Centar za istraživačko novinarstvo (CIN) u četvrtak, 28. marta, održao je Okrugli sto ‘Zastara krivičnih postupaka i branioci po službenoj dužnosti’, na kojem je predstavio rezultate dva istraživanja u oblasti pravosuđa.
Prisutnima se prvo obratila Anne-Marije van de Staaij, zamjenica šefa misije, Ambasade Kraljevine Nizozemske u BiH.
Ona je poručila da su ova istraživanja i saradnja medija i pravosudnih organa od velikog je značaja za transparentnost pravosuđa te za povratak povjerenja građana koje je izuzetno nisko.
Direktorica CIN-a Lejla Bičakčić na početku je kazala da će se na Okruglom stolu predstaviti rezultate, ali i razgovarati sa stručnjacima iz oblasti pravosuđa o tome kako riješiti određene probleme i vratiti povjerenje građana.
“Prvo istraživanje odnosi se na pitanje zastare krivičnih predmeta. Prema istraživanjima od 2018. godine do sada je preko 1.700 predmeta je zastarilo bilo zbog proceduralnih grešaka, bilo zbog grešaka sudije. Drugo istraživanje se odnosi na pitanje advokata po službenoj dužnosti i to je nešto što radimo od 2005. godine. Podaci iz svih sudova BiH pokazuju da se praksa nije značajnije mijenjala bez obzira na intervencije koje VSTV radilo u nekoliko navrata na osnovu naših istraživanaja”, kazala je Lejla Bičakčić.
Okruglom stolu prisustvovali su predstavnici OSCE-a, VSTV-a, sudije i tužioci kako iz Federacije BiH, tako i iz RS-a.
Prvo istraživanje: Zastara krivičnih postupaka – disciplinski postupci i propusti u predmetima u kojima je nastupila zastara
Ovo istraživanje je medijima i stručnjacima iz oblasti pravosuđa predstavila je novinarka CIN-a Renata Radić-Dragić.
Novinarka je pojasnila da tokom istraživanja korištenu su podaci iz 75 sudova širom Bosne i Hercegovine. Ona je kazala da je tokom istraživanja novinari su nailazili na brojne izazove, a među njima je nepodudaranje podataka od sudova i VSTV-a (koji dobija izvještaje uz obrazloženje zašto je predmet zastario do sudova).
Problem su predstavljali i dug period čekanja na podatke, greške u dokumentima (poput pogrešnog broja predmeta), odbijanje razgovora te anonimizacija podataka. Renata Radić-Dragić je, primjera radi, od jednog suda dobila naredbu o raspisivanju potjernice na kojoj su sakrivene sve informacije od identiteta sudije i onoga za kim je potjernica raspisana, pa do zapisnika.
Krivično zakoni u BiH su za okončanje krivičnog postupka i izvršenje sudske presude odredili rok od tri do 40 godina. Nakon toga dolazi do zastare i zatvaranja predmeta. Zastara se može desiti i prije i poslije donošenja presude, a Ured disciplinskog tužioca ispituje da li su sudije ili tužioci napravili propust.
CIN u istraživanju navodi da od 2018. do 2024. godine u 75 sudova u Bosni i Hercegovini zastarilo 1.713. predmeta. Od tih zastara, 390 se dogodilo tokom izvršenja presude, a 1.323 tokom krivičnog procesa. Prema dostupnim podacima VSTV-a, u ovom periodu je zbog propusta koji su doveli do zastare kažnjeno 18 sudija.
Tokom istraživanja novinari su otkrili da do zastare u raznim predmetima dolazi iz više razloga. Među njima su: izmjena Zakona (u RS-u je rok zastare prvo bio smanjen sa 6 na 4 godine, nakon čega se povećao na 10), bijeg optuženih ili osuđenih, bolest optuženog uslijed postupka, presignacija predmeta, neefikasno postupanje u predmetima, opterećenost predmetima (ovo je slučaj u Banjoj Luci gdje se broj sudija smanjio za skoro 20 osoba, dok je obim posla ostao isti) i zloupotreba procesnog prava (npr. traženje izuzeća, odgađanje ročišta, sumnjive bolesti, preispitivanje nadležnosti).
Primjer štete postupcima
Renata Radić-Dragić je navela i jedan slučaj koji može poslužiti kao primjer. U RS-u je ministar unutrašnjih poslova bio optužen za krivično djelo laka tjelesna povreda. Krivično djelo je počinjeno 2013. godine. Dvije godine kasnije OJT Banja Luka podiglo je optužnicu – zapriječena novčana kazna ili zatvorska kazna do godine dana. Tada je apsolutni rok zastare je bio 6 godina. Još dvije godine kasnije, 2017., usvojena je izmjena Krivičnog zakona RS-a za novčanu ili zatvorsku kaznu do godine dana apsolutni rok zastare četiri godine. Iste godine Osnovni sud u Banjoj Luci odbija optužbu zbog zastare. Nakon četiri godine, 2021., ponovo je izmijenjen Krivični zakon RS-a, za novčanu ili zatvorsku kaznu do godine dana apsolutni rok zastare je 10 godina.
Jedan od poznatijih predmeta je slučaj ‘Dragičević’, a prije samo dva dana u javnosti se pojavila informacija da su osumnjičeni za prikrivanje dokaza oslobođeni jer je predmet zastario.
Diciplinski postupci
Kao što je gore navedeno, u istraživanju je zabilježeno da u periodu od 2018. do 2024. godine kažnjeno je 18 sudija, a dobili su opomene i novčane kazne u iznosu od 300 do 5.352 KM.
Međutim, ni disciplinski postupci ne rješavaju sistematski problem. Prema istraživanju, ne izdaju se odgovarajuće kazne, mali je broj utvrđenih propusta u odnosu na broj zastarjelih predmeta. Posljedice toga su sljedeće: pravda se ne ostvaruje, kazne se ne izvršavaju, “pošteđeni” se vraćaju kriminalnim aktivnostima (u istraživanju je naveden primjer suđenja optuženom za prevaru koje je zastarjelo, a optuženi je ponovo počinio isto krivično djelo), oštećeni nisu uvijek informisani o predmetu, nemaju aekvatnu pravnu pomoć, obeshrabreni su i razočarani u pravosudni sistem, nema sistematskog rješenja problema, budžeti su oštećeni.
Šteta za budžete
U istraživanju je zabilježeno oko 13 miliona maraka neplaćenog poreza u pet predmeta zastare vođenja krivičnog postupka.
Naveden je i primjer kada je Općina Novo Goražde platila oko 30.000 KM odštete zbog zastare postupka protiv jednog dobavljača koji nije isporučio robu koju je naplatio.
Visoko sudsko i tužilačko vijeće BiH
Tokom Okruglog stola prisutnima se obratio šef Odjela za pravosudnu analitiku i izvještavanje Sekretarijata VSTV-a BiH Rusmir Šabeta.
Rusmir Šabeta je naglasio da VSTV smatra ovo pitanje izuzetno važnim i osjetljivim te da se od sudova VSTV traži odluke o zastari sa izješnjenjem o razlozima kada se donese. Ukoliko ima razloga, onda se pokreće disciplinski postupak.
Naglasio je da se ovaj Odjel zalaže da se uvedu određene tehničke izmjene sistema koje bi značajno unaprijedile praćenje postupaka i olakšale utvrđivanja “zastoja” u postupku.
Ured disciplinskog tužitelja VSTV BiH
Među panelistima je bila i Alena Kurspahić-Nadarević, glavna tužteljica u Uredu disciplinskog tužitelja VSTV BiH.
Ona je tokom obraćanja kazala da nerijetko u disciplinskom postupku se konstatuje da je zbog subjektivnih razloga nastupila je zastara.
“Često mi, kao tužioci, ostajemo nezadovoljni izrečenom kaznom”, kazala je Alena Kurspahić-Nadarević.
Kazala je i da od kada postoji obaveza dostavljanja odluka o zastari postupaka (od 2011. godine), ovaj Ured je istražio više od 60 zastarih postupaka. Naglasila je da tokom istrage se utvrđuje ko je odgovoran za propuste koji su doveli do zastare, a to nije uvijek posljednji sudija kod kojeg se našao predmet.
Drugo istraživanje: Branioci po službenoj dužnosti – manjkavosti postojećeg sistema i preporuke za unapređenje
Ovo istraživanje je predstavila novinarka CIN-a Milena Mitrović.
Mitrović je kazala da sudovi u Bosni i Hercegovini godišnje u prosjeku troše skoro 10 miliona KM na advokate po službenoj dužnosti. Izdvajanja su i veća jer su pojedini sudovi odbili dostaviti ili nisu dostavili kompletne podatke.
Međutim, tokom obraćanja, panelista Jesenka Rešidović, predstavnica Regionalne advokatkse komore Sarajevo je pojasnila da u ovaj iznos se računao uz usluge advokata koje su se pružale u skladu sa članom 203, a koji podrazumijeva da optuženi sam snosi trošak advokata te, ukoliko bude oslobođen, taj iznos mu se refundira. Ali uzimajući u obzir da pojedini sudovi nisu dostavili sve informacije, može se i dalje voditi informacijom da prosječan iznos je blizu 10 miliona KM.
Pojedinci se bogate
U istraživanju se navodi da od 2017. do 2023. godine u 67 sudova širom Bosne i Hercegovine utrošeno je 58.800.000 KM na 1.440 advokata po službenoj dužnosti. Tu se pojavljuje ključni problem. Samo 10 advokata zaradilo je najmanje 10 miliona maraka za šest godina, a 1.174 advokata je zaradilo 11,7 miliona KM (sa pojedinačnim zaradama manjim od 50.000 KM za šest godina).
Dalje se navodi da 58 zatvorenika je 83 puta imalo besplatnu odbranu, a 43 od njih su sami odabrali advokata, u 27 slučajeva je sud utjecao na izbor, dok u 13 slučajeva policija, stražari i tužioci utjecali na izbor optuženih.
Neki od optuženih su rekli: “Više puta sam dobio of sudije vizitkarticu da se obratim nekom advokatu”, “Ima ovih par dobrih stražara koji su bili i rekli su mi – promijeni advokata, ne valja ti advokat”, “Većinom sudija preporuči”.
Zakonski propisi
U Federaciji BiH i na državnom nivou osumnjičeni i optuženi sami biraju advokata, dok u RS-u ovaj problem je riješen izmjenom Krivičnog zakona RS-a 2021. godine kada je uvedeno da samo predsjednici sudova postavljaju advokate po redoslijedu s liste te ukoliko neki advokat nije bio u mogućnosti preuzeti odbranu, njega kontaktiraju kada se pojavljuje novi krivični postupak.
Na nivou Federaciji BiH postoje pokušaji da se ovaj dio zakona promijeni po ugledu na Krivični zakon RS-a, ali izmjene još uvijek nisu usvojene, piše Radio Sarajevo.
