Sunčani dani i vreli dani su višestruki izazov za očuvanje zdravlja. Svakako treba uživati i iskoristiti blagodati u smislu sunčanja, kupanja i opuštanja, ali to mora biti umjereno.
Suprotno ponašanje sa sobom nosi negativna stanja po ljudsko zdravlje što je vidljivo iz primjera Službe hitne medicinske pomoći u Tuzli, koja bilježi povećan broj pacijenata, a među njima su i oni mlađe životne dobi.
Prilično visoke temperature zraka ovih dana su zadesile i područje Bosne i Hercegovine, a takve vremenske prilike mogu negativno utjecati na zdravlje građana. Služba hitne medicinske pomoći u Tuzli evidentira porast broja intervencija u dnevnim, ali i večernjim satima.
“S porastom vanjskih temperatura zraka, veći je i broj građana koji borave na otvorenom. Kupališta također rade te sa sobom donose mogućnost potencijalnog rasta broja pacijenata, što se nama trenutno događa. Samo jučer sa panonskih jezera u Tuzli smo imali pet intervencija i moram napomenuti da se ovdje više ne radi o starijim osobama koje imaju slabije kompenzatorne mehanizme, već i obrtnuo, odnosno o mlađim osobama”, kaže za Klix.ba načelnica Službe hitne medicinske pomoći Doma zdravlja u Tuzli Lejla Kuluglija-Memišević.
Građani se javljaju zbog opekotina, ali i kolapsnih stanja
Shodno trenutno stanju, preporuke koje su tuzlanski ljekari upućivali ranijih godina nisu dale prevelikog pozitivnog efekta u aktuelnoj sezoni. Zbog toga, kako navodi naša sagovornica i imaju povećan broj intervencija.
“U toku dana, odnosno za vrijeme intenzivnog UV zračenja, nama se građani javljaju zbog opekotina prvog i drugog stepena, zatim sunčanica te kolapsnih stanja. Izuzetno mnogo imamo osoba koje duže stoje u redu, posebno u zagušljivom i neklimatiziranom prostoru te dolazi do kolapsnih stanja. U večernjim satima, kada uglavnom prestaju raditi ostale službe, dolazi nam mnogo djece sa febrilnim stanjima, alergijskim reakcijama od uboda stršljena i slično”, navodi Kuluglija-Memišević.
U aktuelnim danima najbolja prevencija se ogleda u adekvatnom ponašanju. Razlike u odnosu na ranije sezone nema. Ljekari razumiju da su svi željni maksimalnog iskorištenja karte koju kupe za ulazak na kupalište, ali biti desetak sati na otvorenom i bez zaštite, zaista ne može izdržati niti jedan organizam.
“Za mlađe osobe koje se nađu na kupalištima, moraju tražiti prirodni hlad, kvasiti se redovno te hidrirati u smislu konzumacije tekućina, ali ne onih koje dodatno izvlače vodu iz nas, poput gaziranih i slatkih pića, alkohola i kafe. To trebaju biti čajevi, blagi zaslađeni napitci te voda sa elektrolitima. Starijim osobama i hroničnim bolesnicima mislim da je bezpredmetno govoriti da se oni ne izlažu takvim posjetama. Trebaju se držati kuće ili stana, a ako trebaju obavljati neke poslove to onda uraditi u vrijeme ranih jutarnjih sati”, ističe Kuluglija-Memišević.
Kada je riječ o odjeći, u ovim danima ona treba biti lagana, prozračna i svijetla od prirodnih materijala, poput pamuka i lana. Obavezno je koristiti zaštitne kreme sa visokim UV faktorima, kao i pokrivala za glavu, što je pod obaveznim kod djece, ali i odraslih.
“Veoma je važno voditi i računa o konzumaciji hrane u smislu da ona mora biti lagana, manje masna i manje kalorijski jaka jer nas ona suprotna dodatno crpi. Poseban oprez treba staviti na termički dobro obrađenu hranu, s obzirom da su visoke temperature i ona se brže kvari”, dodaje Kuluglija-Memišević.
Put do preplanulog tena može biti opasan po život
Svi želimo dobiti pravu ljetnu, odnosno morsku boju kože, međutim i u tom kontekstu treba biti veoma oprezan jer dugotrajno izlaganje suncu može biti izuzetno opasno.
“Vrijeme u kojem ne treba biti izloženo suncu je za većinu neprihvatljivo, u periodu od 11 do 16 ili 17 sati. Tada je poželjno da budemo sklonjeni, odnosno da nismo direktno izloženi UV zracima jer je indeks u to vrijeme veoma opasan. Ukoliko su građani već na kupalištima, mogu se okupati i nakon sušenja se sklanjati u hladovinu”, savjetuje Kuluglija-Memišević.
U vremenu visokih temepratura zraka spas od vrućine mnogi pronalaze u klimatiziranim prostorijama i automobilima, a naša sagovornica ukazala je na značaj njihovog adekvatnog korištenja.
“Razlika između unutrašnje i vanjske temperature ne bi trebala biti veća od sedam stepeni. Ako je vani 38, u unutrašnjosti sigurno niko neće staviti temperaturu na 30 stepeni Celzijusa, međutim potrebno je biti oprezan te ne praviti ogromne temperaturne oscilacije. Oni koji nisu kondiciono spremni, poput starijih i osoba koje imaju kompromitovanu cirkulaciju, hronicitete i slično, kod kojih se krvni sudovi ne mogu tako brzo adaptirati, odnosno sakupljati i širiti, na tim promjenama temperatura izloženi su većem riziku od kardiovaskularnih, odnosno cirkulatornih incidenata”, potcrtava Kuluglija-Memišević.
Građevinskim radnicima danas je najteže
U ovim danima zasigurno je najteže radnicima koji svoje poslove obavljaju na otvorenom, poput onih iz oblasti građevine. Iz tuzlanske hitne pomoći savjete upućuju poslodavcima koji bi u danima sa visokim temperaturama zraka trebali koliko je to moguće radnike poštedjeti boravka na otvorenom.
“Ako su to u pitanju građevinari, trebali bi raditi u unutrašnjosti objekta, bez direktnog izlaganja suncu. To je fizički veoma zahtjevan posao, zbog fizičkog napora tijelo se dodatno pregrijava, a ako je na sve to i prevelika vlaga u zraku tijelo nema mogućnost rashlađivanja jer je bez znojena te dolazimo do incidenata u smislu toplinskih grčeva pa čak i toplotnog udara i potpunog kolapsa”, zaključuje Kuluglija-Memišević.
Ljeto je prelijepo godišnje doba, a njegove sve benefite možemo ostvariti adekvatnim ponašanjem. Zbog toga nemojmo dozvoliti sebi da određeni trenuci ili sati zbog nepromišljenosti upropaste period u kojem bismo trebali maksimalno uživati.
Izvor: Klix
