Kurban-bajram ili Hadži-bajram je muslimanski praznik koji nastupa 10. Zu-I-hidždžeta islamske lunarne godine i traje četiri dana. To je praznik koji je u uskoj vezi sa obavljanjem hadža i klanja kurbana. Sva četiri dana, koliko traje Kurban-bajram, zabranjeno je muslimanima postiti.
Na dan oba Bajrama preporučene su izvjesne stvari, a koje doprinose obilježavanju posebnosti ovih dana kao praznika.
Nekada je za Bajram bila rasprostranjena i praksa da se sašije novo odijelo na koje se mjesecima nestrpljivo čekalo.
Najčešći bajramski ručak u Bosni i Hercegovini počinje supom ili čorbom, nakon čega slijedi varivo, poput čimbura, sarme, dolmi, bosanskog lonca… Slijedi pečeno meso s povrćem, pa pita… Slatkiši su vrlo bitan element bajramske trpeze, a najčešće su to baklava, ružice, tufahije i halva.
Ovaj praznik predstavlja i posebnu radost za djecu. Bajram banka ili bajramluk je nešto što se čeka i čemu se raduje. Običaj je da djeca obilaze stariju rodbinu i komšije i da budu darivani novcem, čokoladom ili bombonama. Nekada su bile popularne “šećerke” (vrsta kruške).
Djeca su nekada roditeljima i dedama i nanama Bajram čestitali ljubljenjem u desnu ruku, a roditelji uzvraćaju djeci ljubljenjem u čelo i darivanjem uz hajr-dovu. Taj običaj se u BiH još uvijek ponegdje očuvao do danas.
Prvi dan Bajrama se provodi u krugu porodice koja se okuplja kod najstarijih članova, drugi dan se obilaze mezarja. Drugi dan Bajrama je ujedno i Dan šehida, dok je treći danpredviđen za druženje s prijateljima i poznanicima.
Također u nekim krajevima nekad je postojao i tzv. ženski bajram. On bi nastupio nakon što su završena bajramska slavlja tj. prva tri dana Bajrama kao nezvanični četvrti dan. Tad su žene koje su tri dana Bajrama dočekivale goste pronalazile vrijeme za sebe.
Bajram je također i dan kad se miri i prašta. Dan u kojem se zaborave svađe.
Izvor: bosnainfo
