Građani Distrikta Brčko, koji se nisu opredijelili za jedno od entitetskih državljanstava, nemaju pravo glasa na predstojećim Općim izborima u Bosni i Hercegovini.
U ovom izbornom ciklusa takvih je čak 14.000 građana. Upravo u lov na njih proteklih mjeseci krenula su oba entiteta da bi ih jednokratnom pomoći pokušali pridobiti da se opredijele. Veliki je ovo problem na koji zasad upozoravaju tek nevladine organizacije, a koji datira još od 2013. godine usvajanjem zakona o ličnim kartama, javlja Federalna.
Bez ikakve podrške
Bivši dogradonačelnik i dopredsjednik Skupštine Brčko distrikta Ivan Krndelj na Općim izborima u Bosni i Hercegovini 2014. godine odlučio je da neće glasati, jer je kao uslov traženo da se opredijeli za entitetsko državljanstvo. Planirao je uputiti apelaciju Evropskom sudu za ljudska prava u Strazburu, ali bio je samo pojedinac u cijeloj toj borbi, bez podrške bilo koga u državi, tako da je odustao.
– Međunarodna zajednica direktno je učestvovala u donošenju tih nakaradnih rješenja. Ta rješenja nisu sukladna Konačnoj arbitražnoj odluci. Građanima Brčko distrikta omogućeno je da imaju državljanstvo Bosne i Hercegovine, države u kojoj žive, a mogu da imaju ako žele entitetsko državljanstvo. Apsolutno nije bitno što se tiče Konačne arbitražne odluke – kaže Krndelj.
Građanima Brčko distrikta koje smo anketirali entitetsko državljanstvo uglavnom ne predstavlja neku otežavajuću okolnost, bez obzira na to što su jedini u Bosni i Hercegovini primorani da imaju taj dokument – i još da ga plaćaju, piše Federalna.
– Apsolutno mi to nije nikakva otežavajuća okolnost. Nije bila, niti će biti. Treba ukinuti sva ta državljanstva, da samo jedno imamo, a to je državljanstvo Bosne i Hercegovine.
Diskriminacija Brčaka
Oko 14.000 Brčaka i dalje ne posjeduje entitetsko državljanstvo, te kao punoljetni državljani Bosne i Hercegovine ne mogu ostvariti jedno od svojih osnovnih ljudskih prava, a to je pravo glasa na izborima.
– U posljednje vrijeme svjedoci smo zloupotrebe javnih resursa od strane oba entiteta, gdje su davali jednokratnu novčanu pomoć, pogotovo ugroženim kategorijama u Brčko distriktu. Samim time, građani i građanke su se morali opredijeliti za jedno od entitetskih državljanstava, a oni koji nisu bili dio toga su diskriminisani – navodi Harun Šabanović, član Koalicije Pod lupom.
– Brčko distrikt je vlasništvo Bosne i Hercegovine. Vlasništvo entiteta je samo u smislu prava i obaveza, jer neka prava koja nisu prenijeli na institucije Brčko distrikta ostala su u nadležnosti RS-a, odnosno FBiH. A sve što je preneseno je isključiva nadležnost vlasti Brčko distrikta i Bosne i Hercegovine – poručuje Krndelj.
Stanovnici Brčko distrikta obavezani su zakonom da se prilikom izdavanja lične karte odluče koje entitetsko državljanstvo, pored državljanstva Bosne i Hercegovine, prihvataju. Na osnovu toga, oni na općim izborima imaju pravo da biraju svoje predstavnike u tom entitetu, a odatle i na državnom nivou. Kada istekne lična karta preostalim građanima koji nemaju entitetsko državljanstvo, i oni će morati posjedovati ovaj dokument, čime će biti zacementirana podjela stanovništva Distrikta između bh. entiteta, piše Federalna.
