Šta donosi novi Zakon o spriječavanju pranja novca: Nema više plaćanja gotovinom većom od 30.000 KM

/

Prijedlog Zakona o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti nije usvojen na posljednjoj sjednici Doma naroda Parlamenta BiH. Još uvijek postoji mogućnost da se na vrijeme usvoji, ako Kolegij Doma naroda odluči da se o njemu odlučuju u hitnoj proceduri.

Savjetnik programa “Borba protiv ilegalnih finansijskih tokova” Njemačkog društva za međunarodnu saradnju (GIZ) Bakir Haverić kazao nam je da bez usvajanja ovog Zakona BiH gotovo sigurno neće postići dovoljnu usklađenost sa FATF standardima (Financial action task force) te postoji opasnost da će BiH biti stavljena na listu FATF-a.

“Stavljanje na sivu listu FATF-a sa sobom nosi pored reputacijskih posljedica i ekonomske i društvene posljedice u pogledu smanjenja nivoa stranih investicija te otežanog plaćanja dobavljačima u inostranstvu od strane firmi u BiH. Ovo je naročito značajna stavka kada se uzme u obzir da je BiH uvoznik većine dobara koje naši potrošači konzumiraju. Također, i otežano plaćanje prema našim izvoznicima iz BiH od strane kupaca iz inostranstva, obzirom da će BiH postati visokorizična zemlja u pogledu pranja novca i finansiranja terorizma. Samim tim, smanjeni obim ekonomske aktivnosti ima za posljedicu smanjenje prikupljenih poreza što na kraju utiče na sve sfere društvenog života”, rekao je Haverić za Klix.ba.

Tijelo koje će ocijeniti BiH u pogledu pridržavanju ovih standarda je Moneyval (tijelo Vijeća Evrope).

“Predstavnici Moneyvala dolaze u posjetu u BiH naredne sedmice kako bi uradili evaluaciju sistema borbe protiv pranja novca i finansiranja terorizma. Posjeta traje tri sedmice počevši od narednog ponedeljka te u tom periodu trajanja evaluacije ako se usvoji novi Zakon, bit će uzet u obzir kada je u pitanju ocjena BiH sa preporukama FATF-a”, kazao je Haverić.

Šta donosi novi zakon?

Novim Zakonom vrši se usklađivanje sa Uredbama i Direktivama EU o kontrolama gotovine koja se unosi/iznosi u/iz Unije i sprečavanju korištenja finansijskog sistema u svrhu pranja novca ili finansiranja terorizma.

Zakon uspostavlja stalno koordinaciono tijelo od predstavnika nadležnih organa entiteta i Brčko Distrikta koje imenuje Vijeće ministara radi unapređenja, koordinacije i saradnje u određenim oblastima koji se odnose na djelokrug zakona, odnosno na izvršavanje međunarodnih obaveza BiH u oblasti sprečavanja pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti, u konsultaciji sa vladama FBiH, RS i Brčko Distrikta.

Također, Zakon donosi precizniju definiciju “bližih saradnika” politički eksponiranih lica nad kojima se vrši pojačan nadzor od strane obaveznika Zakona te uključuje sva fizička lica za koja je poznato da imaju zajedničko stvarno vlasništvo nad pravnim subjektima, pravnim aranžmanima ili bilo koje druge bliske poslovne odnose s politički eksponiranim licem.

Po prvi put uvodi pojam virtuelnih valuta te reguliše obaveze pružalaca usluga virtuelnih valuta te nadzor nad njihovim radom.

Uvode se mehanizmi koji će osigurati da se sprovodi ograničenje plaćanja gotovinom za obaveznike Zakona (30.000 KM) na način da više niko nije izuzet ove obaveze. U prethodnom Zakonu, obaveznici (tj, finansijske institucije, notari, advokati, priređivači igara na sreću, itd.) nisu imali ovo ograničenje.

Kako nam je rekao Haverić, to je velika rupa u Zakonu gdje je osoba mogla doći notaru sa 200.000 u gotovini da kupi stan. Teoretski notar je i tada imao obavezu po zakonu da mu traži porijeklo novca, mnogi su to i radili, ali se iskustvom pokazalo da jedan dio notara nije radio adekvatne provjere porijekla novca.

Zakon precizira definiciju obaveznika te isključuje profesije poput notara i advokata osim u slučajevima da rade finansijske transakcije u ime klijenata ili transakcije koje uključuju nekretnine ili pružaju pomoć ili provođenje transakcija za svoje klijente u vezi sa: kupovinom : kupovinom ili prodajom nekretnina ili poslovnih subjekata, upravljanjem novcem vrijednosnim papirima ili drugom imovinom klijenta, otvaranjem ili vođenjem računa kod banke ili račune za poslovanje sa hartijama od vrijednosti, prikupljanjem sredstava neophodnih za osnivanje, obavljenje djelatnosti i upravljanje privrednim društvima, osnivanjem, poslovanjem ili upravljanjem privrednim društvima, trustovima, zakladama ili sličnim strukturama.

U tom smislu nisu obuhvaćeni advokati koji se bave krivičnim pravom.

Osim toga, Zakon ojačava samostalnost i ulogu Finansijsko-obavještajne jednice (FOO) unutar SIPA-e u skladu sa FATF preporukama.

Zakon određuje preciznije odredbe o vođenju evidencija o prijavama fizičkog prenosa novca preko granice i oduzetog neprijavljenog novca na graničnim prelazima.

Podsjećamo, na sjednici Doma naroda od 31. januara 10 delegata je podržalo da se o Zakonu raspravlja po hitnoj proceduri, ali četiri delegata iz entiteta RS su bila protiv te je zahtjev odbijen jer nije imao entitetsku većinu.

Ranije je na sjednici Predstavničkog doma 21. decembra 2023. godine, zakon usvojen po hitnoj proceduri.

Ako Kolegiji Doma naroda uspije usaglasiti da ovaj zakon bude usvojen po hitnoj proceduri, to će se desiti na sljedećoj sjednici, ali ako ne usaglasi onda će zakon ponovo morati “proći” oba doma Parlamenta gdje će se odlučivati o redovnoj proceduri, a zatim i o samom zakonu.

Izvor: Klix

Povezani postovi

Podsjetnik na 1. mart: Šta je referendum i ko je sve priznao BiH

Građani Bosne i Hercegovine danas, 1. marta, slave Dan...

I Novalić traži da ne ide u zatvor

Adokati bivšeg premijera Federacije Bosne i Hercegovine Fadila Novalića...

Porasla vrijednosti prodaje poljoprivrednih proizvoda na zelenim pijacama u FBiH

Vrijednost prodaje poljoprivrednih proizvoda na pijacama/tržnicama u Federaciji BiH...

Inspektor FUP-a Saša Petrović o haosu na internetu: Kad bi se krenulo u istragu, dnevno bismo hapsili 10 do 15 ljudi…

Društvena zaraza se definira kao širenje ponašanja, stavova i...