Mnogi u BiH ostali su gorko razočarani nakon što je Vijeće Evropske unije saopćilo da s našom zemljom neće biti započeti pregovori o pristupanju Evropskoj uniji.
U bh. javnosti kao poseban vid nepravde isticala se činjenica da su, s druge strane, pregovori započeti s Ukrajinom i Moldavijom, koje, ipak, po razvoju ne samo da zaostaju za BiH nego čak nemaju ni suverenu kontrolu nad svojim cjelokupnim teritorijama.
Ispunili većinu
Ipak, dok se raspredaju teorije o političkim pozadinama i zavjerama, postoji i mnogo plastičniji razlog zbog kojeg su Ukrajina i Moldavija dobile prednost. Naime, ove dvije zemlje ispunile su mnoge uvjete koje im je zadala Evropska unija. BiH, s druge strane, nije.
Ukrajina je od sedam uvjeta u potpunosti ili u najvećoj mjeri ispunila čak njih šest, koji se odnose na izbor sudija i tužilaca, integritet pravosuđa i usvajanje etičkih kriterija, u skladu s preporukama Venecijanske komisije.
Evropska komisija konstatirala je da je do jula Ukrajina usvojila sve zakone koji reguliraju kriterije za izbor sudija u Ustavnom sudu na osnovu integriteta i profesionalnih kriterija, u skladu s preporukama Venecijanske komisije. Za razliku od Ukrajine, BiH nije uspjela da, u skladu s mišljenjem Venecijanske komisije, usvoji zakon o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću, niti da riješi pitanje integriteta nosilaca pravosudnih funkcija.
Kada je u pitanju borba protiv korupcije, Ukrajina je samo ove godine pokrenula 82 optužnice protiv 203 osobe zbog visoke korupcije.
– Slučajevi koji su istraženi i presuđeni odnosili su se na istaknute visoke javne zvaničnike, uključujući bivše zamjenike ministara, bivše parlamentarce i visoke sudije, naprimjer, vršioca dužnosti predsjednika Vrhovnog suda – navodi se u izvještaju Evropske komisije.
Slab napredak
Bosna i Hercegovina, s druge strane, i dalje nema pravomoćnih presuda niti značajnijeg napretka po pitanju obračuna s korupcijom, a posljednja hapšenja mogla bi biti tek početak značajnijih aktivnosti u vezi s ovim pitanjem.
Moldavija je ispunila čak šest od devet uvjeta koje joj je zadala Evropska unija.
Kada je riječ o BiH, kada smo, u decembru 2022. godine, dobili kandidatski status (iako nismo ispunili 14 prioriteta), EU je za otvaranje pregovora postavila, slično kao za Ukrajinu i Moldaviju, listu od devet koraka koje je naša zemlja trebala napraviti, osim kojih i dalje ostaje 14 prioriteta.
Ipak, za razliku od Ukrajine i Moldavije, BiH je ispunila vrlo malo toga pa, ako ćemo biti pošteni, bolji ishod nismo ni zaslužili.
Medijske (ne)slobode
Za razliku od BiH, Ukrajina je usvojila i preporuke FATF-a protiv pranja novca i značajno unaprijedila transparentnost javnih transakcija. Šesti uvjet koji je Ukrajina ispunila jeste usvajanje medijskog zakonodavstva usklađenog s preporukama Evropske komisije. Bosna i Hercegovina je u ovom pogledu uspjela čak napraviti korak unazad, s obzirom na usvojeni Zakon o kriminalizaciji klevete u RS, kojim se direktno udara na medijske slobode.
Evropska komisija zaključila je da je BiH ispunila dva od 14 prioriteta i samo jedan od devet koraka koji prate kandidatski status, piše Avaz.
