U FBiH raste broj pacijenata na listama čekanja: Iz Pomozi.ba otkrili za koliko je povećan broj zahtjeva za liječenje

/

Ne nazire se kraj agoniji pacijenata u Federaciji BiH koji su mjesecima na listama čekanja za terapije i određene medicinske usluge.

Od oko 1.700, koliko ih je na listama čekanja bilo krajem prošle godine, u međuvremenu se brojka povećala na više od 2.000, kaže Alma Serdarević-Stefanišin, predsjednice Udruženja osoba oboljelih od reumatoidnog artritisa i ostalih reumatskih bolesti Snaga u BiH.

Uporedili januar i februar 2023. i 2024.

I dok se čeka da se kod nadležnih federalnih vlasti probudi svijest o tome da je teškim bolesnicima, među kojima je veliki broj onkoloških, neophodna adekvatna i pravovremena zdravstvena usluga, dotle se bolesni dovijaju kako ko zna i umije. Mnogi sakupljaju po humanitarnim organizacijama po dvije KM kako bi kupili lijek koji im znači život. Neki u toj borbi gube bitku.

Prema informacijama koje smo dobili iz Pomozi.ba, u januaru ove godine stiglo im je ukupno 216 zahtjeva za liječenje, od kojih je 26 odbijeno.

Humanitarna organizacija pozitivno je odgovorila na 190 zahtjeva pacijenata, od kojih je 32 posto bilo onkoloških pacijenata.

Kada se uporedi januar 2023. i 2024, prema riječima Maje Arslanagić, glasnogovornice Pomozi.ba, u januaru ove godine imali su povećanje broja ukupnih zahtjeva oboljelih građana za 44 posto.

– U februaru prošle godine imali smo ukupno 228 zahtjeva za liječenja, od kojih je 19 odbijeno. Dakle, pozitivno smo odgovorili na 209 zahtjeva od kojih je oko 35 posto onkoloških pacijenata. Ako ponovo uporedimo mjesec ove i 2023, dobijemo podatak da smo i ove godine imali povećanje broja zahtjeva za čak 91 posto u odnosu na prošlu godinu – istakla je Arslanagić.

Na pitanje da li se zahtjevi za finansijsku pomoć odnose samo na građane koji idu na liječenje van granica BiH, Arslanagić odgovara da se javljaju svi, i oni koji idu na liječenje u inozemstvo, ali i oni koji se liječe u našoj zemlji.

– Zahtjeve za pomoć podnose i oni koji već imaju predračune za neke klinike van BiH, ali i onih koji traže od nas da im pomognemo gdje se mogu liječiti. Dakle, javljaju se i oni čije se bolesti mogu liječiti u BiH, ali to ne finansira Fond solidarnosti Zavoda zdravstvenog osiguranja i reosiguranja FBiH ili lijek koji im treba nije na esencijalnoj listi – pojašnjava Arslanagić.

Iako se pohvalila rekordnim budžetom za ovu godinu, Vlada FBiH je za teško oboljele pacijente na listama čekanja, umjesto oko 200, izdvojila svega 50 miliona maraka.

Time je ponovo, kao i godinama ranije, prekršen Zakon o zdravstvenom osiguranju Federacije BiH, odnosno njegov član 82. u kojem je navedeno da je Federalna vlada dužna svake godine prema Fondu solidarnosti izdvojiti onoliko sredstava koliko se izdvoji iz obaveznog zdravstvenog osiguranja.

– Nekoliko udruženja pacijenata su prema Fondu solidarnosti i direktorici Vlatki Martinović uputili zahtjev da nam se dostavi – koliko je pacijenata na listama čekanja i koliko je novca potrebno za ovu godinu da bi se liste zatvorile? Nakon toga tražit ćemo hitan sastanak sa Federalnom vladom, ministarstvom zdravstva i Parlamentom FBiH. Ukoliko nadležni zaista ništa ne učine, kako bi se ova agonija riješila, pacijenti su spremni izaći pred Parlament i štrajkovati glađu – istakla je Serdarević-Stefanišin.

U BiH niko ne zna koliko tačno ima oboljelih od malignih bolesti, odnosno za koliko se taj broj godišnje povećava. Razlog je što je BiH jedna od rijetkih zemalja u svijetu koja još nema registar za rak.

– Postoje parcijalni registri koje vode pojedini kantoni, ali nemamo jedinstvenog koji pokriva cijelu teritoriju države i mi smo, što se tiče onkološke statistike, nepismeni – kaže prim. dr. Harun Drljević, načelnika Odjela za bolesti dojke u Kantonalnoj bolnici Zenica.

No ono što se vidi iz rada zdravstvenog sistema u BiH, ali i podataka koji stižu iz nevladinog sektora, porast oboljelih od malignih bolesti je, dodaje Drljević, evidentan i on je konstanta.

– Konstanta je iz dva razloga – prvo što su onkološka oboljenja u strašnom porastu u cijelom svijetu, pa tako i kod nas, a razloga je više. Ne znamo čime smo okruženi, kakvim patogenim noksama? Obratite pažnju na aerozagađenje, kontrolu kvaliteta hrane, način života, ali i kulturne, higijenske i sve druge navike koje su miks svega i svačega. Drugo, kada je BiH u pitanju, ali i Evropa, to je specifikum, iz prostog razloga što imamo jake emigracije. Iz BiH odlaze cijele porodice mladih ljudi i djece koji obično ne boluju. Boluju stariji ljudi, pa se onda u prosjeku pojavljuje da su maligne bolesti u velikom porastu – pojašnjava Drljević.

Među oboljelim sve više mladih

Iako je do prije nekoliko godina karcinom bio u vezi sa starijom populacijom, prema riječima našeg sagovornika, sve je više mladih kojima se dijagnosticiraju maligne bolesti.

– Prosječna životna dob obolijevanja ide rapidno ka dolje i to važi za sve kategorije, računajući i djecu. Pred penzijom sam, ali pamtim do prije nekoliko godina, svi smo se okupljali oko djeteta kojem je otkriven karcinom kao oko nekog čuda – dodaje Drljević.

Obolijevanjem mlade populacije gubi se radno sposobno stanovništvo koje bi trebalo u narednih 10, 20, 30 godina raditi i proizvoditi vrijednost. Tako, naglašava Drljević, gube svi, porodica, ali i cjelokupno društvo, odnosno država.

– Rak dojke je najčešći zloćudni tumor kod žena, jedan od najčešćih tumora ljudske rase. Porast obolijevanja je evidentan i to u nekim subpopulacijama ispod 50 godina života što je ranije bilo rijetkost. Hoću da kažem da ovo više nije samo medicinski, nego problem cjelokupnog društva.

Kako se suprotstaviti tome, medicina na zapadu je davno shvatila, u BiH, prema riječima Drljević, još nije.

– Kako je razvoj medicine dosta limitiran, na zapadu su se okrenuli preventivnim programima ranog otkrivanja različitih lokacija zloćudnih oboljenja koji spašavaju živote, a liječenje čine dosta jeftinijim. BiH još nema te programe – naglasio je Drljević.

Kada je riječ o preventivnim programima ranog otkrivanja malignih bolesti, u januaru u razgovoru za Faktor Federalni ministar zdravstva Nediljko Rimac, kazao je da bi programi ranog otkrivanja raka debelog crijeva, grlića maternice, dojke i prostate, trebali biti dostupni krajem 2026. ili početak 2027. godine, piše Faktor.

Ukoliko imate vijest a želite to podijeliti s nama pošaljite nam sadržaj putem kontakt forme. Ako imate najavu događaja ili poznajete neku osobu o kojoj biste voljeli da čitate budite slobodni da nas kontaktirate. Osim kontakt forme Vaše materijale možete slati i putem vibera na broj 061/388-818


Povezani postovi

Snijeg opet u BiH, evo u kojim predjelima

Danas u Bosni i Hercegovini umjereno do pretežno oblačno...

U mesnicama u BiH svega 25 posto domaćeg mesa

Uvoz mesa u Bosnu i Hercegovinu nadmašuje izvoz deset...

Cijene namirnica iz aprila ove i prošle godine: Skuplji kafa, riža i meso, evo za koliko

Cijene hrane već nekoliko godina zadaju najviše glavobolje prosječnoj...

Ekonomija u BiH će rasti, ali nema napretka bez dubokih reformi

Ekonomija Bosne i Hercegovine će i ove godine rasti,...