Zanimljive informacije su objavljene u novom izvještaju ureda za reviziju institucija BiH. Ured je analizirao upravljanje troškovima fiksne i mobilne telefonije u institucijama.
Cilj revizije bio je ispitivanje da li postojeći aranžmani korištenja telefonskih usluga u institucijama BiH osiguravaju ekonomičnu i efikasnu potrošnju budžetskih sredstava. Nakon obavljene revizije, uočeno je da bh. institucije ne mare previše o ekonomičnom korištenju telefona.
Vijeće ministara BiH je usvojenim politikama osiguralo liberalizaciju tržišta telekomunikacionih usluga. Ali ni Vijeće ministara, ni većina isntitucija BiH ne poduzimaju potrebne aktivnosti kako bi ostvarile pogodnosti koje proizlaze za potrošače, a koje se ogledaju u kvalitetnijm uslugama ili nižim cijenama.
Jedan od glavnih zaključaka revizije je da se izdaci za telefonske usluge u institucijama BiH ne planiraju na bazi stvarnih potreba i tržišnih kretanja.
U izvještaju revizije se navodi da, iako je Vijeće ministara BiH prije nekoliko godina uspjelo značajno smanjiti troškove telefona, promjene koje su se desile u međuvremenu ukazuju na mogućnost ostvarivanja ekonomičnijeg i efikasnijeg upravljanja ovim troškovima.
Većina institucija BiH nije provodila analize potrebnih količina telefonskog saobraćaja i na bazi rezultata analize planirala troškove za telefonske usluge. Ni Ministarstvo finansija BiH, kao odgovorna institucija za izradu budžeta, nije tražilo analize potreba budžetskih korisnika/institucija BiH prilikom izrade budžeta, navodi se u izvještaju.
Tokom revizije, analizirana je iskorištenost kupljenih paketa usluge mobilne telefonije koje koriste zaposleni. Većina institucija, umjesto provođenja postupka javne nabavke usluga telefonije, primjenjuje model u okviru kojeg lica sa pravom na korištenje mobilnog telefona samostalno zaključuju ugovore sa pružaocima usluga, dok institucije iz svojih budžeta plaćaju dospjele račune. Interesantna je činjenica da se iskorištenost kupljenih usluga mobilne telefonije (pozivi, internet, SMS) kreće ispod jedne petine.
Iako je Pravilnikom ostavljena mogućnost Vijeću ministara BiH da može utvrditi proporcionalne promjene iznosa troškova telefonskih usluga za sve institucije BiH, Vijeće ministara nije koristilo ovu mogućnost.
U analizi je prikazana i iskorištenost paketa usluga za svaku instituciju pojedinačno.
Na grafikonu se vidi da je Konkurencijski savjet od svih paketa (za koje je plaćen puni iznos) iskoristio samo 2 posto od dozvoljenih SMS poruka, 5 posto od telefonskih poziva i 3 posto mobilnog interneta.
Ured za reviziju institucija BiH u ovoj analizi također je slikovito prikazao kako su se kretale cijene usluga mobilne telefonije na tržištu i troškove mobilne telefonije u institucijama BiH.
Na grafikonu se vidi i povećanje troškova institucija, iako su cijene ostale iste.
Kao opravdanje zbog čega većina institucija nije provodila analize potreba za ovom vrstom usluga, navode vođenje Pravilnikom o korištenju telefona.
Ured je uputio i preporuke institucijama koje su bile analizirane sa naglaskom da redovno ažuriranje potreba troškova i smanjenje bespotrebnih troškova. Poručili su da su sredstva koja bi se uštedila na potrošnji telefonskih usluga bi se adekvatno mogla koristiti u drugim oblastima koja su od značaja za građane.
Izvor: Klix
