Političke stranke sankcije rijetko doživljavaju kao korektiv vođenja kampanja i eventualnih nepravilnosti na izborima. Osim CIK-a izbore i kampanje nadgledaju i druge, nevladine organizacije i inicijative
Centralna izborna komisija sankcionisala je Narodnu stranku Radom za boljitak kaznom od 10 hiljada KM u novembru 2012. Kazna je izrečena nakon prijave Transparency Internationala kada je utvrđeno kako je reklamna kampanja pod sloganom Kupuj domaće-kupuj srcem, na kojoj je i fotografija ministra poljoprivrede FBiH Jerka Ivankovića Lijanovića, iskorištena za promociju stranke na Lokalnim izborima 2012. No, Sud Bosne i Hercegovine kaznu je poništio.
Ovo je samo jedan od primjera koji svjedoči o tome kako političke stranke sankcije rijetko doživljavaju kao korektiv vođenja kampanja i eventualnih nepravilnosti na izborima. Osim CIK-a izbore i kampanje nadgledaju i druge, nevladine organizacije i inicijative.
Ivana Korajlić iz Transparency Internationala kaže kako su se prijave koje su upućivali CIK-u uglavnom odnosile na finansiranje političkih partija:
– Naše iskustvo je pokazalo da je zakonski okvir zapravo dvosmislen i omogućava proizvoljno tumačenje, pa se desilo naprimjer da CIK sankcioniše stranku nakon naše prijave ali da kasnije Sud BiH poništi sankciju CIK-a. Bilo je i drugih situacija klasičnih zloupotreba od strane političkih stranaka koje su prolazile nekažnjeno jer sam zakonski okvir (Zakon o finansiranju političkih partija, i pojedine odredbe Izbornog zakona) ostavlja prostor za korištenje sredstava institucija zarad promovisanja partije, zloupotreba funkcija javnih u svrhu promovisanja tokom kampanje itd.
TI BiH je aktivno uključen u praćenje predizbornog perioda, odnosno kampanje političkih partija u smislu nadzora nad troškovima kampanje, kao i korištenja javnih resursa u svrhu promocije političkih stranaka. Prate oglašavanje 10 partija u elektronskim i štampanim medijima, kao i predizborne skupove stranaka, a takođe i sve eventualne zloupotrebe javnih funkcija u svrhu predizborne kampanje.
Najčešće neregularnosti kojima se TI bavio su zaobilaženje propisa o oglašavanju i vremenu trajanja predizborne kampanje, kaže Korajlić:
– Naprimjer, slučajevi oglašavanja bez navođenja imena stranke tokom perioda kada je zabranjeno oglašavanje, da bi se kasnije samo dodalo ime stranke, čime se produžava period oglašavanja; ili slučajevi održavanja predizbornih skupova u vrijeme kada to nije dozvoljeno, i to u organizaciji javnih institucija, pritisak na birače kroz manipulisanje dodjelom pomoći, subvencija, hrane itd., i uslovljavanje glasanjem za određenu stranku, predizborno zapošljavanje uz uslov učlanjenja i prikupljanja glasova, zloupotreba budžetskih sredstava radi promocije stranke (kampanje Kupujmo domaće i Narodna stranka Radom za boljitak, kampanja Vlade RS iz 2010 koja je promovisala SNSD), kontrola nad radom biračkih odbora, „trgovina“ izbornim posmatračima, kupovina glasova, itd…
Kazne su preniske da bi korigovale neregularnosti
Mnogo iskustva u nedgledanju izbora ima i udruženje DON iz Prijedora. Na proteklim izborima DON je bio nosilac aktivnosti u projektu „Građani u procesu izbora“ podržanog od Centra Civilnih Inicijativa, čija svrha projekta je bila vraćanje povjerenje građana u izborni proces i unapređenje sposobnosti građana da izaberu najbolje kandidate za predstavnike lokalnih vlasti na osnovu njihovih predizbornih aktivnosti i obećanja.
Organizacije civilnog društva okupljene oko DON-a rasporedile su u 14 opština u toku izbora u oktobru 2012. posmatrače na 234 glasačka mjesta u Prijedoru, Gradišci, Trebinj, Bijeljini, Travniku, Centar Sarajevo, Novi Grad Sarajevo, Mostaru, Livnu, Foči, Banja Luci, Kakanju, Zenici, Istočnoj Ilidži, Tuzli.
Murisa Marić, predsjednica DON-a, za Žurnal kaže kako su prema izvještajima sa terena glavni problem tokom izbornog dana bili nedovoljno edukovani predstavnici biračkih odbora koji ne vrše savjesno i odgovorno svoje dužnosti prema Pravilniku o radu biračkih odbora:
– To je upotreba mobilnih telefona na biračkom mjestu, pomaganje biračima pri glasanju, neobezbjeđivanje uslova za tajnost pri glasanju, nepoštovanje zabrane glasanja jedne osobe umjesto druge pod njenim imenom, nepotpuno i neblagovremeno vođenje zapisnika o radu, ulazak više osoba u glasačku kabinu istovremeno, nepostojanje mobilnog tima.
Ipak, naglašava Marić, “sudbina” primjedbi koje su podnijeli CIK-u je nejasna:
– Nikada do sada nismo dobili odgovor na primjedbe i sugestije za unapređenje izbornog procesa iako su sa istima saglasne i institucije koje provode izbore na terenu. Naša iskustva pokazuju da se uvažavaju samo prijave političkih pratija i da se samo na njihovo insistiranje ponavlja brojanje sa biračkih mjesta, na kojima se prema prijavi političke pratije desio određeni problem.
Ona smatra kako zakonom predviđene kazne ne predstavljaju problem za stranke jer su one minimalne i u visini do 10.000 KM:
– To stranke u većini slučajeva ne smatraju za problem i svjesno krše predviđene mjere i plaćaju iste, jer mnogo više dobijaju ukoliko prođu na izborima. Kršenje u predizbornom periodu načinile su sve stranke sa ljepljenjem plakata na za to ne predviđena mjesta, korištenjem javnih dobara u stranačke i privatne svrhe (službeni automobili, kamioni i druga mehanizacija javnih preduzeća-npr.kamioni sa korpom elektrodistribucije i dr.).
Sankcija gotovo da i nema, osim nekih sporadičnih slučajeva, smatra Marić:
– CIK nikom nije izrekao kaznu za govor mržnje, svjesno huškanje glasača jednih protiv drugih, podmićivanje, ili što bi po nama bilo takođe demokratski zabranu kandidovanja na izborima zbog trošenja novca u predizbornim kampanjama za koje je upitno porijeklo i količina.
Na terenu se uveliko već godinama priča o plaćanju glasova, obilasku birača od vrata do vrata, problem sa kupovinom članova biračkih odbora i biračkih mjesta, kao i o tzv. “bugarskom vozu” koji je okarakterisan kao vrlo moćna izborna prevara jer se glasački listić iznosi, popunjava od strane političkih aktivista, popunjen ponovo vraća, a sljedeći prazan iznosi. U ovom slučaju ovo je mankavost rada biračkog odbora i osobe koja je zadužena za provjeru glasačkih listića koji se ubacuju u glasačke kutije.
Nedorečenost Zakona i nemogućnost njegovih izmjena već godinama, predstavlja problem i ljudima koji rade u CIK koji najviše i vide manjkavosti Zakona, ali treba kazati da je izmjena Izbornog Zakona politička volaj upravo svih ovih koji ga tako zdušno krše, da je gotovo i nemoguće očekivati da će do ovih izmjena uskoro doći.
Da kazne propisane zakonom ne motivišu stranke da poštuju njegove odredbe, smatraju i u TI. Ivana Korajlić kaže da u takvim slučajevima postoji još jedan problem:
– Kada su u pitanju sankcije za kršenje Izbornog zakona (do 10.000 KM) ili sankcije prema Zakonu o finansiranju političkih partija, one su toliko niske da apsolutno ne motivišu stranke da poštuju zakon i čak im se isplati. S druge strane, problem što za teže povrede ne postoji krivična odgovornost, pa recimo prijave koje je CIK uputila tužilaštvima još uvijek nisu adekvatno procesuirane, te su stranke i s te strane amnestirane.
Takođe, svake izborne godine vidimo sve inventivniji pristup zaobilaženju propisa, te stoga prvo treba zakonski okvir inovirati, da bi se mogao očekivati njegov uticaj na ponašanje partija. CIK-u su ruke vezane dijelom i zbog slabog zakonskog okvira, ali i nedostatkom nadležnosti (npr. nemaju nadležnost da vrše reviziju troškova stranaka, već samo prihoda, nemaju pristup bankovnim računima stranaka i sl.), kao i rasponom sankcija koji im je na raspolaganju.
Koalicija Pod lupom: Neregularnosti se najčešće dešavaju nakon zatvaranja biračkih mjesta
Ove godine izbore će nadgledati i nevladine organizacije okupljene u koaliciji Pod lupom. Još od 1.jula Koalicija na terenu ima 42 dugoročna posmatrača koji su pratili kompletnu atmosferu prije zvaničnog početka predizborne kampanje, koji prate predizbornu kampanju i koje će uz nekoliko hiljada nestranačkih posmatrača posmatrati sam izborni dan, ali i implementaciju rezultata:
– Naši posmatrači su do sada posmatrali sve ono što bi moglo biti kršenje Izbornog zakona, a u prvom redu to je do sada bio početak političkog oglašavanja prije samog starta predizborne kampanje, korištenje javnih događaja odnosno javnih resursa u svrhu promocije političkih partija, te trgovanje mjestima u biračkim odborima širom BiH. Koalicija je također putem svoje web stranice www.podlupom.org omogućila cjelokunoj javnosti u BiH da prijavljuje nepravilnosti putem posebnog online obrasca, kao i putem besplatnog telefonskog broja 080 05 05 05 – kaže za Žurnal Asim Bešlija, predstavnik za javnost Koalicije.
Kakvu mogućnost za prijavu nepravilnosti ima Koalicija Pod lupom?
Mi kao Koalicija nemamo zakonsku mogućnost da šaljemo prijave CIK-u, ali ih redovno obavještavamo o našim nalazima odnosno rezultatima posmatranja, tj. slučajevima za koje mi smatramo da predstavljaju moguće kršenje Izbornog zakona BiH. Mi smo već imali takvih slučajeva koje smo uputili CIK-u: slučajevi se odnose na dijeljenje promotivnih letaka prije početka predizborne kampanje.
CIK je, kada je Koalicija u pitanju, odgovorio na jedan naš dopis i po istom reagovao. S obzirom na nekoliko kanala komunikacije koje smo mi otvorili prema cjelokupnoj javnosti, mi ćemo imati sve više slučajeva mogućih nepravilnosti i očekujemo da CIK reagira i da njegova reakcija bude transparentna i objavljena u javnosti, jednako onako kako naša Koalicija njeguje princip transparentnosti. Očekujemo posebno da se tokom predizborne kampanje i samog izbornog dana izuzetno poveća broj prijava i kroz našu medijsku kampanju ohrabrujemo građane da prijave sve što smatraju izbornomm neregularnošću. Naši posmatrači na biračkim mjestima će svakako reagovati na sve uočene nepravilnosti, te, iako kao Koalicija organizacija ne možemo podnositi formalni prigovor CIK-u, naši posmatrači će kao pojedinci to moći činiti. Takođe, svi prigovori na izborni će biti evidentirani u zapisnicima o radu biračkih odbora.
Da li ste informisani koji su najčešći vidovi neregularnosti na izborima kada je riječ o djelovanju stranaka?
Stranke se uvijek na neki način vraćaju starim načinima kršenja zakona i za to već možemo reći da su trendovi, gledajući iskustva i sa prethodnih izbornih ciklusa. Ono što svi građani mogu vidjeti to je plakatiranje na nedozvoljenim mjestima, korištenje javnih resursa u političkim kampanjama poput dolaska na predizborne skupove u službenim automobilima, ili korištenje javnih skupova i radova, na primjer, za promociju pojedinačnih stranaka.
Mnogo ozbiljnije neregularnosti se odnose na već spomenuto trgovanje mjestima u biračkim odborima, što baca sjenu na izborni proces i prije samog izbornog dana. To svi vidimo da se dešava i to vrlo neskriveno. Kada je u pitanju naša baza prijavljenih nepravilnosti, još uvijek je rano da govorimo o trendovima, a vjerujemo da ćemo ih u skorije vrijeme imati, onako kako se zahuktava predizborna kampanja.
Prema dosadašnjem iskustvu i informacijama sa kojima raspolažemo, na izborni dan neregularnosti se najčešće dešavaju nakon zatvaranja biračkih mjesta, pri procesu brojanja glasova. One se prvenstveno odnose na uticaj na slobodnu volju birača putem uticaja na preferencijalno glasanje – dodavanje „iksića“ na liste kandidata u okviru lista političkih partija, te pravljenje nevažećih listića od važećih kako bi se poništili glasovi za „političkog protivnika“.
Mislite li da CIK ima dovoljno ovlaštenja i “autoriteta”, da su izrečene sankcije motiv strankama za izbjegavanje neregularnosti?
CIK je institucija koja ima autoritet i koja svakako ima dovoljno ovlaštenja za postupanje prema političkim stranakama kada je u pitanju kršenje Izbornog zakona. Ipak, svjedoci smo da se u posljednje vrijeme mnoga ovlaštenja CIK-a prebacuju na druge institucije (slučaj izmjena Zakona o sukobu interesa). Takođe, kazne predviđene za kršenje izbornog zakona i procesa su male, te se nerijetko političkim subjektima finansijski, a i u broju dobijenih glasova, svjesno isplati kršiti zakone.
Sve ono što je CIK do sada uradio u mnogo slučajeva odnosno nepravilnosti očito nije imalo dovoljno učinka jer i dalje imamo ponavljanje djela koja smo već naveli, od onih koja možemo nazvati banalnima, poput plakatiranja na nedozvoljenim mjestima, ili onih ozbiljnijih kao što je kupovina glasova tokom predizbornog procesa. To je pitanje principijelnosti u provođenju Izbornog zakona, ne samo kada je u pitanju CIK nego i Tužilaštvo BiH jer dosta prekršaja tretiraju krivični zakoni u BiH, njih četiri.
Koalicija će svakako izaći sa svojim nalazima nakon završetka kampanje odnosno nakon završetka izbornog procesa. Koalicija će tada objaviti i svoj finalni izvještaj o Izborima 2014 i dati preporuke za unapređenje Izbornog zakona i cjelokupnog procesa.
Piše: Branka Mrkić-Radević
(zurnal.info)
