Vrtoglava cijena kajmaka u BiH nije za svačiji džep

/

Gatački poljoprivredni kraj odavno je poznat po autohtonom gatačkom govedu i gatačkim mliječnim proizvodima. Kao što je gatačko govedo najviše cijenjeno u svojim krajevima, tako je i gatački kajmak iz mijeha “kralj” među gatačkim mliječnim proizvodima. Moglo bi se reći da bez gatačkog autohtonog goveda ne bi bilo ni autohtonog gatačkog kajmaka iz mješine.

Agencija za sigurnost hrane BiH je sredinom prošlog mjeseca odala priznanje gatačkom kajmaku iz mijeha zaštitivši ga dodjelom oznake porijekla. Ta se oznaka dobiva za proizvode koji su napravljeni od materijala isključivo lokalnog podrijetla, pa je značaj gatačkog goveda u brendiranju gatačkog kajmaka iz mješine očit.

Udruženje proizvođača gatačkog kajmaka osnovano je prije tri godine, a njihov prvi cilj bio je upravo zaštita kajmaka iz mješine. To im je i pošlo za rukom pa danas kažu kako je to potvrda kvalitete, ali i poticaj za daljnji napredak i rad. Iz ovog udruženja tvrde da je potražnja velika, čak i mimo kapaciteta kojim raspolaže 26 članova udruženja.

“Cilj udruživanja bio je zaštititi naš proizvod, taj gatački kajmak iz mješine. Sve ga je manje na tržištu i ovim ga pokušavamo očuvati. Prije mjesec dana uspjeli smo ga zaštititi službeno, dobili smo zaštitu oznake podrijetla, što je najjača oznaka u našoj državi. Ovo je prvi proizvod u ovom kraju koji je zaštićen, a samim tim dolazi i do razvoja ruralnih sredina u budućnosti, nadamo se i ruralnog turizma. Sve to jedno drugo vuče – da se čuje više za proizvod, veća je i posjeta turista, veće i zanimanje, a bolja je i prodaja, što je i cilj ovih žena koje se bave proizvodnjom, da plasiraju proizvod. Mogu reći da za sada nemamo problema s plasmanom proizvoda, sve što se proizvede proda se, čak se traži i više nego što su naši kapaciteti“, kaže za Hercegovina.info Dragana Milović, predsjednica Udruženja proizvođača gatačkog kajmaka.

Rada Mastilović iz gatačkog sela Kravarevo objasnila nam je proces stvaranja gatačkog kajmaka iz mješine, najprepoznatljivijeg, ali i najtraženijeg mliječnog proizvoda gatačkog kraja. Dodaje da je za uspjeh potreban veliki trud, ali i podrška obitelji.

“Prvo što treba napraviti je pomusti krave ujutro, nakon toga mlijeko se donosi u kuću, cijedi se, zatim se kuha, kada se skuha, prelijeva se u ove posude, a u posudama treba stajati od 24 do 48 sati, ovisno o vremenu. Poslije se kajmak skida u ove drvene kace, ovdje se slaže, svaki sloj se soli, treba odležati dvadesetak dana u kacama, pa se stavlja u mješine, najčešće koristimo janjeće.

U mješinama kajmak treba sazrijevati najmanje dva mjeseca, pa i duže, čak i do godinu dana može se čuvati u mješinama. Potražnja je velika, plasira se najviše ovdje kod nas u Gacku, zatim u Crnoj Gori, Sarajevu, čak i do inozemstva stižu naši proizvodi. Proizvedemo oko 250 kg kajmaka i oko 500 kg sira. Treba puno truda i rada, a volja je najvažnija, uz podršku obitelji i sve ostalo“, rekla je za naš portal Rada Mastilović, domaćica koja se, uz nesebičnu pomoć cijele obitelji, bavi proizvodnjom kajmaka i raznih sireva, piše Z. Lojpur za portal Hercegovina.info.

Gatački proizvođači kajmaka, ali i sireva, zadovoljni su prodajom, štoviše, sve što proizvedu, prodaju, a potražnja često nadmašuje proizvodne kapacitete. Imajući na umu da cijena kajmaka iz mješine iznosi 40 KM po kilogramu, a da se sirevi prodaju od 15 KM pa naviše, jasno je da zarada može biti dobra na godišnjoj razini, ali isto tako je jasno da iza dobrog mliječnog proizvoda stoji puno truda i odricanja.

Udruženju proizvođača gatačkog kajmaka kroz nabavu suvremene opreme za proizvodnju pomogla je Europska unija kroz svoj program Reload 2, a odluku Agencije za sigurnost hrane BiH da ovaj proizvod zaštiti, proizvođači vide kao potvrdu kvalitete i motiv za daljnji rad i napredak.

Izvor: radiosarajevo

Ukoliko imate vijest a želite to podijeliti s nama pošaljite nam sadržaj putem kontakt forme. Ako imate najavu događaja ili poznajete neku osobu o kojoj biste voljeli da čitate budite slobodni da nas kontaktirate. Osim kontakt forme Vaše materijale možete slati i putem vibera na broj 061/388-818 NAPOMENA: PUTEM OVE FORME SE NE MOŽETE PRIJAVLJIVATI NA OGLASE ZA POSAO. MOLIMO VAS DA KORISTITE MAIL ADRESE NAVEDENE U OGLASIMA.


Povezani postovi

Pad izvoza od 6,1 posto u prvih devet mjeseci ove godine

Prema izvještaju Agencije za statistiku Bosne i Hercegovine za...

Isplata posmrtnina za penzionere u FBiH: Koliko traje i koja dokumentacija je potrebna?

Jedno od najčešćih pitanja upućenih Federalnom zavodu za penzijsko...

Danas na sanaciji terena u Donjoj Jablanici 30 pripadnika Oružanih snaga

Tijekom dana nastavljeni su radovi na raščišćavanju ruševina, puteva...

CIK utvrđuje rezultate, (grado)načelnici prvi u foteljama

Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine u ovoj sedmici...