Lokalni izbori u Bosni i Hercegovini bit će održani 6. oktobra 2024. godine, odlučila je Centralna izborna komisija BiH. Izbori se raspisuju za 58 općinskih vijeća u Federaciji BiH, 53 skupštine opština u Republici Srpskoj, 111 načelnika općina u BiH, 21 gradsko vijeće u Federaciji BiH, 10 skupština gradova u RS, 32 gradonačelnika u BiH i Skupštinu Brčko Distrikta.
Rok za prijavu kandidata je od 26. juna do 8. jula i tek tada će biti poznato koliko su mladi zainteresirani za učešće u procesima donošenja odluka.
Prema podacima o broju kandidata mlađih od 30 godina na posljednjim lokalnim izborima, održanim prije četiri godine, oni su itekako željeli aktivno se uključiti u kreiranje politika koje će im u konačnici omogućiti bolji život i perspektivu ostanka u domovini.
Zašto birači zaobilaze kandidate mlađe od 30 godina?
Dakle, među kandidatima je bilo skoro 24 posto mlađih od 30 godina. Međutim, procenat onih koji su dobili povjerenje glasača bio je znatno manji, te je iznosio oko 12,8 posto od ukupnog broja izabranih. Preciznije, od ukupno 3.319 mandata oni su dobili tek 425.
Među 142 načelnika samo dva su iz kategorije mladih.
Slika njihovog uspjeha na izborima još je poraznija kada su u pitanju Opći izbori. Kada govorimo o mladima mislimo na osobe mlađe od 30 godina, jer tako su podijeljeni u statistikama i izvještajima CIK-a.
Od ukupno 518 zvaničnika koji su birani 2022. godine, njima je pripalo samo 37 mandata, što je oko 7,1 posto. Ipak, to je bio porast od oko dva posto u odnosu na izbore koji su održani četiri godine ranije, a čije rezultate ćemo analizirati u nastavku.
Za učešće na Općim izborima 2018. godine prijavilo se 1.420 mladih, odnosno 18,94 posto od ukupnog broja kandidata. Mandate u skupštinama i parlamentima osvojilo je njih 27 od 518 izabranih zvaničnika.
Na Općim izborima biraju se članovi Predsjedništva BiH i zastupnici u državnim i entitetskim parlamentima, te kantonalnim skupštinama, kao i predsjednik i dva potpredsjednika Republike Srpske.
Mladi ne glasaju za mlade
Niko mlađi od 30 godina nije izabran u državno predsjedništvo, niti u Parlamentarnu skupštinu BiH iako je bilo 85 kandidata iz ove starosne grupe. U Narodnu skupštinu RS, koju čine 83 zastupnika, ušlo je četvero mladih, a u Zastupnički dom Parlamenta FBiH petero od ukupno 98 članova. Nešto bolji uspjeh mladi su postigli u kantonalnim skupštinama, gdje su dobili 18 od 289 zastupničkih pozicija.
Statistika pokazuje da mladi ne glasaju za mlade. Kako smo naveli, mlađi od 30 godina osvojili su samo 5,21 posto mandata na Općim izborima 2018. godine iako je među biračima bilo skoro 16 posto građana iz te starosne kategorije.
S druge strane, na lokalnim izborima, situacija je nešto povoljnija. Na posljednjim koji su održani 2020. godine među glasačima je bilo 17 posto mlađih od 30 godina, a među izabranima nešto manje od 13 posto.
Podsjećanja radi, biračko tijelo na posljednjim lokalnim izborima činilo je 3.384.244 građana. Na birališta je izašlo njih 1.705.520, što je tek oko 50 posto. U istim okvirima kreće se i procenat mlađih od 30 godina koji glasaju.
Najslabiji interes za izbore zabilježen je 2004. kada je glasalo samo 46,8 posto registriranih birača. S druge strane, rekord po izlaznosti drži 1997. godina sa 87 posto građana koji su izašli na birališta, piše Fokus.
