BiH nema zakon koji reguliše kriptotržište, a ono vrijedi preko 4 miliona dolara: Zašto je Republika Srpska u prednosti u odnosu na Federaciju BiH?

/

Dok u svijetu raste interesovanje za kriptovalutama i trgovinom njima, u BiH je nešto drugačija situacija. BiH tek počinje svoj nesigurni put trgovanja virtualnim novcem, a čija trgovina nije zakonski regulisana na nivou države.

O regulisanju kriptotržišta u BiH razgovarali smo sa Brankom Petrovićem, osnivačem ACX-a, kripto mjenjačnice iz Banjaluke.

Adria Technology iz Banja Luke je dobila dozvolu za bavljenje poslovima u vezi s virtualnim valutama u Bosni i Hercegovini. Ova kompanija pokrenula je kripto mjenjačnicu Adriatic Crypto Exchange.

Kriptotržište u BiH nije regulisano zakonom. Zakonski je regulisano u Republici Srpskoj, dok se u Federaciji BiH još uvijek čeka na taj čin. Da li bi se zakonskom regulativom na nivou države olakšalo poslovanje i kako generalno to utiče na kupoprodaju kriptovaluta na bh. tržištu, Petrović ističe kako je Republika Srpska iskoračila kad su u pitanju virtualne valute.

” Zakon o tržištu hartija od vrijednosti Republike Srpske ih definiše kao kriptovalute i taj zakon je usvojen krajem 2022. godine, a koji se već godinu i po dana primjenjuje na teritoriji Republike Srpske. Za to vrijeme je registrovano pet kripto mjenjačnica. To su lica koji imaju dozvolu za pruženje usluga povezanih sa virtuelnim valutama”.

Registrovane mjenjačnice kriptovaluta na teritoriju Republike Srpske imamo, dvije u Banjaluci, i po jednu u Istočnom Sarajevu, Bijeljini i Gradišci.

Federacija BiH još zakonski nije regulisala tržište virutalnim valutama i kako kaže Petorvić, imamo jedan neprirodan odnos, u smislu da jedan dio države ima zakonsku regulativu, dok drugi dio države nema.

“Samim tim, mi kao mjenjačnica koja je trenutno locirana u Banjaluci, nemamo nikakvih problema, ali svakako da, recimo, prijatelji, poznanici i oni koji trguju, nemaju nekakvih problema. Partneri koji su, recimo, iz Federacije BiH, imaju tu vrstu problema gdje oni ne mogu da se registruju, da obavljaju istu djelatnost, da rade isto.”

“Iz FBiH registruju mjenjačnice u Republici Srpskoj”

Jedna od registrovanih mjenjačnica u FBiH od lica koja imaju prebivalište u tom bh. entitetu, su zbog nepostojećih zakona, registraciju izvršili u RS, odnosno u Istočnom Sarajevu, kaže Petrović.

“S tim u vezi imamo jedan fenomen, da morate da pređete nekoliko ulica da biste registrovali firmu, a ne možete to da uradite u vlastitom gradu, kad je u pitanju Federacija. Želim da kažem isto da je jako bitno što je sada usvojen novi Zakon o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti na nivou Bosne i Hercegovine. Taj zakon definiše isto tako virtualne valute i definiše sam nadzor nad virtualnim valutama.”

Taj zakon je usvojen prije mjesec dana i čekaju se pravilnici o tome kako i na koji način će se sprovoditi nadzor i svakako, na koji način će se vršiti kontrola i suzbijanje mogućih krivičnih dijela iz oblasti pranja novca i finansiranja terioristčkih aktivnosti.

“Zakon je dobar. Smatram da smo iskoračili kao Bosna i Hercegovina dovoljno dobro sa tim zakonom, ali isto tako smatram da zakon koji trenutno važi na teritoriju Republike Srpske nije dovoljno dobar u ovom momentu. On je dobar zato što postoji bilo šta, ali nije dovoljno dobar i definitivno nam treba nešto kao što je u Srbiji Zakon o digitalnoj imovini, budući da se sada brže krećemo ka Evropskoj uniji. Prošle godine je Srbija usvojila Mika regulativu koja definiše oblast kriptovaluta, kako, na koji način i ko se može baviti time.”

Petrović kaže da vjeruje da ćemo u narodnom periodu i mi ubrzo krenuti naprijed kada je u pitanju Zakon o digitalnoj imovini i da će biti usklađen sa Mika regulativom.

Dodaje kako žele da potaknu određene promjene kod nas na tržištu i da trenutno imamo samo evidenciju pružalaca usluga vezanih za virtualne valute, a da nemamo tijelo koje će to kontorlirati.

“Imamo slučaj da smo u Republici Srpskoj registrovali mjnjačnicu, odnosno Komisija za hartije od vrijednosti je registrovala mjenjačnicu, uvela je u evidenciju koja je bila odbijena u Srbiji. Jako je bitno da podignemo što je više moguće taj standard i uvedemo licenciranje mjenjačnica iz jednog prostog razloga, kako bi zaštitili tržište i krajnje korisnike.”

Kako može doći do zloupotrebe?

Petrović objašnjava kako je moguće da imamo mjenačnicu u Sarajevu ako FBiH nema zakonski regulisano pitanje trgovine virtualnim valutama.

“E vidite, konkretno govorimo o jednoj mjenjačnici koja je poznata širom svijeta, to jeste u Evropi je poznata zato što ima svoje kripto tržište. Otomate ili Bitcoin otomate. Ta mjenjačnica zapravo je registrovana firma i registrovana je u Banjaluci i oni su koliko ja znam odbijeni od strane Komisije za hartije od vrijednosti jer su htjeli da budu pružalac usluga povezanih sa virtualnim valutama. Međutim odbijeni su, i zaista to je dobar pomak i pohvala za Komisiju za hartije od vrijednosti iz jednog prostog razloga, što su oni uvidjeli da ta mjenjačnica nema IML regulative, to jeste, procedure koje se tiču sprečavanja pranja novca, finansiranja terorističkih aktivnosti.”

Odnosno, kako kaže, oni nemaju New customer proces, proces prepoznavanja korisnika. Može bilo ko doći uplatiti novac na bankomat i dobiti kriptovalute i obratno, doći sa kriptovalutama i isplatiti sebi novac.

“To je veliki problem, posebno u oblasti sprečavanja pranja novca iz jednog prostog razloga, zato što nema evidentnog porijekla tog novca. Znači, može bilo ko da dođe i da novac koji je nastao iz krivičnog djela, recimo organizovanog kriminala, taj novac stavi na taj kriptomat i dobije za uzvrat kriptovalute.”

Dodaje je kako je neophodno apelovati na institucije i istražne organe da što prije regulišu crno tržište, zato što će imati problem kada su pitanju krivična djela pranja novca.

Za one koji ne znaju kako funkcioniše svijet trgovine kriptovalutama

“Ja ću krenuti od osnovne stvari, a to je najčešće da ljudi ne znaju uopšte kako doći do kriptovalute. Mi smo pokušali da taj proces, od prve registracije do dobijanja kriptovalute, ubrzamo maksimalno. Prije nego što smo mi izašli na tržište, prosječno vrijeme da dobijete kriptovalute od momenta registracije na nekoj lokalnoj kripto platformi, do momenta dobijanja kriptovalute na toj kripto platformi, je bio negdje oko 3-4 dana. Sa nama je to vrijeme smanjeno na 3-4 minute. Kako smo mi to uradili? Našu smo mjenjačnicu postavili po svjetskim standardima i upravo na onim standardima na kojima počivaju druge mjenjačnice. To su svjetski poznate mijenjačnice poput Krakena, Binancea, Bybita i tako dalje.”

To su uradili uz New York Customer Process gdje su digitalizovali identifikaciju korisnika. Identifikaciju vrše putem lične karte, sistemom prepoznavanja lica i naravno određenih podataka kao što je broj telefona, zatim adresa stanovanja i tako dalje.

“Kada korisnik želi dobiti kriptovalute kod nas, u Bosni i Hercegovini se ona može dobiti za neke tri minute tako što prođete New York Customer Process, a onda ide uplata karticom. Mi trenutno jedini imamo u Bosni i Hercegovini instant kupovinu kriptovaluta putem bankovnih kartica Visa Master, American Express koju smo uradili zajedno sa našim partnerom Banksom, koja je inače britanska finansijska institucija.”

Kaže kako njihova mjenjačnica trenutno nudi i najveći broj kriptovaluta na našem tržištu, odnosno nude 15 različitih kriptovaluta koje se mogu kupiti.

“Vi iz Bitcoina možete da pređete u Ethereum, iz Ethereuma da pređete u Solanu i tako dalje.”

Kolika je vrijednost tržišta kriptovalutama u BiH

Trenutno u BiH prema određenim parametrima coin capa, tj. coin market capa, ima nešto više od 4 miliona dolara u kriptovalutama, zaključno sa krajem prošle godine.

“Sad je to malo veće, pošto cijene kriptovaluta rastu u odnosu na decembar prošle godine. Povjerenje građana je, kao što sam rekao, na jako niskom nivou iz jednog prostog razloga, zato što se ljudi boje novih tehnologija. I kada je došao internet, svi su rekli da se neće njime koristiti. Danas ne možemo da zamislimo naše redovno poslovanje, naš život bez tog interneta. Vjerujem da ćemo kroz narednih par godina imati sve veći broj korisnika.”

Trenutno u BiH, kaže Petrović, prema još jednom istraživanju, je 3-4% korisnika imalo doticaje sa kriptovalutama.

“To ne znači da posjeduju kriptovalute, već su imali doticaje u smislu da su uradili neku transakciju i sl. Ali ne i da trenutno posjeduju kriptovalute. Tako da je to izuzetno i dalje mala brojka, ali takva brojka generalno je u svijetu. Određene države imaju preko 10-15%, Srbija je negdje 7-8%, što je onako vrlo pozitivno za Srbiju.”

Vjeruje da smo mi sad na začetku jedne nove epohe, bar kada je u pitanju plaćanje, odnosno evolucija plaćanja kod nas.

Kako reaguju komercijalne banke?

Kaže kako su banke jednostavno primorane da ovo prihvate. “Zaista ja ne vidim problema u tome.”

“Ja ću vam navesti primjer, mi smo u novembru mjesecu organizovali obuku zajedno sa Chainalysisom. Chainalysis je broj jedan kompanija koja se bavi sprečavanjem pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti sa kriptovalutama. Objasnili smo kako i na koji način možemo da provjerimo porijeklo novca i kriptovalute, što banke danas dan ne mogu sa novcem. Šta to znači? Mi pomoću Chainalysisa reaktora koji, i opet želim da kažem da mi jedini u BiH kao ACX mjenjačnica to imamo, uz Transaction Process, poznajemo porijeklo transakcije i kriptovalute, za razliku od drugih mjenjačnica koji to nemaju.

Banke nerado to prihvataju. Čak pojedine banke, kaže, blokiraju i kartično plaćanje, piše Forbes.

“To znači da korisnici u pojedinim bankama ne mogu kupiti kriptovalute, iako imaju svu slobodnu volju i to je regulisano zakonom, i ja smatram da banka tu griješi i da kriši zakon. Ali banke se plaše neregularnosti i ono što mi želimo, zajedno sa bankama, jeste da podignemo nivu regularnosti kriptotržišta ovde kod nas i da pokušamo da zaštitimo korisnike, zaštitimo tržište, ali i nas, pružalce usluga u cijelom tom procesu. Tako da, što se tiče banaka, još jedna bitna stvar, većina banaka, domaćih banaka, radi sa korespondentnim bankama. One ne dozvoljavaju njima da vrše bilo kakva devizna plaćanja i slično, iz jednog prostog razloga, zato što nema regularnosti tržišta. A pojedine inostrane banke koje su ovde, one načelno prihvataju kripto tržište, ali definitivno još uvijek nemamo saradnju sa njima” objašnjava osnivač ACX kripto mjenjačnice Branko Petrović.

Povezani postovi

Sindikalna potrošačka korpa se opasno približila 3.000 KM

Sindikalna potrošačka korpa koju je Savez samostalnih sindikata Bosne...

Ko su najveći uvoznici u BiH?

U prva tri mjeseca 2024. godine najveći uvoznik na...

Gdje sve možemo letjeti iz BiH: Za Istanbul čak 34 leta sedmično sa sarajevskog aerodroma

Na koje sve destinacije možemo letjeti iz Sarajeva, Mostara...