Ministarstvo pravde Bosne i Hercegovine izradilo je prednacrt Zakona o sprečavanju sukoba interesa u institucijama Bosne i Hercegovine, kojim je predviđeno osnivanje komisije za odlučivanje o sukobu interesa sa sjedištem u Istočnom Sarajevu, te obaveza funkcionera da jednom godišnje dostavljaju izvještaje o svojoj imovini, a koji će biti dostupni javnosti.
Takođe, prednacrtom zakona predviđa se i provjera podataka koje dostave funkcioneri, kao i obaveza da u slučaju promjene finansijskog stanja, koja se odnosi na uvećanje imovine po bilo kom osnovu u iznosu većem od 10.000 KM, funkcioner to mora odmah prijaviti komisiji.
“Komisija vrši provjeru tačnosti i potpunosti podataka iz izvještaja nosioca javne funkcije upoređivanjem datih podataka sa prikupljenim podacima o imovini i prihodima nosioca javne funkcije od institucija, tijela i pravnih osoba koji raspolažu tim podacima, na svim nivoima vlasti u BiH. Institucije, tijela i pravne osobe dužne su da dostave tražene podatke o imovini i prihodima nosioca javne funkcije, odnosno dostave traženu dokumentaciju u skladu sa zakonom i pravilnikom, u roku i na način koji odredi komisija”, navodi se u prednacrtu Zakona o sprečavanju sukoba interesa u institucijama Bosne i Hercegovine.
Kada je riječ o izvještajima koji će funkcioneri biti obavezni da dostave, u zakonu se navodi da će jedinstveni registar imovine nosilaca javnih funkcija biti dostupan na službenoj veb-stranici komisije, ali da će se lični podaci funkcionera, i njihovih bliskih srodnika i povezanih osoba, štititi u skladu sa važećim propisima o zaštiti ličnih podataka.
Komisija, koja će brojati sedam članova, a koje će na konkursu izabrati Zajednička komisija za administrativne poslove Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH, a kasnije potvrditi sama Parlamentarna skupština BiH, biće u obavezi da u roku od 90 dana nakon što zakon stupi na snagu uspostavi i centralni registar poklona koje funkcioneri primaju tokom obavljanja javne funkcije.
“Za člana komisije ne može biti imenovana osoba koja je nosilac javne funkcije”, navodi se u zakonu i dodaje da prije kandidovanja član komisije ne smije pet godina obavljati funkciju poslanika, delegata, člana Savjeta ministara, člana vlade na bilo kojem nivou, odbornika, gradonačelnika, načelnika, niti smije biti član političke partije.
Trenutno, po sada važećem zakonu, odluku da li je neko u sukobu interesa donosi Komisija za odlučivanje o sukobu interesa, koja se sastoji od direktora i dva zamjenika direktora Agencije za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije, te tri poslanika Predstavničkog doma i tri delegata Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH. Upravo je ovakav sastav Komisije glavni krivac zbog kojeg u BiH praktično niko nije u sukobu interesa, jer u suštini partijske kolege nekog od funkcionera odlučuju da li je on ili nije u sukobu interesa.
Kao i do sada, ukoliko se formira nova komisija za odlučivanje o sukobu interesa, njima će pomoć u radu pružati Agencija za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije Bosne i Hercegovine.
“Dobro je da se pojavio taj prednacrt i sada ga treba popravljati kada dođe u parlament. U zakonu stoji da će komisija voditi finansijske izvještaje, ali imovinski kartoni i dalje ostaju kod CIK-a. Bila je preporuka da se to objedini i to je jedan od problema. Takođe, i dalje je Agencija za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije BiH nad komisijom i postavlja se pitanje ko će njih kontrolisati, i to treba razdvojiti. Dobro je da imamo prednacrt i manjkavosti ćemo nastojati da otklonimo”, rekla je za “Nezavisne novine” Mira Pekić, član Komisije za odlučivanje o sukobu interesa.
