Iz Federalnog zavoda za geologiju navode da će se radovi vršiti na ukupnoj površini od 11.000 kvadratnih kilometara.
Decenijama se govori da su pojedina područja Bosne i Hercegovine bogata naftom, iako detaljna istraživanja nikada nisu urađena.
Sada, nakon što je jedna od vodećih međunarodnih naftnih kompanija počela istraživati, to pitanje je ponovo pokrenuto.
U Drežnici, 20-ak kilometara od Mostara nalazi se jedno od potencijalnih nalazišta nafte. Na pukotinama kamena nalaze se naslage bitumena, ljepljivog oblika nafte, sličnog katranu.
Mještani kažu kako bi pronalazak nafte donio prosperitet ovom području, ali uvjet za istraživanja je da ne dođe do velikog uništavanja prirode u dolini rijeke Drežanke.
„Ako građani budu dobijali i ako ocijenimo da ćemo od toga imati korist, nećemo biti protiv. No, hoćemo da imamo kontrolu i da budemo saradnici i državi i budućem koncesionaru. Da mi budemo ti koji ćemo odlučivati o budućnosti Drežnice“, poručio je Ramiz Alić, stanovnik Drežnice.
Ranija istraživanja
Slično razmišljaju i nešto južnije, u Gabeli kod Čapljine, gdje su i ranije vršena istraživanja.
„Što se mene tiče, ja bih dozvolio svakome da dođe ovdje, buši i nastavi istraživanje dalje. Zašto ne?! Zašto ljude ne zaposliti? Svi želimo radna mjesta, da bismo nešto pronašli u svojoj državi i radili“, ističe Ilija Primorac iz Gabele.
Iz Federalnog zavoda za geologiju navode kako će se radovi na istraživanju nalazišta nafte, osim Drežnice i Gabele, vršiti i na drugim prostorima, na ukupnoj površini od 11.000 kvadratnih kilometara.
Predstavnici lokalnih vlasti podržali bi istraživanja, ukoliko ona ne bi naškodila poljoprivrednoj proizvodnji.
„Ovdje su četiri rijeke, plodna zemlja… Ljudi se bave poljoprivredom. Puno nas živi u ovoj dolini, pa se bojim da bismo izgubili okoliš. Možda bismo dobili nešto novca, ali izgubili bismo čisti okoliš. Ali, ako bi eventualno nalazište bilo negdje na periferiji Čapljine, u svakom slučaju da bi to za općinu bila dobra stvar“, kazao je načelnik općine Čapljina Smiljan Vidić.
Gradonačelnik Trebinja Slavko Vučurević kazao je:
„Nadam se da će se te naučne pretpostavke i potvrditi, što bi značilo veliku dobit za građane Hercegovine, a naravno i za ukupan razvoj regiona, Bosne i Hercegovine prije svega!”
Velika sredstva
Bušotina do osam kilometara dubine, kakva je potrebna da bi se otkrilo ima li zaista nafte, košta 75 miliona američkih dolara. Za verifikaciju nalazišta, potrebno je najmanje pet takvih bušotina, odnosno 300 do 400 miliona dolara početnih sredstava, koje BiH nema.
No, interes su pokazale velike naftne kompanije.
„Do sada je najveći interes pokazala naftna kompanija Shell. Pregovori s njima o dodjeli koncesije slijede i oni trebaju, po našoj procjeni biti završeni do kraja ove godine“, navodi Hazim Hrvatović, direktor Federalnog geološkog zavoda.
Novinar Al Jazeere Sanel Kajan iz Drežnice javlja, kako su u BiH brojna područja gdje su potencijalna nalazišta nafte.
„Planirano je da se istraživanja o nalazištima nafte provode na području Dinarida u BiH, počev od Bihaća, preko Glamoča, Livna, Mostara, do Stoca i Neuma“.
