prema van kako bi dosegle mrežnicu na pravom mjestu. Testiranje vida je važno kako bi se odredila tačna dioptrija. Također je važno testirati vid i kasnije ako se uoče problemi s vidom. Većina stručnjaka preporučuje kontrolni pregled barem svake dvije godine, no važno je zakazati pregled u bilo kojem trenutku ako osjetite bilo kakve promjene u vidu. Kao i kod dioptrijskih naočala za dalekovidnost, postoji mnogo opcija i okvira koji će zadovoljiti svaki stil i budžet.
Ispravljanje kratkovidnosti
Kratkovidnost se ispravlja naočalama, lećama ili laserskom korekcijom vida. Operacija očiju može ispraviti vaš vid u toj mjeri da nikada više ne morate nositi naočale ili leće. Najčešći zahvati za kratkovidnost su:
Fotorefraktivna keratektomija (PRK) – metoda koja koristi laser kako bi oblikovala srednji sloj rožnice. To ispravlja zakrivljenost rožnice i dopušta da se zrake svjetlosti fokusiraju na mrežnici.
Lasik metoda je najčešća vrsta operacije kod kratkovidnosti. Koristi se laser ili neki drugi alat kako bi se stvorio tanak poklopčić na vrhu vaše rožnice. Tada kirurg oblikuje rožnicu s drugim laserom i vraća poklopčić natrag na mjesto.
Poboljšava li se kratkovidnost tokom vremena?
Kratkovidnost je nasljedna i počinje za vrijeme djetinjstva. Prestaje se mijenjati za vrijeme tinejdžerskih godina, ali ne uvijek. Ukoliko primjetite promjene vašeg vida, obavite pregled. Posjećujte liječnika jednom godišnje.
Koje su naočale najbolje za kratkovidnost, a koje za dalekovidnost?
Naočale su uobičajeno sredstvo za korekciju vida i nebrojeno ljudi ih svakodnevno nosi kako bi bolje vidjeli. Dalekovidnost i kratkovidnost su dva česta problema, stoga naočale moraju biti prilagođene kako bi ispravile vid.
Najčešći problemi s vidom kod djece su kratkovidnost, dalekovidnost, astigmatizam – takozvane – refrakcijske pogreške, piše Dioptrija.hr.
