Žene su još u antičko vrijeme vodile carstva i upravljale državama, danas u političkom životu Bosne i Hercegovine ‘ispunjavaju kvotu’ i pitanje je jesu li uopće u ravnopravnom položaju s muškarcima.
Na ovogodišnjim izborima prvi put je obvezno sudjelovanje žena na kandidatskim listama povećano na 40 posto, s dosadašnjih 33 posto, a isti omjer zastupljenosti biti će nužno osigurati i u izbornoj administraciji – lokalnim općinskim izbornim povjerenstvima i biračkim odborima.
Ispunjavanje kvote
”Žene koje se nađu na pozicijama samo figuriraju i ispunjavaju svoju zadanu ulogu žene-kvote, koja izglasava i priča ono što joj njena falogocentrična stranka nalaže. Stvarni utjecaj žena u političkom i javnom životu u stvarnosti je sveden na minimum”, mišljenja su kandidatkinje Komunističke partije BiH za Parlament Federacije BiH i Skupštinu Županije Sarajevo Sabina Grcić i Aida Gavrić.
Alarmantan je podatak da BiH do sada nije imala ženu članicu tročlanog Predsjedništva BiH, predsjednicu vlade BiH, a da je samo jedna žena bila ministrica na državnoj razini.
”Bi li se žene našle na kandidatskim listama, da to nije nametnuto? Koji profil žena dobije priliku da zauzme te pozicije te ukoliko se žene odvaže da postupaju prema svom nahođenju i bore se za zakone i prava koja su im bitna, te kako bivaju tretirane u parlamentima ili stranci i snose li posljedice”, upitale su Grcić i Gavrić.
”Žene u politici nemaju ograničenja i mogu postići sve isto što i muškarci, politika je borba i svi se jednako moraju dokazivati. Pitanje je koliko su političarke i političari spremni žrtvovati se”, mišljenja je Ivana Marić, političarka analitičarka koja je sudjelovala u emisiji o ženskoj strani politike BUKA TV-a.
Po njenom mišljenju to je individualno i nije pitanje žene ili muškarca, već dobrog ili lošeg političara i političarke.
Odvajanje žena
”Ekonomska neovisnost žena i uopće problem nezaposlenosti žena je mnogo veći i važniji za ravnopravnost spolova od toga treba li ženu oslovljavati sa odbornik ili odbornica”, mišljenja je Mirna Savić-Banjac, odbornica u Skupštini Grada Banja Luka, po čijem mišljenju je generalizacija ‘žena u politici’, tj. odvajanje žena kontraproduktivno.
”Žene ne smiju sebe smatrati slabijim i podređenim i odvajati se u posebne grupe. Ne želim da neko glasa za mene samo zato što sam žena”, dodala je.
Semiha Borovac, koja se na predstojećim izborima ispred SDA stranke kandidirala za Predstavnički dom Parlamenatarne skupštine BiH mišljenja je kako su žene aktivne u politici onoliko koliko se same izbore za svoje pozicije u strankama kojima pripadaju.
Besima Borić, članica Predsjedništva SDP BIH, zastupnica u Parlamentu FBIH, i kandidatkinja za Parlament FBIH na izborima 2014 kazala je kako je položaj i žena i muškaraca nezavidan, ali žene nose mnogo veći teret.
Politika surov prostor za žene
”Pokušaji žena da budu aktivnije uključene u javni život jeste, zapravo, doprinos da brže nađemo rješenja nagomilanih problema. Ništa od toga ne ide jednostavno. Puno je urađeno na tome da žena bude više u svim sferama života, posebno na javnoj sceni. I žene su vrlo angažirane, ali ne dovoljno vidljivo. Politika je surov prostor za žene, pa se one radije odlučuju na građanski aktivizam, uglavnom kroz NVO. Ali nikako da napravimo korak dalje i ukažemo na istinske vrijednosti onog što su žene uradile i doprinos koji su dale i daju ga u kontinuitetu” zapitala je Borić.
Monitoring medija u vrijeme predizborne kampanje koji će biti objavljen početkom listopada, pokazuje poražavajući broj sudjelovanja žena u stranačkim predstavljanjima.
”U 23 obvezna obraćanja političkih kandidata na BHT samo dvije političarke! U 25 minuta predstavljanja stranaka bila je izjava samo jedne političarke i petnaest izjava političara”, pokazao je monitoring.
Prema istraživanju Međuparlamentarne unije (IPU), objavljenom u svibnju, kojim je utvrđen postotak političke participacije žena u državnim parlamentima, BiH se nalazi na 69. mjestu od ukupno 189 zemalja obuhvaćenih istraživanjem.
U Zastupničkom domu Parlamenta BiH, trenutno od 42 zastupnička mjesta devet su žene, što čini 21,4 posto. U Domu naroda među 15 delegata su dvije žene, što iznosi 13,3 posto. Analize ukazuju da je u odnosu na Lokalne izbore 2008. godine, kada je bilo izabrano prosječno 15 posto žena u općinskim vijećima/skupštinama općina, na Lokalnim izborima 2012. godine izabrano je u prosjeku 17,1 posto žena što ukazuje na povećanje od dva. U sedam općina nema nijedna izabrana žena, u sedam općina broj izabranih žena se kreće od 35 posto do 45 posto, dok je u dvije općine prostotak izabranih žena od 45 – 55 posto.
(Bh-index)
