Evropska komisija usvojila je novi Plan rasta za Zapadni Balkan s ciljem da unaprijedi region prije nego što države postanu punopravni članovi, kako bi potaknula ekonomski rast i ubrzala nužnu socijalno-ekonomsku konvergenciju.
Cilj je omogućiti partnerima da ubrzaju reforme i investicije kako bi značajno ubrzali proces proširenja i rast njihovih ekonomija. Za to je predložen novi Fond za reforme i rast za Zapadni Balkan u iznosu od šest milijardi eura (11,7 milijardi KM) za period od 2024. do 2027. godine. Isplate će se vršiti tek nakon ispunjenja dogovorenih reformi.
Novi Plan rasta za Zapadni Balkan temelji se na četiri stuba. Prvi je unapređenje ekonomske integracije s jedinstvenim tržištem Europske unije, uz uvjet da se Zapadni Balkan uskladi s pravilima jedinstvenog tržišta i otvori relevantne sektore i područja za sve svoje susjede istovremeno, u skladu s konkurentnim regionalnim tržištem.
EU je navela sedam prioritetnih mjera: slobodno kretanje robe, slobodno kretanje usluga i radnika, pristup jedinstvenom europskom prostoru plaćanja (SEPA), slakšavanje cestovnog prijevoza, integracija i dekarbonizacija tržišta energije, jedinstveno digitalno tržište i integracija u industrijske dobavne lance.
Drugi stup je povećanje ekonomske integracije unutar Zapadnog Balkana putem Konkurentnog regionalnog tržišta, koje se temelji na pravilima i standardima EU, a što bi potencijalno moglo dodati 10 posto vrijednosti njihovim ekonomijama.
Treći stup je ubrzanje temeljnih reformi, uključujući temeljni klaster, podržavajući put Zapadnog Balkana prema članstvu u EU, poboljšavajući održivi ekonomski rast, uključujući privlačenje stranih investicija i jačanje regionalne stabilnosti.
Četvrti stup je povećanje financijske pomoći za podršku reformama putem Fonda za reforme i rast Zapadnog Balkana za razdoblje 2024. – 2027., što je prijedlog za novi instrument vrijedan šest milijardi eura, sastavljen od dvije milijarde eura bespovratnih sredstava i 4 milijarde eura povoljnih kredita, uz isplatu uvjetovanu ispunjavanjem specifičnih socio-ekonomskih i temeljnih reformi od strane partnera Zapadnog Balkana.
Kao dio Plana rasta, svaki partner Zapadnog Balkana bit će pozvan da pripremi reformsku agendu na temelju postojećih preporuka, uključujući one iz godišnjeg paketa proširenja i ekonomske reformne programe zemalja (ERP). Ova reformska agenda bit će konzultirana, ocijenjena i usvojena od strane Komisije.
Predsjednica Europske komisije, Ursula von der Leyen, izjavila je: “Usvajanjem novog Plan rasta za Zapadni Balkan vrijednog šest milijardi eura približavamo ekonomije Zapadnog Balkana Europskoj uniji. Potencijal ovog Plan rasta je izvanredan. Ovaj Plan rasta može udvostručiti ekonomiju Zapadnog Balkana u sljedećih 10 godina. S kombinacijom reformi i investicija omogućit će Zapadnom Balkanu da uskoro profitira iz ključnih područja našeg jedinstvenog tržišta, uključujući slobodno kretanje robe, usluga i radnika, jedinstveni europski prostor plaćanja, promet, energiju i jedinstveno digitalno tržište.”
Sada je na Europskom parlamentu i Vijeću da ispita prijedlog za Fond unutar okvira paketa za strategijski pregled financijskog okvira. Nakon usvajanja, šest partnera Zapadnog Balkana bit će pozvani da podnesu svoje individualne reformske agende koje će utvrditi socio-ekonomske i temeljne reforme koje će provesti kako bi potaknuli rast i konvergenciju u okviru Plan rasta tokom perioda od 2024. – 2027. godine. Srbija i Kosovo moraju se konstruktivno uključiti u Dijalog o normalizaciji odnosa kojeg olakšava EU, koji vodi Visoki predstavnik, kao neophodan preduvjet.
Ekonomska konvergencija je ključan element u približavanju zemalja Zapadnog Balkana EU. Trenutno, razina konvergencije između partnera Zapadnog Balkana i EU ne napreduje dovoljno brzo, pri čemu prosječni BDP po stanovniku u kupovnoj moći za EU partnere sa Zapadnog Balkana iznosi između 30 posto i 50 posto prosjeka EU.
Integracija s jedinstvenim tržištem EU bila je glavni pokretač ekonomske rasta za sve zemlje koje su se pridružile EU. Pozitivan utjecaj na BDP i razine dohotka koji proizlaze iz integracije s jedinstvenim tržištem EU jasno je dokazan u prošlosti, piše Oslobođenje.
