Rezultati novog istraživanja s Univerziteta Yale pokazali su da antitijela koja nastanu nakon zaraze novim koronavirusom mogu napasti određene organe, tkiva pa i sam imunološki sistem te da bi to mogao biti uzrok dugog COVID-a, javlja Guardian.
Autori istraživanja analizirali su imunološki odgovor zaraženih i zdravih ljudi te su uočili da antitijela zaraženih pacijenata nemaju prirodnu, odnosno predodređenu funkciju.
Drugim riječima, antitijela u njihovoj krvi napadala su organe, tkiva pa čak i sami imunološki sistem umjesto da se bore s infekcijom.
Dramatičan nivo ”prijateljske vatre” imunološkog sistema mogla bi biti uzročnik pojave dugog COVID-a kod pacijenata koji se zaraze novim koronavirusom zbog čega pacijenti dugo osjećaju niz simptoma pa čak i nakon oporavka, kažu naučnici.
Daljnjom analizom, utvrdili su da što više takozvanih ‘autoantitijela’ zaražena osoba ima, bolest je gora i teža. Štoviše, pacijenti s COVID-om imali su daleko više antitijela koja su ih napadala od pacijenata koji imaju lupus, autoimunu bolest koju uzrokuju slična antitijela.
“Covid pacijenti proizvode autoantitijela koja zapravo ometaju napore imuološkog sistema da se odupre virusu. Zasigurno vjerujemo da su ova autoantitijela štetna za pacijente s infekcijom COVID-19”, rekao je imunobiolog s Yalea i autor istraživanja Aaron Ring.
Više od pet posto hospitaliziranih pacijenata imalo je autoantitijela koja su oslabila imunološku obranu, a koja je potpomognuta proteinima zvanim interferoni.
Ring smatra da ako autoantitijela COVID-19 izdrže u tijelu, mogla bi igrati ulogu u dugom Covidu.
“Post-COVID sindromi bi vjerojatno mogli biti uzrokovani dugotrajnim autoantitijelima koja se u tijelu zadržavaju i nakon se organizam očisti od virusa. Ako je to slučaj, postoje imunosupresivni tretmani, poput onih koji se koriste za reumatološke bolesti, koji bi mogli biti učinkoviti”, kazao je Ring.
Nova studija s Yalea tek treba biti recenzirana i objavljena u znanstvenom časopisu.
zosradio.ba/radiosarajevo.ba
