Nakon razočarenja u novembru ova godina bi mogla biti historijska za Bosnu i Hercegovinu ukoliko vladajuća koalicija do marta napravi potrebne pomake i usvoji reformske zakone koji su neophodni kako bi naša zemlja otvorila pregovore o članstvu u Evopskoj uniji.
Do sada je usvojeno pet reformskih zakona na državnom nivou koji su važni na putu ka Evropskoj uniji, ali oni nisu bili dovoljni da bi naša zemlja dobila pregovarački status.
Principi usvojenog Zakona o slobodi pristupa informacijama, koji nosi oznaku EI, kao potvrdu usklađenosti sa propisima EU u ovoj oblasti, usmjereni su na jačanje transparentnosti i otvorenosti javne vlasti, slobodan i besplatan pristup informacijama, uz pravovremenost i tačnost u njihovom objavljivanju te jačanje odgovornosti institucija BiH u ovom procesu.
Kada je riječ o usvojenim izmjenama i dopunama Zakona o ombudsmanu za ljudska prava BiH njima se jačaju kapaciteti ove institucije, a ombudsmanima se, osim zaštite ljudskih prava, omogućava da snažnije djeluju u njihovoj promociji u skladu sa Pariskim principima.
Izmjenama i dopunama Zakona o VSTS-u BiH koje su usvojene naglašavaju se principi integriteta nosilaca pravosudnih funkcija, transparentnost rada, dvostepenost pri odlučivanju i odgovornost nosilaca pravosudnih funkcija, uključujući podjednako sudije, tužioce i članove VSTS-a.
Također su uređena pitanja u vezi sa sukobom interesa članova VSTS-a i uvode obavezu sudija i tužilaca da prijave imovinu i interse, kao jednu od mjera u borbi protiv korupcije u pravosuđu.
Usvajanjem Zakona o vinima osigurava se veća konkurentnost i bolji pristup proizvođača iz BiH evropskim i svjetskim tržištima, uz bolje uvjete za proizvodnju vina, usklađene s evropskim standardima.
Ostavljeno je dovoljno vremena da se domaćim proizvođačima omogući neometano obavljanje vanjskotrgovinskog prometa na evropskom i svjetskom tržištu i nakon novembra 2024. godine, koji je Evropska komisija odredila kao krajnji rok za usklađivanje zakonodavstva u BiH u području vina i vinogradarstva sa standardima EU.
Usvojene su izmjene i dopune Zakona o strancima kako bi se putem generalne prevencije postigao efekat odvraćanja migranata od činjenja krivičnih djela i prekršaja s obilježjima nasilja i kršenja javnog reda i mira za vrijeme njihovog boravka u BiH.
Ovim zakonom bi se trebala olakšati deportacija i ubrzati procedure protjerivanja onih migranata koji čine krivična djela i teške prekršaje na teritoriji BiH i na taj način poslati jasnu poruku da država i državni organi neće tolerisati takvo ponašanje.
U narednim danima bi trebalo biti usvojen i šesti reformski zakon, odnosno Zakon o sprječavanju pranja novca i financiranja terorističkih aktivnosti. Nakon što je usvojen u Predstavničkom domu državnog Parlamenta preostaje da ga izglasa i Dom naroda.
Novi zakon harmonizuje sistem sprečavanja pranja novca i finansiranja terorizma u BiH sa standardima FATF-a i Moneyvala iz zadnjeg kruga evaluacije.
Ovaj zakon se ipak nije našao na posljednjoj sjednici ovog doma u 2023. godini.
Pred liderima vladajuće koalicije koju čine stranke Trojke (SDP, NiP i Naša stranka), HDZ i SNSD su teški pregovarački dani, jer trenutno ne postoji tačka spajanja kada je riječ o dva ključna zakona – Zakona o sudovima i Izbornog zakona.
Zakon o Ustavnom sudu i sudovima u BiH je jedan od ključnih reformskih zakona čije usvajanje od BiH traži EU, a oko kojeg još nema dogovora.
Predsjednik bh. entiteta Republika i lider SNSD-a Srpska Milorad Dodik godinama inzistira na odlasku stranaca iz Ustavnog suda BiH.
S druge strane lideri stranaka Trojke kažu da trenutno nije vrijeme da strane sudije odu te je već na početku obavljanja razgovora ovo pitanje ostavljeno po strani kako bi se usvojili zakoni oko kojih ne postoje veći sporovi.
U Ustavnom sudu BiH trenutno je ostalo šest od devet sudija – dva Bošnjaka, jedan Hrvat i troje stranih sudija iz Albanije, Njemačke i Švicarske.
Dodik inzistira na tome da NSRS neće birati nedostajuće sudije dok se ne “reformiše Ustavni sud BiH i završi mandat stranim sudijama”.
Osim toga, vladajuća kolalicija mora pronaći i rješenje koje će zadovoljiti tri strane kada je riječ o izmjenama i dopunama Izbornog zakona.
Govoreći o evropskom putu, Čović je prošle sedmice naglasio da će ključ svega biti Izborni zakon, navodeći da kompletna aktivnost političkih aktera u februaru ove godine mora biti na izmjenama i dopunama ovog akta.
Visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt je 19. decembra pozvao bh. vlasti da brzo usvoje izmjene Izbornog zakona, poručujući da će, ukoliko to ne bude slučaj, koristiti svoje ovlasti i sam nametnuti potrebna rješenja.
Međutim, Čović je u intervjuu za bh. izdanje “Večernjeg lista” rekao da smatra da je nametanje bilo čega kontraproduktivno.
Istakao je da izborna reforma treba obuhvatiti pitanje legitimnog predstavljanja, način biranja u domove naroda i Predsjedništvo BiH.
Posdsjetimo, Predstavnički dom Parlamenta BiH u petak je, na prijedlog opozicione Stranke demokratske akcije (SDA), usvojio prijedlog tehničkih izmjena Izbornog zakona nakon čega će o istom glasati Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH.
Izmjene se odnose uglavnom na uvođenje novih tehnologija pri glasanju i obradi rezultata, kao i na definiranje uloge Centralne izborne komisije (CIK) i lokalnih biračkih odbora, piše Klix.
